Reportajen da Costa Gusmao
Loron mundiál anti korrupsaun, Judicial System Monitoring Programa ( JSMP) ho Komisaun Anti Korrupsaun (CAC-Sigla Portugues), asina Memorandum of Understanding (MoU) ho objetivu ida katak atu halo kooperasaun no serbisu hamutuk iha área prevensaun ba kazu korrupsaun iha Timor-Leste durante tinan lima.
Diretora Ezekutivu Ana Paula Marçal deklara objetivu asina nota entendimentu entre CAC ho JSMP atu halo kooperasaun no serbisu hamutuk iha área prevensaun ba kazu korrupsaun iha Timor-Leste. Tanba iha lei medida prevensaun no kombate korrupsaun nian.
“Tanba tuir ami nia hanoin ita labele hein deit, hodi kura deit kazu korrupsaun, maibe ita tenke kuidadu kazu korrupsaun sira ne’e, ita lakohi kazu ne’e ba tan, tanba ita hatene prosesu sira ne’e dala ruma produsaun ba provas, ita kondena mas lae dalaruma ita labele hetan finalidade ne’ebé diak, tuir ita nia hakarak,” esplika Diretora Ezekutivu JSMP iha ámbitu komemorasaun loron mundiál anti korrupsaun, iha salaun Laline Lariguto Komisaun Nasionál Elisaun (CNE), Kinta 9/12.
Nune’e mós nota entendimentu ida ne’e JSMP atu ajuda CAC, oinsá atu halo serbisu ida diak liu tan, no mós ajuda prokuradórór sira liuliu iha kazu investigasaun nian, atu nune’e bele hetan desizaun ne’ebé tuir ema hotu nia hakarak
“Nota entendimentu ne’e durante tinan 5 nia laran, hahú kedas agora asina ne’e to’o sura tinan lima mai tan, espera buat hotu lao, laos ami la mesak maibe presiza apoiu husi ema hotu-hotu , no media sira tanba ita sira papel importante tebes atu ita bele halo prevensaun ba iha korrupsaun iha Timor-Leste,” nia haktuir.
Iha fatin hanesan, Komisáriu Komisaun Anti korrupsaun iha Timor-Leste (KAK), Sergio Hornai hatete ohin asina akordu ho JSMP ne’e atu hametin no habelar liu tan servisu instituisaun responsavel ba koñesimentu ba iha kombate komunidade korrupsaun ninia iha Timor-Leste hanesan órgaun responsavel.
“Hanesan o reprezentante estadu no mós Nasoins Unidas iha Timor-Leste, sempre halo serbisu hodi hametin halo parseria ho JSMP, atu haree konaba prosesu julgamentu sira ne’ebé lao iha tribunál to’o iha ne’ebé no haree mós lei sira ne’ebé karik polítika sira dezenvolve iha duni ga lae? Hirak ne’e fó vantajen ba ita nia sosiedade liuliu ba ita nia komunidade, “ nia esplika.








