Reportajen Adroaldo “Saretukau”
Rezultadu monitorizasaun ONG Belun ba insidente sira iha postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Díli hosi fulan Fevereiru to’o Abril hatudu akontese insidente 39, ne’ebé komete hosi ejente polísia balun, família no grupu arte marsial sira, ho problema nia hun mak autor lanu, debe osan no sisi malu, ódiu vingansa nomos problema arte marsial.
Romaldo Caitano, Jestor ONG Belun hatete, iha aprenzetasaun ida ne’e atu oinsá autoridade lokal tau hanoin hamutuk hodi buka solusaun ba insidente, konflitu ka problema sira mak mosu, nomos asaun saída atu hola hodi halo prevensaun ba konflitu ne’ebé mosu hodi labele fo impaktu negativu ba komunidade sira ne’ebé hela iha postu Dom Aleixo ida ne’e.
“Ami hosi Belun, ami servisu haree liu ba kolleta insidente sira ne’ebé mak akontese ho programa ida naran AtReS (Atensaun no Responde Sedu),” nia dehan rezultadu ne’e hatudu iha Díli, postu Dom Aleixo nian hetan 39 insidente.
Nia esplika, mane ne’ebé sai perpetrador (ema ne’ebé komete krime) hamutuk iha 38 no ema ne’ebé sai vítima hamutuk 16, nune’e númeru vítima ki’ik. Iha fali feto ne’ebé sai autor hamutuk tolu (3), nune’e perpetrador feto ho mane hamutuk halo insidente iha rua (2) no feto ho mane hamutuk sai hanesan vítima iha insidente hamutuk 14 no iha insidente haat (4) mak lahatene la identidika sira nia jéneru hanesan sira tuda uma ne’ebé akontese iha kalan ka madrugada.
Sira ne’ebé komete krime ho pozisaun balu ajente polísia rasik, balu hela hamutuk iha uma mak komete rasik, iha família balu ne’ebé hela ketak. Iha parte seluk akontese problema entre ema individual maibé depois sira bolu sira nia belun arte marsial no ne’e nu’udar problema arte marsial maske problema privadu, esplika Romaldo.
“Akontese barak liu iha uma privadu ho estrada ka dalan nia iha 16, iha uma privadu iha 10, seluk ne’ebé la kategoria ba ami nia opsaun ne’e 13, ne’e refere liu ba fatin akontesimentu. Material ne’ebé ke uza mak fatuk, balu istori malu uza isin lolon, ibun, liman-ain, ameasa ho lia-fuan”, nia esplika.
Ba problema ka insidente ne’ebé akontese tuir monitorizasaun ONG Belun, atuasaun sira hosi membru família, kolega, F-FDTL, iha viziñu ne’ebé hela besik maibé númeru aas liu ba atua problema hirak ne’e mak membru PNTL.
Hosi insidente sira ne’e mane mate iha rua (2) feto na’in ida (1), feto hetan kanek kaman iha ida (1), barak liu mak mane hetan kanek kaman hamutuk 11 hosi insidente hotu-hotu. Jestor ne’e akresenta, abut hosi insidente sira ne’e mak vítima ka autor lanu, depois sira provoka problema. Seluk mak debe osan no sisi malu hafoin mosu problema, iha mos ódiu vingansa ba problema tuan, iha mos problema arte marsial, nia hakotu.
Iha parte sorin, Komandante Polísia Eskuadra Dom Aleixo, Amerco Fatima da Costa hatete, kazu ka problema ne’ebé barak liu kada loron iha Timor en termu de postu mak postu Dom Aleixo rasik, “mínimu kazu ami atende rejistradu ki’ik liu ne’e loron ida 15 ou 12, nia ki’ik liu mak ne’e ona, dala ruma loron ida ami bele atende to’o kazu 30, depende ba akontesimentu ne’ebé akontese iha postu ida ne’e,” nia hatutan populasaun postu Dom Aleixo ne’e barak liu Aileu no Ainaro, nune’e difikulta mos sira nia atendimentu ba akontesimentu sira, tanba iha fulan ida ne’e (maiu) sira atende kazu hamutuk 99.
Komandante eskuadra ne’e akresenta, maske sira hasoru difikuldade maibé la taka dalan ba sira hodi atende ba problema ka kazu sira mak akontese, tanba sira nia prinsípiu mak ezekuta tuir de’it orden públiku.
Hosi lansamentu ne’e iha rekomendasaun balun ne’ebé ONG Belun hato’o mak hametin nafatin hotu-hotu nia liña kordenasaun hodi servisu hamutuk ba kontribuisaun harii dame iha sosiedade, kontinua fahe informasaun no dadus ba sistema AtReS hodi halo mudansa ba situasaun dezenvolvimentu nasionál liu hosi advokasia, autoridade Iokál kontinua uza meius tradisional hanesan nahe biti ka diálogu no tara bandu hodi hametin unidade ba pas iha komunidade nia Ieet no ikus liu mak kontinua servisu hamutuk ho autoridade seguransa hanesan PNTL, OPS hodi halo prevensaun konflitu.










