Reportajen David da Costa Gusmao
VIII Governu Konstitusionálál liuhosi Konsellu Ministru iha Sesta ne’e, aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-bá halo pagamentu subsídiu $200 ba kada uma-kain iha Timor-Leste.
Iha Projetu Dekretu-Lei ne’e, aprezenta hosi Vise Primeira Ministra (VPM) no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta dos Santos relasiona ho apoiu pontuál bá uma-kain sira Iha Timor-Leste.
Ministru Prezidensiál Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães dehan objetivu hosi Dekretu-Lei ida ne’e, atu kria no regula prestasaun ba pagamentu pontuál ida ba uma-kain timoroan sira nian. Apoiu ida ne’e sei ho montante $200 ba kada uma-kain. Repete fila fali katak ne’e apoiu proposta Dekretu-Lei ne’e, sei hatuur tipu de apoiu, modalidade apoiu maka universál, katak ba uma-kain hotu-hotu sei hetan.
Nia haktuir atribuisaun ba pagamentu subsídiu ida ne’e, diferente ho subsídiu $200 ne’ebé antes ne’e governu atribui ona bá família sira iha kada uma-kain, maibé iha faze ida-ne’e, la define kona-bá alvu, mas ema se mak merese atu hetan, ka mask funsionáriu sira ne’ebé nia saláriu boot liu, sira mós sei benefisia hotu ba iha programa ne’e.
“Universál ne’e katak hotu-hotu, entaun, la’ós bá grupu balun, Ida ne’ebé mak halo antes ka anterior ne’e, ita halo ho target. Agora ba família hotu-hotu, maka ho montante $200,” Ministru Fidelis Manuel Leite Magalhães dehan ba jornalista sira, hafoin reuniaun Konsellu Ministru Estraordináriaáriu iha Palásiu Governu, Sesta 6/05.
Fidelis esklarese katak subsídiuninia rekizitu maka sei fo bá família hirak ne’ebé antes ne’e rejistu ona iha livru rejistu uma-kain nian, ou data ikus liu maka 28 Fevereiru liuba. Tanba foin lalais halo selesaun no’ verifikasaun ba dadus sira hotu uma-kain nian.
Polítika Governu nian ne’ebé opta maka apoiu universálmente ne’e, tanba governu ho hanoin ida katak hirak ne’ebé hanesan iha rendimentu boot liu, sira mós kontribui bá iha impostu, no ida ne’e mós, sira nafatin hetan apoiu ida ne’e, ida ne’e mós apoiu sira nian likidés iha família laran, “maibé, familia balu sente lakohi simu karik, bele halo doasaun, ka bele fó fali bá maluk sira ne’ebé mak presiza liu”.
“Ita nota katak antes ne’e iha balun komen dehan, tanba sa maka ami iha osan hanesan ne’e mas simu. Bom sei lakoi simu bele fó fali ba maluk sira ne’ebéé maka presiza liu, hanesan ita nia hatu’ur karidade ida ne’ebé ita hakarak halo ba malu, ne’ebéé eskolla indivíduu ida-idak nian,” Nia dehan.
Nia salienta orsamentu ne’ebéé utiliza hodi finansia ba iha programa ida ne’e, ho valor hamutuk $60 milloens resin.










