Reportajen Francisco JDA
Relasiona ho planu governu atu harii sidade universidade iha Munisípiu Aileu, rede sosiedade Sivil HASATIL, husu atu halo dezenvolvimentu sira ne’e tenke hili rai ne’ebé apropriadu duni atu la sakrifika rai produtivu sira, tanba hanoin katak maioria populasaun mak moris ho agrikultura, nune’e dadus hatudu ba rai produtivu sira iha 36 mill hectares iha Timor-Leste, ne’e hatudu katak uitoan los entaun sé governu atu halo dezenvolvimentu tenke sukat
Tuir Peskizadór La’o Hamutuk, Mariano Ferreira ba jornalista sira hateten katak sé rai produtivu ne’e limitadu entaun dezenvolvimentu ne’ebé governu halo tenke sukat didi’ak no inklui mós respeitu meiu ambiente, maibé hanoin katak presiza hasae produsaun, entaun presiza mós rai ne’ebé produtivu tanba ne’e governu hakarak halo dezenvolvimentu buka rai apropriadu, la’ós halo fali iha rai produtivu sira ba agrikultura ho prejudika hasae produsaun di’ak.
“Ita nia populasaun maioria moris hanesan agrikultór sira tenke kuda, no tenke halo produsaun rai produtivu sira ne’e foti hotu entaun iha tinan 10 mai Vietname ho Tailándia mak fo han ita, tanba ita labele produs ona ita harii mak uma naruk, depois hahán mai hosi ne’ebé no soberania nasaun mós sai problema boot,” hatete Peskizadór La’o Hamutuk iha edifísiu PERMATIL, 19/10
Iha Fatin hanesan, Diretór Kadalak Sulimutu Institutu (KSI), Jenito Santana ba jornalista sira hateten, hare hosi demografia rai ne’e tetuk uitoan los, entaun sé rai tetuk sira ne’e uza hotu ba dezenvolvimentu sira, susar atu hametin soberania ai-han, nune’e presiza los atu proteje rai produtivu nune’e bele fornese ai-han ho di’ak
“Iha Aileu ema oferese rai luan boot ida ne’e la ba iha agrikultura governu lakohi uza ida oferese gratuita nein selu kompensasaun, sira hakarak uza fali rai produtivu ne’ebé ema uza hela ida ne’e mak problema boot ba governu. Governu nunka aprende hosi nasaun seluk, oinsá mak lori dezenvolvimentu ne’e ba komunidade ita la kontra dezenvolvimentu sidade Universitáriu maibé tenke mós hare asuntu sosiál ekonomia komunidade nia moris ba ne’ebé,” hatete Diretór KSI, Jenito Santana
Nia dehan se governu foti tiha rai produtivu nune’e kompensa komunidade sira ho uma entaun komunidade sira atu han saida, tanba ne’e mak atu halo dezenvolvimentu ne’e tenke hare ema nia kondisaun sosiál, ekonomia ne’e la’ós ba foti fali rai produtivu no sakrifika komunidade agrikultura sira nia moris sosiál no ekonomia.









