Reportajen David da Costa Gusmao
Konsellu Imprensa (KI) Timor-Leste hato’o apresiasaun ba Parlamentu Nasionál tanba liuhosi plenaria ordinariu, aprova ona projeitu rezolusaun parlamentu nasional Nú 95/V, IV konaba loron 16 Outubru nu’udar loron Nasionál ba Liberdade imprensa iha Timor-Leste.
Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste, Virgílio da Silva Guterres hato’o apresiasaun ba parlamentu Nasionál tanba horseik liuhosi debate aprova ona rezolusaun parlamentar ida katak loron 16 Outubru nu’udar loron Nasionál ba Liberdade Imprensa.
“Lori Konsellu Imprensa nia naran hakarak hato’o apreciasaun makaas tebes ba Parlamentu Nasionál ne’ebé horseik hamutuk liuhosi debate ida, aprova rezolusaun parlamentár loron 16 Outubru nu’udar loron nasionál ba Liberdade imprensa,” hateten Prezidente Konsellu Imprensa Virgílio Guterres, Iha Kontal Boot, Kuarta 25/05.
Ida ne’e nu’udar esforsu naruk ida ne’ebé durante media no komunidade jornalista sira halo, hahú kedas iha inisiu 2000 nian, ho inisiativa husi AJTL ninian no iha tempu Nelio Issac Sarmento nian nu’udar Sekretáriu Estadu komunikasaun Sosiál (Sekoms).
“Tesik mai hau sei hanoin katak Sekretáriu Estadu komunikasaun Sosial maun Nelio Issac Sarmento ninian no asosiasaun barak maka profoin ona data ida ne’e ba loron Nasionál Liberdade imprensa,” nia dehan.
Depois mai tan Konsellu Imprensa halo konsulta alargada ida ho organizasaun jornalista sira hotu nomós jornalista senior balun hodi diskute konaba data ida ne’e, ikus mai hothotu konsensu hili data 16 Outubru ida ne’e nu’udar loron Nasionál ba Liberdade imprensa.
Ho ida ne’e Konsellu Imprensa haktuir mandatu hosi organizasaun sira ne’e no jornalista sira nian hodi lori data ida ne’e ba iha orgaun estadu nian hodi aprova, no ikus mai horseik parlamentu nasionál aprova ona loron 16 Outubru nu’udar loron Nasionál ba Liberdade Imprensa.
Iha fatin hanesan Diretór Ezekutivu Konsellu Imprensa (KI), Rigoberto Monteiro, dehan, rasaun tanba sa maka hili loron 16 Outubru ba loron Nasionál Liberdade Imprensa. Antes ne’e lansa ono ba iha publiku iha Balibo iha tinan 2021, atu halo advokasia ba iha governu no parlamentu nasional relasaun ho 16 Outubru ninian.
“Razaun fundamentu hili loron ida ne’e, tanba partisipasaun jornalista ne’e iha prosesu luta libertasaun nasional, ita hotu hatene katak prosesu luta ida ne’e laos ema funu nain sira mesak maka kontribui maibé mós partisipasaun kontribuisaun husi jornalista sira, media, liliu jornalista sira estranjeiru sira ne’ebé fó sira nia tempu mai Timor hodi relata ita nia situasaun iha Timor nian. Entaun ne’e rekoinesementu boot ida ba estadu nian ba kontribuisaun media nian ba ita luta libertasaun nasional ba determinate data ohin ne’e,” nia esplika.
Nune’e mós razaun seluk maka 16 outubru, sai sekonsia istoria tomak, akontesementu trajedia iha Timor iha relsaun ho media no jornalista sira, 16 sai hanesan data ida ne’ebé refleta trajedia ida Timor, la signifika data seluk ne’ebé jornalista seluk mate ne’e la importante, maibe hothotu importante sai sekonsia istoriku hotu.
Maibe 16 Outubru ne’e refleta narativa istoria ida ne’eb’e koalia konaba karaterístika ba kriteriu atu konsidera sai hanesan trajedia galae? tarajedia ne’e, ema oho ema nain lima ba leten iha tempu hanesan no iha hanesan, ba ida ne’e 16 outubru ne’e profizaun ema nain lima maka mate, kategoria akontesimentu trajedia iha Timor.










