Home Notisia Loron 16 Ativismu Kontra Violensia Hasoru Feto, VBJ Iha Covalima Kontinua Aas

Loron 16 Ativismu Kontra Violensia Hasoru Feto, VBJ Iha Covalima Kontinua Aas

828
0
SEII hamutuk ho parseria sira selebra loron 16 Ativismu Kontra Violensia Hasoru feto iha Fohorem. [Foto: Media SEII | 26.11.2020]

Reportazen Zevonia Vieira

Durante fulan 9 nia laran iha municipiu Covalima iha kazu violensia bajea ba jeneru (VBJ) hamutuk 30, kazu 30 nee mak hanesan violensia fizíku iha 27, violénsia seksuál iha 12 no violénsia psikolójiku iha ida.

Relasiona ho loron 16 Ativizmu Kontra Violensia Hasoru Feto no Labarik Feto, Sekretariu Estadu hamutuk ho parseiru sira, Grupu Mulheres Parlamentu Timor-Leste (GMPTL) no organziasaun sosiadade sivil sira selebra loron 16 ativismu kontra Violensia Hasoru Feto no Labarik Feto iha Fohorem, munisipiu Covalima, iha loron 25/11.

Iha tema tinan ida ne’e mak “Hamutuk Ita Investe Esforsu Atu Hatan, Prevene, Halibur Dadus hodi Kombate Violensia Hasoru Feto, Labarik Feto no grupu Vulneravel seluk”. Liu hosi okaziaun ne’e, Administrador Munisipiu Covalima, Afonso Nugueira Nahak hateten kazu violensia domestika (VD) iha Municipiu Covalima kazu sei nafatin akontese no aas durante fulan sia nia laran (Janeiru to’o Setembru 2020).

“Tuir dadus, husi fulan Janeiru to’o Setembru la inklui Outubru to’o Novembru hatudu katak iha munisípiu Covalima violénsia hasoru feto no labarik sei la’o nafatin no konsidera sei aas nafatin. Durante fulan 9 nia laran ita iha kazu 30, kazu 30 nee mak hanesan violensia fizíku iha 27, violénsia seksuál iha 12 no violénsia psikolójiku iha 1”, informa Administradór Munisípiu.

Administradór ne’e mós subliña liután katak, atu hapara violénsia kontra feto no labarik-feto, presiza ema hotu nia hamutuk hodi kombate. Hahú husi ita-nia uma-laran, bairru, aldeia no suku, nune’e ita bele moris iha sosiedade ida-ne’ebé nakonu ho unidade, paz, estabilidade, hodi kontribui ba ita-nia dezenvolvimentu nasionál espesiál ba povu no rai Covalima.

Iha fatin hanesan Sekretária Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus hateten objetivu husi lansamentu ida-ne’e maka atu hasa’e koñesimentu ema hotu nian, oinsá prevene no kombate violénsia hasoru feto no labarik-feto.

Nia dehan hametin liña  koordenasaun rede referál ne’ebé servisu fó atendimentu ba vítima sira  hanesan polísia, lider Komunitáriu no sosiedade sivíl  sira, atu hamutuk kombate violénsia kontra feto no fó liman ba vítima atu asesu ba justisa formál.  Enkoraja vítima feto sira atu brani ko’alia sai violénsia ne’ebé sira hetan no uza mekanizmu formál, hodi rezolve kazu violénsia kontra feto no labarik-feto no iha investimentu  fundus  no rekursu  ne’ebé natoon, hodi  implementa  kompromisu prevene no redús violénsia doméstika no violénsia bazeia ba jéneru.

“Dala barak violénsia ne’e sei nafatin akontese iha ita-nia munisípiu, sei nafatin akontese iha postu sira inklui postu Fohorem, akontese nafatin iha Timor-Leste tanba ita hotu nia atitude ne’ebé hanoin katak violénsia ne’e normál, violénsia ne’e dalan ida atu hatuur disiplina, dalan ida atu resolve problema. Ita hotu-hotu sei nafatin aseita violénsia, tanba ne’e mak violénsia nafatin akontese. Maibé loloos violénsia laiha fatin iha ita-nia komunidade”, dehan Sekretária Estadu Maria José de Jesus akresenta.

Governante ne’e mós hatutan katak, wainhira ita livre husi violénsia ita bele apoia, bele mós kontribui uitoan iha prosesu oin-oin, ne’ebé akontese iha ita-nia suku, bairru, postu, munisípiu no iha nivel nasionál. Maibé wainhira ita sai vítima ba violénsia, matenek saida de’it mak ita iha, esperiénsia di’ak ne’ebé ita iha, koñesimentu ne’ebé ita iha ita sei labele kontibui ho di’ak.

Hanoin hanesan mai hosi Xefe Edifisiu UN Women iha Timor-Leste, Sunita Caminha mos hatoo nia mesajem katak violénsia hasoru feto hanesan violasaun hasoru direitu ema nian, tanba ne’e individu, organizasaun no entidade estadu nian iha obrigasaun atu hapara violénsia ida-ne’e, nune’e labele iha diskriminasaun hasoru ema ida inklui maluk sira portadora defisiénsia, ema ho orientasaun seksuál oin-oin no grupu vulnerável seluk.

“UN Women nu’udar parte família ONU iha Timor-Leste iha kompromisu atu hamriik ba oin, hamriik hamutuk ho parseiru sira seluk ne’ebé servisu atu halakon violénsia ida-ne’e. Ita-boot sira bele sura ami nu’udar parte solusaun no ami mos bele fiar katak bele mos sura ita-boot no komunidade Fohorem hotu atu sai solusaun hotu”, dehan Sunita Caminha subliña.

Eventu lansamentu ne’e prienxe ho atividade sira hanesan kanta múzika hapara violénsia, teatru, no diálogu ho komunidade. Kampaña loron 16 ne’e sei hala’o iha munisípiu 12 no RAEOA husi SEII nasionál no pontu fokál iha munisípiu sira, ONG Nasionál no Internasionál, Ajénsia ONU hahú husi loron 25 fulan Novembru to’o loron 10 fulan Dezembru tinan 2020.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here