

By Adelino Gomes*
Ba Fernando La Sama de Araújo (26 Fev. 1963-2 Jun. 2015).
Nia mak porta-estandarte (ema nebe hulan estandarte/panji) husi jerasaun ida nebe manan ona batalla sira hotu. No agora prepara-an daudaun ona, hamutuk hikas, atu halo kombate ida ikusliu ba soberania no felisidade ninia povu nian.
Nota Introdutoriu – Artigu ida ne’e nia títulu orijinal iha lian portugez Neon Metin, Um Periódico Clandestino Em Língua Portuguesa Editado Pela Renetil (1989-1996). Contributos Para A História Do Pré-Jornalismo Independentista Em Timor-Leste)”. Foti hosi livro ho títulu “Povos e Culturas: Timor-Leste e Portugal: Cinco Centurias de Relacionamento.
Editora (penerbit) livru ne’e mak Centro de Estudos dos Povos e Culturas de Expressão Portuguesa, Universidade Católica Portuguesa. Publikasaun no lansamentu livru ne’e koinside ho komemorasaun tinan 500 prezensa Portugal nian iha Timor, nebe Estado Timor-Leste mos komemora nudar “Encontro de Civilizações” iha 2015, iha Lifau, Oekusse, fatin nebe portugez sira sama-ain ba dala-uluk. Alem de artigu ne’e, iha mos artigu lubuk hosi hakerek-na’in seluk, timoroan no portugez, iha livro ne’e nia laran.
Autor ba artigu ne’e mak Adelino Gomes, jornalista senior Portugal nian, nebe liu hosi nia knar jornalistiku akompanha prosesu luta Povo Maubere nian, hahu kedas iha 1974, bainhira partidu politiku sira mosu iha Timor-Leste hafoin Revolução dos Cravos 25 Abril iha Portugal. Nia jornalista destakadu hosi Radio Difusão Portugeza (RDP) atu halo kobertura ba eventu politiku boot 25 de Abril, no ko-fundador diariu Público. Artigu ne’e nudar mos obra akadémika Adelino Gomes nian iha estudu doutoramentu iha area sosiolojia, ho espesialidade iha Sociologia da Comunicação, da Cultura e da Educação ISCTE-IUL.
Akompanhamentu profisional ba prosesu luta Povo Maubere la’os de’it halo Adelino mai to’o Balibo iha fulan Outubru 1975, halo kobertura ba invazaun militar Indonezia, maibe transforma Adelino Gomes sai ‘defensor da causa Maubere’. Iha nia vizita mai Timor-Leste hafoin restaurasaun independensia, Adelino Gomes hateten: uluk ha’u mai Timor ha’u lori de’it mak ha’u nia ajenda ho Cartão (press ID). Agora ha’u mai lori mos ho ha’u nia Coração (fuan). Nia mos hakerek ona livru ida konaba Timor ho títulu As flores nascem na prisão, Timor-Leste – ano 1 (2004).
Ekipa editorial Neon Metin deside atu traduz no re-publika Adelino Gomes nia hakerek ne’e iha Neon Metin ho razaun rua. Ida, tanba artigu ne’e hakerek konaba Neon Metin nia perkursu historiku, nebe tuir autor, maski nudar media nebe ligadu ho movimentu politiku ida – luta Povo Maubere hasoru okupasaun ilegal militar Indonezia nian – maibe Neon Metin respeita nafatin prinsipiu kontraditóriu, pontu esensial iha profisaun jornalismu nian. Rua, vontade jerasaun foun, militante Renetil no jornalista Neon Metin ‘post-independensia’ atu hatene historia media nebe sira haknaar ba. Tanba ho hatene historia – nebe nakonu ho pasajem trajiku – sira bele hili valor politiku no rigor professional nebe fundador Neon Metin husik hela. Husi historia, sira mos bele hakail espíritu voluntarismu nebe nia ra’is sei hamurak hela pajina historia Neon Metin nian. Valor ho espíritu nebe hamanas jerasaun foun RENETIL nian atu hatutan fali periódiku Neon Metin nudar “arma de papel” hodi luta ba liberdade imprensa no liberdade espresaun nudar iis no fuan sosiedade demokratika nian.
Tan artigu ne’e publika iha 2015, sani-na’in sira sei nota katak, fonte sira (fundador Neon Metin) nebe Adelino Gomes hasoru no entrevista iha momentu ne’eba nia pozisaun atual seluk ona. Ezemplu balun, iha momentu publikasaun, fundador no editor principal Neon Metin Lucas da Costa Lahe-Mau Rama Metan sei moris. Editor principal seluk, Rui Maria de Araujo sei Primeiro Ministro. Mosu ba fonte seluk mos.
Ekipa Editorial Neon Metin mak responsabiliza ba tradusaun hosi lian Portugez ba lian Tetum. Tanba artigu ne’e nia naruk, Ekipa Editorial Neon Metin sujere atu sani-na’in sira print (click iha print icon iha kraik liu) tiha mak sani.
Rezumu. RENETIL (Resistência Nacional dos Estudante de Timor-Leste), hamoris, produz, edita no fahe klandestinamente, iha tinan 8 nia laran, boletim informativu ida iha lian portugeza ho naran Neon Metin. Sorumutu daruak Jornalista sira Dalen Portugeza (Brasilia, 1989) to’o halo debate admisaun Timor-Leste nudar membru dawalu, liuhosi (Neon Metin) nia kauza. Ho dalan kruza metodolojia sira, kuantitativa no kualitativa (inkéritu husi kestionáriu, dadalia ida-idak no iha grupu no (halo) análize dokumental), rekonstitui fali modu produsaun, análize ba karateristika editorial sira husi periódiku ne’e no identifika, ba dala uluk, elementu ida-idak hosi “Corpo Redactório”, nebe barak ohin loron, okupa fatin sira importante iha Governu, iha Parlamento Nasional, no aparellu Estadu nian, ONG no iha emprezariadu sira. Iha leitura kritika ida ba ezemplar sira nebe prezervadu hela hosi fonte no arkivu sira Rezistensia nian no solidariedade internasional, no rekorre ba kritériu no kategoria klasifikativa sira nebe konsagra ona iha istoriografia jornalístika portugeza, halo hakfodak (surprende) katak iha Neon Metin dispozitivu (mekanismu) tékniku, kritériu editorial, prosedimentu, prátika no konstranjimentu sira nebe, tanba sirkunstansia no espesifisidade istorika sira, teknolojika no kultural, haklaken: iha sorin ida, mai ho karakter (indole) jornalístika husi Gazetas no relasaun ho notisia sira periodizmu portugez nian iha Restaurasaun Independensia, iha invazaun napoleónika nian no funu maun-alin (Guerra civil) 1816-1817 (Tengarrinha, 2013; Sousa, 2008), no, iha sorin seluk, “kilat surat tahan” nebe foin-sa’e portugez sira, kolaborador publikasaun periódika klandestina sira no iha rai-liur (exílio), hodi kombate hasoru ditadura Salazar no Caetano iha 1963 no 1974 (Pereira, 2013). Hafoin tinan atus lima to’o iha Lifau, lian (portuguez) nebe kolonizador impoin iha komersiu, iha funu no iha relijiaun, serve ba kolonizadu nudar “kilat musan maubere” nian hodi kombate hasoru kolonizasaun foun.
Liafua-xave sira: periodizmu, klandestinidade, dalen portugeza, estudante timoroan sira iha Indonezia, Neon Metin.
GLOSÁRIU (KI’IK) KONA-BA NARAN KÓDIGU
Asabere = Manu Aman Boot/Lahe-Mau =Naran timoroan nian
Bai Malik Bai = Baino = Nobre; Malik =Uma Lulik – Nobre nebe hein Uma Lulik
Belu Boot
Bere Metan = Naran Timor
Berlaka = Naran Timor
Dasi-Mau = Naran Timor
Freezip Radihka Saky: Free = liberdade; Zip = Kareta ki’ik nebe lais tebes; Radihka = Radika/Radikal; Saky = Ho tudik tutun hasai/saki objetu ida ho klean no hasai to’o nia abut.
Haksolok
Kalohan
Laloran
La’Sama
Lay-Gamu = Naran Timor
Luan Kun = Naran Timor
Nahak = Naran Timor
Sabalae = ispiritu (buang husi dalen Makasae)
Si’ac
Tara = lamina kro’at kesi iha manu aman nia ain bainhira futu manu
Zih Zap Muguen (dalen Bunak): Zih Zap = Samodok nebe bok=an lais tebes; Muguen = ispiritu (rai na’in)
INTRODUSAUN[1]
Iha tinan 1975 nia rohan, durante ninia dominiu de facto iha teritoriu, Fretilin publika ona periodiku Timor-Leste: Jornal do Povo Mau Bere[2] no hasai ona programa no informasaun sira liu husi estasaun rediofónika Radio Maubere, nebe sai ona Emissora Radiodifusão de Timor (Emissora Nasional).[3]
Timor-Leste: Jornal do Povo Mau Bere, publika, semanalmente, entre loron 27 fulan Setembru no loron 4 fulan Dezembru (ida ikusliu, numeru extra ida, dedikadu ba deklarasaun unilateral Independensia, husi Fretilin, iha loron 28 fulan Novembru). Invazaun Indonezia nian ba Timor halo ninia publikasaun para, nune’e mos emissaun radiofonika sira, nebe foin hahuu hikas, hafoin fulan rua.
Durante tinan 2 ho balun nia laran, emisaun klandestina sira Radio Mau Bere iha portugez no tetum (programa balun iha lian inglez no dala ruma iha lian Indonezia) sai dalan kombate komunikasional prinsipal nebe rezistensia independentista uza.
Ho neutralizasaun ba emissor, iha Dezembru 1978,[4] no to’o dekada 1980 nia klaran, atu hatene saida mak mosu ba rezistensia hasoru okupasaun, timoroan sira jeralmente uza prosesu komunikasaun sira tuan (antigu): konta husi ibun (relatos orais), surat tahan sira semo (folhas volantes) no surat, dala ruma hakerek ho liman (manuscrita), entrega ba ema ida lori, hodi haruka ba fatin nebe autoridade Indonezia sira kontrola ona.
Halibur no fahe informasaun sira nebe deskreve (menggambarkan) “dezenvolvimentu ba akontesimentu real sira iha Timor-Leste” hatudu objetivu sira husi Organização da Juventude Catolica de Timor-Leste (OJC-TL), nebe harii klandestinamente iha loron 24 fulan Agostu tinan 1985, iha Indonezia. “Nune’e buat (sira) hotu nebe to’o mai ami, eskrita ka verbal, hafoin hetan konfirmasaun, ami haruka tutan ba ninia destinu”,[5] informa iha relatoriu ida husi frente klandestina ba Maputo no Lisboa, haruka husi diresaun eleita dahuluk.[6]
Boletin rua, husi fatin nebe lahanesan, hatudu duni preokupasaun sira atu informa kona-ba saida mak akontese iha antiga kolonia portugeza, agora okupa husi Indonezia: Boletin Informasaun Noticias de Timor-Leste,[7] no A Voz da Resistencia Popular Maubere.[8]
Liu tiha tinan ida, mosu Boletim de Informação, husi Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste.[9] Folin boot tebes hakerek hikas hakat hahuu husi dokumentu, hakerek ho makina iha portugez ida la tebes (incerto, sublinhadu husi hau): “Segundo informações obtidas nestes ultimos dias pela agência de informação da Renetil numa deslocação a Timor-Leste tem o seguinte” (Tuir informasaun sira nebe hetan iha loron hirak ikus husi ajensia informasaun Renetil nian iha deslokasaun ida ba Timor-Leste hanesan tuirmai).
Boletin ne’e taka ho informasaun tuir termo ida kona loloos: “Obs. Adiantaremos mais informações na medida em que formos colhendo” (Ami sei hato’o tan informasaun sira bainhira halibur tan). Susar tebes atu hetan, ho lais fraze rua hodi loke no taka dokumentu ida ho informasaun sira, evidénsia sira nebe klara ba preokupasaun sira “jornalisticas” nian – atualidade, sitasaun (kutipan) husi fonte sira, halibur direta, preokupasaun ho rigor (“haree ho klaramente ba haree” camoniano).
Iha ona 1989, (maibe laiha indikasaun loron no fulan), Boletim de Informação[10] foun fahe hikas informasaun sira, dala ida ne’e ho fotografias 12 “mai husi Rezistensia Armada”. Foto sira hatudu ba periodu sira entre Julho no Outubru 1988, buat nebe koinside ho tempu nebe autor sira ba Timor-Leste, nebe reporta iha boletin ida uluk. La esklarese se fotografias hirak ne’e hasai husi sira ka ema seluk mak fo ba sira.
Iha ne’e mantein, iha naran kazu ida, preokupasaun husi sasin direto no rigor. Lejenda (caption) ba fotografia sira hatudu jeralmente fulan (balun ho loron), fatin no sirkunstansia, to’o identifika naran sira husi unidade guerrilla sira nian no, pelo menus iha kazu ida, ninia komandante (Falur Rate Laek).
Sei iha 1989, iha tan Boletin foun ida. Dala ida ne’e, maibe, ho “apelido”: Neon Metin.[11] Ho jeitu iha pos-titulu, editor sira rekupera hikas parte husi titulu edisaun rua uluk, maibe agora tau hamutuk ho karimbu organizasaun nian, aumenta tan ho pontu esklamasaun ida (“Informação Renetil!), halakon tiha referensia ba Fretilin.[12]
Impaktu maka’as husi ksanik (leitura) husi boletin rua ne’e ba ha’u, lori ha’u aprezenta proposta iha Sorumutu Internasional II (daruak) Jornalista sira Lian Portugueza, nebe halo iha Brasilia, iha 1989, hodi hatama Rezistensia Timoroan sira nian sai nudar observador.
Leitura ba edisaun Janeiru 1990 Neon Metin nian[13], liu fulan rua (liu husi CDPM – Comissão para os Direitos do Povo Maubere) to’o iha jornal Publico, jornal nebe ha’u haknaar-an ba, hametin liu tan ha’u nia fiar katak proposta nebe ha’u aprezenta ona (iha Brazilia) ne’e loos. Iha pesa (obra) ka parte prinsipal husi dossier ki’ik ida, ha’u foti parte nebe estritamente (secara ketat) notisioza hosi edisaun ne’e nian: konfirmasaun ba Xanana Gusmão sai husi Fretilin, iha 31 Dezembru 1988, no informasaun nebe Renetil hamaluk ka akompanha lider Falintil[14]. Ha’u lasei husik, maibe, dedika subtitulu tolu husi textu ba kestaun sira jornalistika nian.[15]
Ho konsulta ba numeru sira hasai tuir mai, kestaun rua husi kestaun sira ne’e assume importansia akresida (tambahan) ida, hanesan ita sei haree: “Carta da Redacção” (Surat Redaksi), no “Ficha Técnica” (Estrutura Redasaun). Carta da Redacção no Ficha Técnica, sai rubrika fixa (rubrika tetap) to’o, pelo menos, Janeiro 1996,[16] no sai auxiliar precioso (bantuan berharga) ida hodi rekonstitui istoria nebe tahan kleur liu husi periodiku nebe hakerek iha lian portugez no halo klandestinamente husi timoroan sira durante tempu okupasaun Indonezia.
Timor-Leste hetan ninia independensia tinan 13 liu ba, no halo ona tinan 26 ba publikasaun dahuluk Neon Metin. Jerasaun Renetil, nebe mai husi masakre Santa-Kruz no afirma-an lais tebes iha headlines imprensa internasional grasa husi klibur inisiativa barani sira nebe iha impaktu mediatiku boot, sai tiha nudar aktor boot istoria rezistensia sivil klandestina nian. Periodiku Neon Metin sai fator mobilizasaun no konverjensia patriotika estudante universitariu timoroan sira nian, investe rasik (auto-investido) iha misaun mensajeiru sira, ba Timor no ba mundu, kona-ba notisia di’ak no aat sira husi blokeiu indoneziu. “Motivador”, “incentivador”, “mobilizador”, “encorajador”, “vitamina ida ba hakaman terus no luta nafatin ba libertasaun Patria”, “uniku (boletin) nebe hakerek iha lian portugez nebe fo sai atividade sira husi frente tolu luta nian, armada, klandestina no diplomatika, no defende pozisaun sira Comando da Luta nian” – hanesan antigu kolaborador sira avalia ohin, iha Questionariu, knaar nebe halo la’o (desempenhado) husi Neon Metin.
Istoria Renetil nian ema barak hatene ona.[17] Peskiza investigativa ida ne’e hakarak kontribui, iha nivel mikro, ho matan ida haree husi li’ur, husi portugez sira, nebe hanoin hetan ona iha edisaun 19[18] husi periódiku ho forma jornalistiku, kultural, istóriku sira nebe karik (ema) ladun valoriza.
Iha sentidu ida ne’e, buka resposta ba pergunta konkreta sira tuirmai: Iha nebe no ho objetivu sa ida mak hamoris Neon Metin? Oinsa defini (Neon Metin) husi kampu jornalistiku, nebe ho karateristika no regra sira nebe sira tuir molok assume/sai nudar “periodiku”? Identidade loloos husi naran kódigu sira iha ninia fixa téknika sira nebe tutuir-malu? Oinsa no iha nebe mak sira aprende ona halo produsaun no edisaun jornal ida nian? Sira imprimi iha nebe? Oinsa halo sirkulasaun iha Indonezia no Timor (nebe) okupadu hela no haruka sai ba rai-li’ur? Sira moris iha nebe agora? Sira halo saida? Na’in hira mak sei ativu nafatin iha politika? Hira mak iha ligasaun ikus mai ho mundu komunikasaun sosial? Knaar sa ida mak Neon Metin halo iha luta ba independensia? Tanba sa hili opsaun atu uza los de’it lian portugez no opsaun ne’e nia signifikadu sa ida?
- NOTA METODOLOJIKA
Parafrazeia konselhu sira Tengarrinha nian (2013:19) nebe bazeia ba (hanoin) March Bloch nian (“textu sira so ko’alia bainhira ita hatene interroga”), hodi trasa perfil mediátiku Neon Metin nian no kompreende fatin nebe (nia) okupa iha estratejia global luta Rezistensia nian, importante atu hakat ba liu tan, la’os de’it halibur data kuantitativu sira. Ba ida ne’e, ha’u sei buka kestiona interesse sira nebe sira defende, karateriza grupu nebe halo ona produsaun no edisaun no iha kondisaun politika oinsa nia laran (mak) sira harii no halo la’o ona. Iha tempu hanesan, liu husi eskema, biar sei minimu, klasifikasaun no kriteriu fundamental sira seluk sei investiga regularidade, padraun no pratika sira nebe tulun ita hodi kompreende se ita bele koalia kona-ba jornalizmu bainhira ita ko’alia kona ba Neon Metin.
Ba ida ne’e, no tuir dalan Tengarrinha nian (idem: 19-23), Pereira (2013:23-104) no Sousa (2008: 34; 72; 87-88), analiza kona-ba ambitu jeografiku no leitor sira nebe (nia) dirije ba, propriedade, orientasaun editorial, konteudu no jeneru sira, periosidade, produsaun no organizasaun interna, rede korespondente no distribuisaun sira.
Limitasaun ba espasu la permite atu temi-sai polemika sira hadulas iha konseitu sira periódiku, jornal no jornalizmu nian. Sa-tan hahuu ho kestaun nebe delikada atu hatene se mak serbisu iha orgaun informasaun partidariu ida, nebe ho ninia natureza propagandistiku no taka-an ba kontraditoriu, bele (ba poder nebe bele – lei no kustume sira autoriza, pelo menos iha Portugal) konsidera hanesan jornalista.
Kestaun, sira seluk, (ita) ta’uk (arrisca-se) atu sai nudar buat tuan no lafolin (obseleta) ida. Iha tempu ida iha “disrupto mediático” (disrupsi media) no “pos-jornalizmu industrial”, multiplika pratika no diskursu sira husi aktor sira seluk nebe iha liur husi espasu redasaun no fronteira professional sira” (Lewis, 2015:219; Domingo & Le Cam, 2015: 142-3). Sidadaun sira nia direitu, no mos sira nia responsabilidade, nebe liga ho notisia sira hahu hatama (consta) karta prinsipiu jornalizmu nian, iha nebe sira rasik sai produtor no editor sira (Cardoso no Gomes 2012; Kovach & Rosenstiel, 2014: 9; 291-2).
Maski mosu iha introdusaun, enkuadramentu istoriku badak ida kona-ba luta rezistensia juvenil nian nebe Renetil dezenvolve ona, nia impoin nudar pontu hahu (partida) ba kompreensaun konaba dimensaun politika, kultural no jornalistika sira husi knaar nebe Neon Metin hala’o, entre 1988 no 1996, iha luta kontra okupasaun Indonezia.
- ANTES SEM TÍTULO DO QUE SEM PÁTRIA
Harii tutuir malu boletin informasaun no publikasaun sira Neon Metin, Larigutu no Loriku Lian[19] nebe iha ligasaun diretamente ho Proklamasaun Insureisaun Politika Estudante Timor-Leste sira nian”.[20]
Ho loron 20 fulan Junho 1988 iha Indonezia (Bali), no assina hosi membru Orgaun Diretivu RENETIL na’in 10, lidera husi estudante momentu ne’eba, Fernando La’Sama, Proklamasaun ne’e trasa, ho kapasidade premonitória (vizionária) nebe rara (langka), dalan nebe atu liu hodi to’o ba iha ukun-rasik-an: izola joven sira husi “influensia ideolojika, politika, ekonomika no sosiu-kultural sira” husi Jakarta nian no ninia aparellu sira nebe dada no obriga ho forsa” (aliciamento e coerção)”; dezenvolve atividade politika sira “ho resonansia internasional” hodi denunsia krimi sira; no prepara joven sira ba Rekonstrusaun Nasional.
Linna normativa tolu husi dokumentu ne’e lahusik duvida ruma ba prioridade absoluta nebe Renetil reklama ba timoroan sira nebe estuda iha Indonezia no rezume iha slogan nebe kuinesidu tebes: “Antes sem título do que sem Pátria!” (Diak liu lakon titulu duke lakon ita nia rain!).
Grau kumprimentu ka halo tuir palavra de ordem ida ne’e (dahaat husi walu iha lista ida nebe taka Proklamasaun ne’e) sei temi (kontabiliza) iha oin. Maibe reiterasaun públika promesa ne’e, maski hetan provokasaun sira tutuir malu atu tenta satan ninia konkretizasaun, sai marka (patente) ona ho modu ida kontinuadu (bebeik), iha “Cartas da Redacção” sira, iha nebe Neon Metin justifika ba “estimados leitores” kona-ba auzensia naruk no alterasaun sira frekuente iha kompozisaun fixa téknika.
Ezemplu rua, entre ezemplu barak. Dahuluk, esplika kedas fulan walu nebe haketak edisaun sira Maiu 1989 no Janeiro 1990 (ha’u mak sublinha) nian:
(…) Ami para tiha uituan tanba desmantelamentu nebe inimigu halo hasoru ami nia rede klandestina iha Maio 1989, desmantelamentu ida nebe atinji parte balun, maibe, klean tebes hasoru Corpo Redactório (…). Balun (…) tenki halo perkursu naruk no perigozu sira – ami lahela hamutuk iha fatin hanesan – no responsavel sira ba produsaun tenki, liu husi atestadu mediku sira, falta iha izame semestral sira, nebe la’o hela daudaun.[21]
Ida daruak, refere ba fulan Abril 1995 nian:[22]
Desde ami nia numeru ikus sai iha fulan Outubru 1994, foin agora mak ami aprezenta hikas ba leitor sira. Numeru nebe agora sai daudaun, lolos fosai iha Dezembru tinan neba, ami halot hela tiha deit iha sebentas ambulantes (catatan-catatan ambulan), tanba hafoin evakuasaun ba estudante na’in 29 ba Lisboa,[23] kuaze “Estado Maior” RENETIL nian hetan doko maka’as. Klaru, Neon Metin nebe konstitui ida husi grupu nebe fiel liu Renetil nian la eskapa husi vendaval (badai).
Fraze ikus ne’e natoon ba ita hodi persebe katak periodiku nebe halo serbisu rezistensia estudantil organizada, sakrifika sira nia estudus, bainhira nesesariu (perlu). Orientasaun editorial mos la fo dalan ba duvida sira.
Fundador Renetil nian no xefe redasaun dahuluk Neon Metin nian, Lucas da Costa hateten publikasaun ne’e iha funsaun rua: ba rai-li’ur, haree “efikaz no efisiente iha divulgasaun atividade sira Rezistensia nian”; no ba Comando da Luta, Neon Metin sai instrumentu importante hodi divulga no defende opsaun sira ka mudansa politika sira nebe tenki halo iha altura neba.
Sira seluk, item rua dahuluk husi fixa téknika hakerek kedas iha “Carta da Redacção” nia okos, hatadak ho di’ak iha ninia edisaun Janeiru 1990: propriedade Renetil nian no produsaun pertense ba ninia Komisaun/Departamentu Ajitasaun no Propaganda. Maski bele konsidera orgaun ofisial Renetil nian, maibe Neon Metin la’os ninia jornal sentral, tanba, ita la hetan iha Neon Metin propaganda ideolojika, sa-tan balansu nebe hatudu sa ida mak sira atinje ka realiza.[24]
Hanaroman hotu ona kestaun sira propriedade no linha editorial Neon Metin nian, altura ona halo análize ba kritériu sira seluk nebe alista iha kotuk: organizasaun interna, rede korespondente no distribuisaun, periodisidade, ambitu jeográfiku no leitor sira nebe Neon Metin diriji ba, tiragem (oplah). Tanba ninia transversalidade no modu produsaun jornalístika, kestaun sira, sentral, husi ninia konteúdu sira no dispozitivu gráfiku sei hetan nafatin atensaun, independentemente husi item sira nebe atu analiza.
- MAKING OF HUSI PERIÓDIKU KLANDESTINU IDA
Iha planu estritu nebe investigasaun ne’e atu halo, numeru 1 Janeiru 1990 reprezenta haksoit (saltu) komunikasional nebe konsideravel (tenki konsidera) ida iha relasaun ho boletim rua nebe pruduz iha kuadru (ka pelo menos formalmente, iha xapeu organizasional nia okos) CRRN no Fretilin nian. Sublinna sinais balun:
- Título, Cabeçalho no mancha editorial husi 1ª pajina
Termu “boletim” monu (lakon), substitui ho “periódiku” no pajinasaun agora tuir regra sira nebe konsagra iha publikasaun jornalístika sira.
Iha cabeçalho, títulu mosu dala uluk ho logotipo ida,[25] nebe lalais de’it sai nudar ninia imajem marka (brand) – roman laloran (raio/sinar) husi nakroman hanaroman liman ida nebe kaer hela ahi-sulu/ahi-kulu (tocha/obor) iha illa no enclave ida leten, identifikada nudar Loro Sa’e. (Loro Sa’e refere ba Timor-Leste, sublinhadu husi Saky).
Datasaun hatudu, tutuir malu, idade periódiku nian, númeru edisaun referente ba tinan nebe la’o daudaun, no fulan no tinan edisaun (modelu ne’e nafatin hanesan iha ninia ezistensia publikasaun iha tinan walu nia laran).
Editorial okupa kuaze total koluna rua nebe jornal ne’e fahe-an iha koluna sira.
Kaixa ki’ik ida iha kuana, iha okos liu, bolu (halo rudimentar hela) atensaun ba rúbrika/tema haat nebe dezenvolve ona iha laran. Modelu ne’e nafatin hanesan, maibe ninia gráfika hadi’a di’ak liu ona.
- Rúbrika fixa (permanenti) sira
Simultáneamente (dala ida de’it) ba malae no professional sira nia matan, “Carta da Redação” no “Ficha Técnica” konstitui rúbrika sira nebe iha impaktu boot husi numeru sira nebe atu analiza.
“Carta”, tanba hatudu modelu produsaun jornal klandestinu ida, halo hosi klosan sira hosi rai ida anexadu nebe estuda iha universidade sira potensia invazora nian. “Ficha”, tanba atu mai hatudu ba ita see (siapa), iha periodiku, halo sa ida no iha ne’ebe – hosi administrasaun ba redasaun ezekutiva, husi grafizmu no ikonografia ba korespondente sira no distribuisaun. Rua ne’e hotu mantein iha pajina 2 to’o Janeiro 1996. Nune’e mos ba editorial, iha pájina dahuluk. Rúbrika sira seluk hanesan baibain hamutuk ho editorial, inventa husi Lucas da Costa: Frente Politiku-Diplomátika, Frente Polítiku-Klandestina, Frente Polítiku-Armada, Sa ida mak sira ko’alia kona-ba ita, Sa ida mak ita ko’alia kona-ba sira, Sira no ita.[26]
c) Ámbitu Jeográfiku no sani-na’in sira
Iha Janeiru 1990, preokupasaun hosi koletivu (klibur) ne’e la’os ona konaba buka tuir, simplesmente, tan informasaun sira nebe rekolha hosi estudante sira “hala’o ona iha frente Diplomatika”, hanesan hakerek ona iha Boletim de Informação tinan kotuk. Sira mos la haksolok de’it katak estudante, membru no simpatizante sira Renetil sani ona, hanesan refere iha boletim tuir mai, maski sei iha termu atu hahuu vontade ida atu tau refleksaun krítika iha propaganda nia oin.
Dala da ne’e, editor no redator sira diriji ba “doben sani-na’in sira, iha Pátria martirizada laran, mos iha Kontinente lima nia laran”, ne’e katak, ba publiku ida alargadu (luan), no la’os ba membru sira organizasaun ida nian ka ba kompatriota sira.
d) Administrasaun, produsaun no organizasaun interna
Liu hosi surat sira no fixa teknika mak sani-na’in hahuu konhese modu produsaun periódiku ne’e, ninia estrutura administrativa no redatorial, no hatene konaba desmantelamentu sira “nebe inimigu doko” hasoru rede klandestina.
Iha numeru ida ne’e, mak ita foin hatene katak nia “atinji parsial, maibe kle’an tebes Corpo Redactório (badan redaksi) (…)”; katak “liberdade la iha ona” atu hasoru-malu, “téknika ba imprensa la iha” no “fundu (osan) atu halo servisu la iha” konstitui limitasaun balun nebe hasoru; la hela iha lokalidade hanesan, buat ne’e obriga sira halo “perkursu naruk no perigozu”; responsavel sira produsaun nian [elementu sira Departamentu Ajitasaun Propaganda nian] tenki utiliza atestadu médiku hodi (justifika) sira nia falta ba ezame semestral sira.
Kargu administrasaun La’Sama [Fernando de Araújo] mak kaer, nebe dalabarak liu mosu (fixa teknika) nudar Responsável Prinsipal ka, simplesmente, Responsável.
e) Organizasaun redasaun
Iha planu editorial, figura máxima mak redaktor-xefe. “Nia mak iha liafuan ikus ba desizaun hotu”, dehan Saky. Tuir ba mak redator ezekutivu sira, enkaregadu ba ezekusaun grafika sira no ilustrador sira. Hosi fixa teknika tolu hatudu mos ezistensia funsaun editor.
Iha numeru sira nebe ha’u konsulta ba, ita hetan naran kódigu xefia redasaun nian maibe iha kotuk na’in rua de’it mak ema real: Lucas da Costa (Lahe Mau/Lahe/Asabere) no Rui Maria de Araújo (Saga Hali Lelon/Lalan/Agil/). Iha mos balun uza pseudónimu (naran kódigu) liu ida (dalaruma muda de’it forma hakerek) hosi kolaborador sira seluk: redator ezekutivu na’in 11, ilustrador sira na’in haat no grafiku na’in lima. Xefe redasaun na’in rua, no iha periudu ruma, tau de’it redator ezekutivu. Redator ezekutivu na’in tolu akumula funsaun ezekusaun grafika no ida ida ho funsaun nudar editor.
La hakerek iha fixa teknika, maibe funsaun rua seluk hatudu sira nia importansia ba produsaun editorial: fotografia konaba operasaun no moris iha Frente Armada nia okos, no revizaun ba textu sira. Sira be uluk ne’e guerrilheiru no ativista klandestina sira mak hasai; sira seluk iha Lucas da Costa, Rui Maria de Araújo no redactor-ezecutivu/editor João Mário de Sousa Gama nia okos (kargu).
Edisaun rua periódiku ne’e halo iha sidade Malang hosi militante no simpatizante balun RENETIL nian, seminarista sira nebe estuda iha ne’eba. Ninia domíniu ba dalen portugeza nudar fator desizivu ba eskolha, responsavel ida edisaun ne’e, ohin loron adjuntu-komisariu Komisaun Anti-Korupsaun, José Neves, konfirma.
f) Korespondente/fonte/distribuisaun
Periódiku ne’e nia ezistensia iha tinan walu nia laran sura hamutuk iha korespondente na’in 19 no distribuidor na’in 25. 13 hosi sira ne’e akumula funsaun rua. Informasaun sira to’o liuhosi estafeta sira nia mensajem oral, no ema/personalidade sira”; iha forma hakerek (surat, bilhete, relatoriu sira); iha gravasaun audio; no liuhosi telefone.
Fonte “interna sira”, nia hun mai hosi rede klandestinidade: ativista sira, Comité Executivo da Luta da Frente Clandestina, Comando Superior da Luta, korespondente no distribuidor sira. Fundador, antigo numeru 2 Renetil no redator ezekutivu Neon Metin, Sia’c [José AMX Gonçalves, dadaun ne’e emprezáriu swasta], temi mos Conselho Executivo da Ojectil, Igreja no populasaun. Sira seluk, eksplisitu liu tan bainhira ko’alia konaba Igreja, sira temi relijiozu no padre sira.
Fonte eksterna sira mai hosi korespondente sira (balun nudar mos distribuidor hanesan refere tiha ona), alein DFSE (Delegação da Fretilin em Serviço no Exterior)/Frente Diplomática. Ilustrador momentu ne’eba Benjamim Hoppfer Martins (estudante iha universidade Udayana, Bali, no UTATS, Surabaya; dadaun ne’e dosente engenharia sivil iha UNTL) hanoin-hikas solidariedade indonésia no internasional no media sira, no Carlos da Silva Saky hahi knaar sino-timorense Koneng Lay (, iha Austrália, CDPM nian, iha Portugal, no TAPOL nian, iha Grã-Bretanha.
Timor-Leste ho Indonézia responsavel ba distribuisaun. Iha Indonésia, sira (estudante) ne’e fahe-tutan numeru ida-ida ba estrutura RENETIL hotu-hotu iha sidade oioin no, liuliu ba ativista timoroan nebe hela iha Indonésia.
Iha Timor-Leste, La’Loran [Nuno Corvelo de Andrade Sarmento, to’o loron texto ne’e publika nudar assessor Secretário de Estado do Conselho de Ministros] kanaliza Neon Metin ba Comando da Luta liuhosi Comandante Falur no tau nia kópia sira “iha fatin sira estratéjiku, ne’ebe ema liu barak”. Ho nune’e nia hakarak atinji nia “conterrâneos”, maibe mos atinji ninia “inimigu rasik”. Merkadu (bazar) sira sai fatin ida hosi fatin estratejiku sira ne’e. Entre 1989 no 1992, iha nia kualidade nudar responsável jeral Renetil iha Timor-Leste, La ́Loran akumula tarefa nudar distribuidor hamutuk ho tarefa nudar “ajente fornesedor dados iha país laran”.[27]
g) Lokalizasaun redasaun
Redasaun funsiona “ambulatoriamente (muda fatin ba-mai)”, Lucas da Costa esplika.
Depende ba xefe redasaun nia hela-fatin ka situasaun. Ida ne’e mos nudar forma ida atu evita lokalizasaun Neon Metin hosi inimigu. Tan ne’e, dalaruma funsiona iha Denpasar/Bali, Surabaya/Java-Leste, Malang/Java-Leste no Jakarta. Maibe tempu barak liu funsiona iha Denpasar no Surabaya.
Inimigu nunka lokaliza. Sira hotu nebe ha’u husu garante ida ne’e. “Atu evita ida ne’e, mak korpu redatoriu ne’e sai ambulatoriu”, antigu xefe redasaun nota.
h) Tirajem (Oplah)
“Número incerto”, Sia’c hatan bainhira ami husu konaba kalkulu media (rata-rata) ‘tiragem (oplah) periódiku ne’e. Depoimentu hosi ema sira nebe ami husu hatudu ba numeru reduzidu ida hosi ezemplar sira orijinal nian, maibe hatuur iha formula ida nebe iha potensia atu to’o iha ema barak (atus). Iha balun temi ezemplar to’o rihun. Lucas da Costa nia resposta ne’e implisitamente admiti:
[Tirajem inicial] variável, másimu atus-ida. Maibe habarak hosi estrutura sira RENETIL nian iha sidade oioin iha Indonesia. Iha Timor laran mos halo hanesan, estrutura sira Frente Clandestina mak habarak liuhosi fotokopia. Nune’e mos iha eksterior, Neon Metin nia kolaborador no distribuidor sira mak habarak.i) Konteúdu sira, preokupasaun no inklinasaun jornalístika
Hosi kedas boletin 1988 nian, preokupasaun ho atualidade ho temporalidade, modu avaliasaun (pedra de toque) iha fenómenu jornalistiku, patente ka komprovadu hotu. Kuriozu, iha planu ida ikus ne’e, partidu nebe redasaun hasai, sistematikamente, hosi intervalu (hiato) nebe klandestinidade impoin no razia sira nebe autoridade sira Indonesia nian halo hasoru komunidade estudantil timoroan. Bainhira buat sira ne’e akontese (haree numeru nebe sita ona periudu tinan tolu “passividade redaccional”, entre 1991 no 1994 no, tuir mai kedas, intervalu foun ida to’o Abril 1995) Neon Metin halo, hosi derrota periodisidade ne’e, tema denúnsia represaun indonézia, fornese detalhe konaba sa ida akontese ona, iha postura transparensia ida nebe respira (hasa’e) determinasaun no forsa anímika (forsa ho ánimu nebe makaa’as).[28]
j) “Objectividade possível”
Los duni katak, iha kedas numeru serie dauluk nebe hahuu iha Janeiru 1990 ha’u sei anota, iha dossier jornal Público nian, nebe sita iha kotuk, (sira) husik hela (hanoin) atu “kahur linguajen poétika, injenuidade juvenil no preokupasaun jornalístika”, ne’e mak, konaba kuidadu atu sita fonte sira to’o uza prinsipiu kontraditóriu, nebe halo boletim sira publika iha 1988 no 1989 nudar “kazu inéditu ba preokupasaun jornalístika sira iha órgaun propaganda movimentu ida nebe ligadu ho guerrilha”.
Maski nune’e, iha numeru hanesan mak hamosu ha’u nia observasaun kritika ida ne’e, ha’u hetan artigu (peça) “Natal em Becora”. Ha’u klasifika nudar reportajem loloos (verdadeira) ida nebe lori ita ba vizita merkadu munisipal sira nakonu ho ema fa’an-na’in no komersiante sira hosi Java, Sumatra no Celebes, fa’an, sosa no hetan buat hotu nebe sira hatene tuir rupia sira nia folin.”
Iha “Carta da Redacção” tuir mai iha número Abril 1991 nian, ho titulu “Companheiros, correspondentes e distribuidores,” termu sira nebe estudante sira buka atu lansa (hamoris) militansia no informasaun notisioza hanesan atu halian (mengemakan) fragmentu sira hosi problematizasaun nebe baibain mosu konaba konstrusaun sosial hosi realidade:
Ami tenta atu halo boletim ida ho sirkulu nakloke (maski moris iha klandestina) no se posivel objetivu liu: ami haka’as-an atu integra-an iha konsiensia [palavra indecifrável] hosi parte boot [?] ami nia Povu nian, no ami halo buat hotu-hotu atu sai nudar lalenok reflektor hosi konsiensia ne’e rasik, haluan espasu ba refleksaun no orientasaun; ami buka hakbesik-an ba sira nebe hela “dook”, iha tentativa ida atu lori Povo Maubere nia terus nia hun (fonte) ba sira nebe la iha biban no dalan (azo e feição) atu mai besik fonte (terus nia hun).
Ezemplu di’ak ida ba ezersisiu informativu “sai objetivu liu (o mais objectivo possível)” ita hetan iha “número espesial” 20 Agostu 1990. Hamutuk pajina 17, 14 nokonu ho entrevista Xanana Gusmão. Ezemplu nebe ita buka hetan iha p. 13.[29] Sekuensia ida ho foto haat, titulu, antetitulu no ida-idak ho nia kapsion (lejenda), pajinasaun (layout) no lokalizasaun (rubrikasi) bolu atensaun observador espesializadu, liuhosi sinal sira “contaminação” jornalístika nebe sira reprezenta.
k) Tinan nen grafismu nian
Ikus mai, mai ita kompara edisaun Janeiru 1996 nian. Pajinasaun nebe kabeer (arrumada) liu, legível, no konvidativu (pratikamente moras “continuados” nebe obriga sani-na’in sira haksoit ba-mai entre pajina sira lakon ona); no konteudu sira nebe informativu no opinativu riku no variadu, aprezenta ho di’ak, iha kapitulu opiniaun, ho maneira matenek tebes utiliza ironia, espesialmente diriji hasoru diplomasia portugeza.[30]
Tinan neen liu tiha konaba numeru Janeiro 1990 (mancha/tipografia butuk ida nakonu ho textu la ho foto no dezenhu), no maski ho pajina nebe menus (10), periódiku 1996 ne’e inklui: foto rua – ida iha nia kapa, ajensia internasional nian, konaba “o 7º encontro em Londres” Jaime Gama ho Ali Alatas nian, iha auspisiu SG ONU, Boutros Ghali nian; no foto datolu hosi Falintil, hosi responsavel na’in tolu, nebe la identifika naran, hosi Frente Armada “prepara dadaun mensajen ba Rezistensia popular”; kartun rua hosi Morai (ilustrador nebe la konsege identifka); no pajina ida ikusliu preenxe ho “agradesimente kle’an” ba Associação 12 de Novembro, saudasaun solidariedade ida ba Universidade do Porto, no “kongratulasaun sinsera ba elenku governamental foun portugez nian” (Xefia hosi António Guterres), ho voto katak “iha lideransa Prezidente Jorge Sampaio, Portugal kontinua sai país dos heróis do mar, nobre povo, nação valente e imortal!”.
Pratikamente periódiku nia lay out mantein ho rubrika sira nebe Lucas da Costa (Asabere/Lahe Mau) estabelese. Maski iha presaun polisial nebe forte no presaun foun ho La’Sama nia prizaun, Neon Metin kontinua sai ho regularidade (numeru neen 1995).[31]
4. HUSI ESTAFETA BA PREMEIRU MINISTRU, IDENTIFIKASAUN NO PERKURSU EKIPA NEON METIN
Rui Maria de Araujo, husi Zumalai, ho tinan 11 bainhira Indonezia invade Timor. Ho bolsa de estudu ida husi governador Mario Carrascalão, nia hetan biban hodi estuda Medisina iha Indonezia. Kombina estudu ho atividade sira klandestina nian, hahu ho asaun sira hanesan “caixa” ka estafeta, hafoin ba iha xefia redasaun Neon Metin, entre 1990 no 1992. Nudar manu-ain, desloka husi Indonezia ba Timor iha 1991. Lori emisor-reseptor (radio) ida atu entrega ba ema ruma. Haruka nia aprende maneja radiu emissor ne’e hodi hanorin tutan ba ema nebe sei uza aparellu ne’e. Iha ona fatin foin hatene ema ida (nia atu hanorin) ne’e mak Xanana Gusmão, hasoru iha fatin nebe, ikus mai, lider timoroan ne’e militar Indonezia hodi kaer ba.
Iha dadalia/entrevista ida iha Dili ho elementu sira grupu fundador Neon Metin, iha loron 22 fulan Maiu 2015, loke mai ha’u katak nia mak autor ba polemiku editorial nebe sai iha Janeiru 1990, kona-ba apartidarizmu Falintil no Renetil nian, nune’e mos sira nebe tuir mai, to’o nia fila ba Timor-Leste, hafoin halo hotu ona nia kursu Medisina iha 1994. Liu tiha tinan rua, padre ida lori nia, hodi ba fo tulun medika ba David Alex, Sub-Xefe Estado Maior FALINTIL, iha rejiaun Samalari (Baukau). Nia sai manu-ain duplu: lori surat, relaroriu, aparellu transmisaun sira; no notisia, editorial, ikonografia sira.
Atual Primeiru-Ministru Timor-Leste integra iha universu ida husi naran kodigu 34 nebe buka tuir atu hatene husi investigasaun ne’e, konstituidu husi responsavel ba publikasaun, redator-xefe, redator ezekutivu, grafiku, ilustrador, korespondente no distribuidor sira iha Indonezia no iha Timor-Leste. Sorumutu entre autor ho fundador sira periódiku ne’e halo oras ida hafoin lansamentu livru, nebe temi ona, husi Carlos da Silva Saky, eventu nebe dada ema besik atus-ida ba Arquivo & Museu da Resistência Timorense.
Nukleu nebe ativu liu iha Neon Metin halibur iha kalan ne’e, iha retaurante ida iha tasi-ibun. Akompanha xefe Governu, Rui Maria de Araujo (Agil/Saga Hali Lelon), Ministru Koordenador ba Assuntus Sosiais no Ministro Edukasaun, Fernando de Araujo (La Sama), Lucas da Costa (Lahe-Mau/Asabere), Reitor Universidade da Paz, Carlos da Silva Lopes (Freezip Radihka Saky), Assessor Politiku Bankada Partido Democratico, João Mario de Sousa Gama (Ma-Cluan), Xefe Departamentu Projetos husi Diresaun Nasional Estradas, Pontes no Kontrolu Xeias Ministeriu Obras Publikas, Transportes no Komunikasaun, Nuno Corvelho de Andrade Sarmento (La’Loran), Assessor Sekretaria Estadu Konseilhu Ministru, Benjamim OHRS Martins (Zih Zap Muguen), Dosente iha Dep. Enjeneria Sivil Universidade Nasional Timor-Lorosa’e (UNTL) no Jose Neves (Samala Rua), Adjunto Komisaun Anti Korrupsaun.[32]
Iha ezersisiu memoria ida nebe sura ona ho kooperasaun sira seluk hotu nebe iha kalan ne’e, Carlos da Silva Saky tulun ami halo balansu istoriku kona-ba kumprimentu palavra de ordem dahaat husi insureisaun politika klosan timoroan sira nian nebe iha 1988 estuda iha universidade sira Indonezia nian: “Antes sem título do que sem Pátria!” (haree Anexu 8).
Husi universu ida naran hamutuk 53, tanba razaun pratika, la hatama naran korespondente no distribuidor 19 iha rai-li’ur (maski nudar estudante timoroan no sai ona ba rai-li’ur no halo hotu sira nia estudu sira iha neba). La sura ho na’in 11, tanba fonte sira la konsegue identifika naran kodigu sira nee, naran 23 nebe iha fahe ba variavel pre-definidu tolu: halo hotu kursu (iha titulu)/ lahalo hotu kursu (laiha titulu)/ halo hotu kursu iha rai-li’ur (exilio) ka hafoin ukun-an. Ida la to’o tama iha universidade.
Rezultadu sira impresiona (terkesan), ho tetu istoriku insureisaun (kebangkitan): universitariu sira 19 husi 23 halo hotu nia kursu. Maibe sorin seluk (13), halo hotu kursu iha Indonezia ka durante okupasaun.
Ativista sira Renetil konkista ona “Pátria” no konkista mos “titulu”. Objetivu tolu husi Proklamasaun Insureisaun, 1988 nian, kumpri hotu: konsege reziste hasoru influensia sira Governo indoneziu nian no ninia aparellu alisiamentu no koersaun”; dezenvolve asaun sira ho resonansia internasional ho susesu; no prepara an (balun sei kontinua halo) nudar professional sira ba knaar sira “Rekonstrusaun Nasional”.[33]
La halo referensia espesifikamente ba Proklamasaun, sa-tan ba kontabilizasaun (nebe ha’u lahatene), Primeiru-Ministru timoroan ko’alia iha terseiru objetivu, komponente ida husi aspirasaun koletiva nebe sei konkretiza.
Iha dader neba, iha resepsaun ida ba grupu estranjeiru sira nebe Timor-Leste kondekora loron rua antes, Rui Araujo ko’alia ona kona-ba dezafiu foun nebe Timor hasoru – konsolidasaun ba soberania nasional iha materia delimitasaun ba fronteira maritima ho Indonezia no, liuliu, ho Australia, nebe ulun-to’os (renitente) liu iha disponibilidade negosial.
Iha linha diskursu Prezidente Taur Matan Ruak nian, iha komemorasaun aniversariu Restaurasaun Independensia ba da-13, iha Maliana, Araújo hametin nia governu ninia determinasaun atu la hakiduk, no apela ba mobilizasaun solidariedade internasional foun, nebe iha asaun sira uluk (passado) timoroan sira konsidera desiziva ba rezultadu sira nebe hetan.
Iha kalan, iha konviviu, redator-xefe”, teki-teki, husu ba ninia companheiro editorial sira iha klandestinidade nebe subar an iha dekada rua liu ba:
- Se karik ita fila fali halo Neon Metin?
Surpresa (kejutan) inisial, mosu sujestaun entusiazmada barak. Oinsa atu fila ba loron nebe aprezenta ona “mono” (ka “burro”) Neon Metin, ninia antigu companheiro iha xefia redasaun, Lucas da Costa, sujere ho lian aas Neon Metin bele sai periodiku foun ba kombate.
Husi estudante timoroan sira nebe identifikadu iha estudu ida ne’e, la iha ida mak okupa funsaun sira ho karater editorial ka para-jornalistiku iha periodiku Neon Metin nebe tuir ona kareira ruma iha area komunikasaun sosial. Ka se kolabora iha laran, ne’e (buat ida) esporadika.
Se mak besik liu iha “kampu” ne’e mak Lucas da Costa. Bainhira nudar estudante Ekonomia iha Universidade UNDIKNAS, nia sai artikulista ba publikasaun, “Almamater”. Maibe la iha xefia redasaun ida kleur (prolongada), nein hakerek konsekutiva editorial sira, nein invensaun iha rubrika sira nebe markante husi istoria periodiku nebe lori sira haree hanesan “jornalizmu” ba buat nebe Neon Metin halo.
Rui de Araújo no elementu “núcleo duro” sira seluk parese akompanha iha entendimentu ne’e karakter ida instrumental los de’it husi projetu Neon Metin iha luta hasoru okupasaun iha Timor.
Ba ida ne’e sira balun simu ho hamnasa kortezia kmok bainhira ha’u halo aluzaun ba polemika portugeza kona-ba Fernão Lopes, Pero Vaz de Caminha, Fernão Mendes Pinto, maski labele konsideradu nudar jornalista, sira la sai reporter sira extraordinaria kona-ba saida mak akontese. Aluzaun nebe ha’u taka ho parafraze ida husi blogue Jacinto Baptista no Antonio Valdemar nian (1990: 6), tuir ema nebe “ita nia Fernão nebe estraordinariu iha medieval (abad pertengahan) no Fernão renascentista halo reportajen hanesan selebre M. Johnson halo prosa – sein hatene tuir” …
Se jornalizmu la konstitui atividade iha ninia orizonte koletivu, agora to’o ona iha poder, Jerasaun Renetil, halo avaliasaun husi epizodiu sira temi iha leten, parese prontu halai hikas ba (uza fali) “balas mauberes”[34] nian iha informasaun, hodi atinji, tomak, objetivu datoluk husi luta nebe haree ba Rekonstrusaun Nasional nudar dalan ba “Libertasaun Povo Maubere”.
Husi naran 34 nebe identifikadu, sira seluk, 14 nudar membru partidu politiku, balun ho pozisaun sira lideransa, no 4 nudar independente. La konsegue apura pozisaun na’in 16 nian liga ho materia ne’e, maioria husi sira, hanesan nebe verifikadu ona iha Anexo 8, tanba fonte sira la kuinese sira nia identidade.
5. NOTA KONKLUZIVA
Hatudu ba kuadru istoriku global ne’e, esplika no singulariza inisiativa Renetil nian hodi kria no mantein periódiku ida iha lian portugues (no, dala ida hotu, hahu husi 1995, porta-voz rua seluk iha lian Indonezia no tetun). Lolos, labele haree liu de’it maibe tenki haree iha planu ida luan liu tan husi objetivu tolu nebe trasa ona iha “Proclamação da Insurreição Política dos Estudantes de Timor-Leste” iha 1988.
Presizamente iha duni periodu neba mak estrutura rezistensia estudantil hasoru okupasaun dezenvolve asaun sira “barani liu tan” (Anderson, 2000, 11). Ida, karik nebe espetakular liu, mosu iha fulan Novembru 1994, bainhira estudante[35] sira tama no okupa embaixada Estados Unidos da America (EUA) iha Jakarta iha biban nebe Bill Clinton to’o iha kapital Indonezia hodi tuir simeira anual APEC. “Golpe espantoso (halo hakfodak tebes) ida iha relasaun publika sira, nebe merese ona admirasaun boot husi grupu estudante Indonezia sira, husi opozisaun, nebe sei ta’uk”, hakerek Anderson.
Iha oras halo análize global kona-ba sa ida mak mosu iha Timor iha 1975 no 1999, nia (Anderson) la iha dúvida atu tau oin ho oin, iha nivel (patamar) antagonizmu ida hanesan, responsavel maximu husi invazaun Indonezia no papel klosan timoroan sira nian iha ninia kombate: “Iha 1975, Suharto lori ona funu ba Dili; liu tiha tinan ruanulu, klosan timoroan sira lori hikas funu ba Jakarta’.
Fator rua fo kontributu desizivu ba protagonizmu jerasaun Renetil nian ne’e: ko’alia lian Indonezia, tanba eduka iha eskola sira Indonezia nian; no husi parte Indonezia nian, lakon beibeik “fluxu informasaun kona-ba Timor-Leste”, hahuu husi 1995 (idem, ibidem, 12).
Konsepsaun, kriasaun, produsaun, edisaun no distribuisaun, iha klandestinidade, husi periódiku iha lian portugeza Neon Metin konfirma no hariku, haluan liu tan iha kampu kultural no istoriku, vizaun retrospektiva dosente Estudus Internasionais husi Universidade Cornell ne’e.
Durante kuaze dekada ida, estudante timoroan sira nebe tama iha universidade sira iha Indonezia, uza ona kolonizador tuan no foun nia lian hodi kombate okupasaun Indonezia iha sira nia rain no optimaliza ona knaar media nian, nebe sira aprende no maneija, buka haktuir pratika no padraun komunikasaun no informasaun jornalistika sira.
Hanesan mos buat sira nebe mosu iha rai seluk no iha sirkunstansia, kontestu istoriku no kultural sira la hanesan, maibe ninia ksadik (desafiador) hanesan (iha Portugal, Gazetas da Restauração, hahu husi 1641, ka iha imprensa klandestina no ilegal, husi invazaun franseza no Guerra Civil 1846-7 – Tengarrinha, 2013, 49-60 no 625-630; Sousa, 2008, 93-102), sidadaun sira organizadu konsege aplika iha terenu, iha tempu funu no tempu opresaun kolonial sira, estratejia komunikasaun klandestina ida nebe mai ho objetivu politiku ida nebe determinadu ho diak: “denunsia krimi sira (…) no “halakon prezensa (…) invazor sira – Javanez sira no nia liman-ain (lacaios) husi Pátrio Solo (Timor)” no la’o ba “Libertasaun Povu Maubere”. Estratéjia no objetivu ida nebe nein jeneral sira, nein ideólogu sira Indonezia nian iha kapasidade hodi hasoru ho efikaz.
Peskiza investigativa ida ne’e hakat husi pergunta direta lubun ida nebe ninia resposta sira tulun hodi konfirma ka infirma ipoteze partida, alias formula husi autor, iha tinan 25 liu ba, iha kontestu profesional.
Konkluzaun jeral hatudu la iha fatin ba kestiona buat ida: maibe husi kuadru klandestinidade iha nebe dezenvolve-an ona, la favoravel ba aprendizajen teknika sira, sa-tan halo serbisu sira ho independensia no pluralizmu, iha opsaun, dispozitivu no pratika lubun ida nebe akompanha ninia produsaun hodi haree karateristika periódiku Neon Metin nian nebe ninia tendensia mai hatudu tuir ninia génese (asal-usul) husi jornalizmu independentista timoroan nian.[36]
Ita hatene ona katak projetu Neon Metin, (i) asume ona buat rua dala ida nudar aparellu ideolojiku Renetil nian, iha juventude universitaria timoroan sira iha Indonezia nia leet, no hanesan mos megafone ba asaun kombate sira hasoru okupasaun Indonezia, (ii) organiza an ho forma sira nune’e hodi aprezenta an ho regular ba leitor sira iha li’ur husi organizasaun; (iii) no (haree hakle’an liu tan kona-ba edisaun no resepsaun dala ida), opsaun komunikasional sira Renetil nian sai patente iha ninia numeru daruak, iha Janeiru 1990, no hakle’an liu tan iha tinan hirak tuir mai, ho periodiku ne’e sai ba buka leitor sira iha universidade indoneziu sira, iha klandestinidade timoroan (guerrilla, populasaun sivil, komunidade katolika sira), iha grupu solidariedade sira iha Indonezia, Australia, Estados Unidos da America, Grã-Bretanha (Inglaterra), Portugal, no PALOP, sein tau sees redasaun media sira, husi organizasaun sira nebe ativa tebes hanesan CDPM, husi Portugal, no Tapol, husi Grã-Bretanha, sira haruka tutan numeru Neon Metin sira nebe to’o ba sira ba fatin sira seluk.
Nune’e, propriedade, rekursu ba rede rasik ida ba halibur informasaun, prosesu produsaun, edisaun no distribuisaun tuir padraun, formatu no teknika sira nebe adapta ba klandestinidade, hatudu momos karateristika sira no pendor jornalístico raros (kecenderungan jornalistik yang langka) iha sirkunstansia sira hanesan – preokupasaun ba atualidade, produsaun no edisaun ba notisia no opiniaun sira haliis iha jeneru jornalistiku oioin, fotografia no ilustrasaun sira, pajinasaun, fonte, korespondente sira, publiku sira.
Atu taka análize kona-ba “jornalistika” Neon Metin, importante tebes la bele tau sees ba sorin promonitorio (vizaun) husi empreendimentu mediatiku ne’e. Nia mobiliza ona, serbisu ba projetu luta independentista ida nian, koletivu ida nebe kontinua halo kapasitasaun ba komunikasaun ida-idak, kria no materializa edisaun no distribuisaun regular, durante tinan walu, husi periodiku ida.
Konseitu sira “jornalismo cidadão” no to’o iha “aktu jornalistiku” [nebe “ema sira uluk kuinnese ho audiencias” pratika ohin, konkista ona manchetes (berita utama) no onra telejornal sira] mak defende ona husi ema barak nudar kriteriu hodi tetu iha definisaun ida ne’e mak jornalizmu, no se mak jornalista (Myer, 2011, Rosen, 2006, Ryfe, 2013, Kovach no Rosenstiel, 2014, 9 no 291-2; Stearnes, 2013).
Iha sentidu ida ne’e, no nudar kontributu ida de’it hodi halo diskusaun ruma karik, labele hakat liu pasajem ida hau hatadak ona “Natal em Becora (Natal iha Becora)”, no sei hatudu momos, dokumentu fotografiku sira mahar boboot sasin ba moris iha ailaran, konsidera nudar aktu jornalistiku sira (avant la lettre …)?
Aleinde kontornu jornalistiku sira nebe prova luan iha kapitulu hothotu, no liuliu ida uluk, hatudu estudu komponente istorika, politika no kultural sira ne’e, nebe iha ninia singularidade (keunikan) komemorasaun sira, iha tinan ne’e, ho tinan 500 Portugal to’o iha Timor hatudu ho momos modu partikular ida.
Moris husi konvite onrozu (undangan terhormat) ida husi Roberto Carneiro no Teodoro de Matos, husi CEPCEP, atu hanoin kona-ba relasaun kooperasaun sira Portugal-Timor iha area komunikasaun sosial nian, investigasaun ida ne’e hili ona nudar kazu de estudu kona-ba edisaun husi universitariu timoroan sira periodiku ba kombate ida hasoru okupasaun Indonezia. Iha li’ur husi problematika jornalistika nian husi projetu ne’e, iha kedas edisaun dahuluk, butuk ona informasaun sira nebe konfirma -, uzu eskluzivu lian portugeza. Uza ho persistente (gigih) iha ninia pajina sira hotu nebe incerto (tidak pasti) iha tratamentu nebe simu husi klosan estudante sira, nebe proibidu atu aprende lian (portugez) ne’e husi ema sira nebe lori lian seluk mai hodi troka lian ne’e.
Foti portugez, loos duni, tuir linha nebe defende husi frente sira armada no diplomatika Rezistensia nian. Tanba razaun etaria (otas) sira, no nudar nia konsekuensia ba proibisaun hanorin portugez, temi iha ne’e, konaba Renetil, biar oinsa ba mos, opsaun todan liu monu ba portugez.
“Carta da Redacção” ikus liu iha tinan dawaluk ninia ezistensia husi periódiku ne’e, ninia reflesaun, bele dehan, dramática (dramatis) no comovente (mengharukan), bainhira ko’alia kona-ba “extremas limitações” (keterbatasan ekstrim), liuliu “linguistika” nebe ninia redator sira hasoru nafatin:
“(…) Ami koko ona haki’ik limitasaun sira ne’e liu husi grupu diskusaun sira no sorumutu resiklajen sira hodi atualiza no dezenvolve ami nia kuinesimentu kiak iha lian portuges, felizmente, ami sei konserva, liu tiha tinan ruanulu izolamentu nebe todan no moras tebes. Maibe, falta material bibliografiku (livru ba leitura sira, disionariu, kompendiu, jornal, nsst.) sai difisil no, dala ruma, ami nia esforsu sira la iha folin. Husu boot, se iha ema balun sei orgullu katak ami sei ko’alia dalen portugez, sira bele taka falta sira nebe ami iha.”[37]
Bainhira kumpri sekulu lima kona-ba portugez sira to’o iha Lifau, Neon Metin labele haree hanesan elu (penghubung) entre pasadu husi lian kolonizasaun nian ida no futuru husi siklu foun ida protagoniza husi klosan sira nebe ladun ko’alia no hakerek aat tebes lian portugez, no sira transforma ona dalen ne’e ba “arma de papel” (senjata kertas) iha rezistensia hasoru okupasaun no iha konkista ba independensia nasional kontra segundu no poderozu kandidatu kolonizador. Kandidatu nebe iha territoriu no iha lian, buat sira seluk, universitariu sira husi rai okupadu nian hili nudar terenu ba kombate no “balas mauberes” ba libertasaun. La haluha lian veikular ninia rain nian, tetun, ohin loron sai lian ofisial.
Neon Metin, iha portugez, Loriku Lian, iha lian indoneziu no Larigutu, ida lian tetun – ne’e mak fatuk lali’an 3 (triangulação) husi rezistensia periodistika no kultural nebe onra jerasaun Renetil.
Aleinde kontornu jornalistiku sira nebe prova luan iha kapitulu hothotu, no liuliu ida uluk, hatudu estudu komponente istorika, politika no kultural sira ne’e, nebe iha ninia singularidade (keunikan) komemorasaun sira, iha tinan ne’e, ho tinan 500 Portugal to’o iha Timor hatudu ho momos modu partikular ida.
*Jornalista. Investigador assosiadu husi CIES-IUL. Professor Assosiadu iha UAl (Universidade Autónoma de Lisboa).
[1] Trabalho ida ne’e labele hotu bainhira la iha apoiu no disponibilidade husi Carlos da Silva Saky, Mara Fernandes de Sá, Florbela Marante no José Revez. Ha’u mos agradese tebes ba sira hotu nebe fahe ba ha’u sira nia memoria militansia klandestina nian iha Neon Metin. Resposta sira ba inkeritu husi kestionariu, maski uituan tebes iha numeru, lori material sira nebe folin boot tebes, iha nebe ha’u hakarak fahe ba komunidade akademika no/ka jornalistika iha trabalho sira nebe sei mai ho dada iis boot (maior folego).[2] Editadu husi Seksaun Informasaun no Propaganda FRETILIN nian, kompostu no impresu (cetak) iha Imprensa Nasional Timor-Leste. La ho ficha técnica. Hakerek iha portugez ida (di’ak tebes), ho textu ki’ik sira iha tetun no komunikadu imprensa sira iha inglez. Artigu opiniaun sira no formasaun ideolójika hamutuk ho notisia no poezia revolusionaria sira husi Inacio Moura, no Borja da Costa (“Na ponta da baioneta/Assinalaste o rasto da tua passage/Na ponta da minha baioneta/Assinalarei a forma da minha /Libertação”). Haree links ba edisaun 10 iha Referensia elektronika sira.
[3] Husi Setembru nia rohan to’o 7 Dezembru 1975, Radiu Maubere mantein nia emissaun lorloron entre tuku 20h00 no tuku 22h00. Rejiaun Baukau iha emissaun lorloron oras ida iha fulan Outubru husi Radiu Asukai, nebe transforma kedas ona ba iha A Voz do Maubere iha Baukau – desizaun husi Komite Sentral Fretilin nian, ho “razaun unidade ba povu Timor-Leste tomak no tuir prinsipiu sira nebe konsagra ona iha manual politiku Fretilin nian. Haree “Radio Assukai muda naran” iha Ref. elektroniku.
[4] Entre Fevereiru 1976 to’o Dezembru 1978, Radiu Maubere fosai (emite) iha ondas kurtas, durante oras ida ba rua, kalan tolu iha semana ida. Bele rona mos iha Timor indoneziu no iha area sira Darwin nian, iha nebe ativista sira husi CIETL – Campaign for an Independent East Timor halo gravasaun ba emisaun sira, ikus mai hakerek hikas (transcritas) no fosai (divulgada). Fretilin sei iha radiu emissor-receptor ida iha nebe eis Ministru Informasaun no Seguransa, Alarico Fernandes, haruka no simu mensajem sira. Alarico ema kaer (“entrega-an”, akuza kedas Fretilin) iha loron 3 fulan Dezembru 1978. Haree Referensias Bibliografika sira.
[5] Sitasaun (kutipan) hotu-hotu husi dokumentu sira Rezistensia nian iha trabalho ida ne’e halo transkrisaun tuir tomak ninia orijinal sira.
[6] Relatoriu ho loron 5 fulan Dezembru 1985. Ideia ida atu “halibur hamutuk joven nasionalista sira hotu sein diskriminasaun iha rasa ka eis-partidu politiku sira iha organizasaun ida hetan bensaun husi Xefe Igreja Katolika Timor-Leste nian, D. Carlos Felipe Ximenes Belo”, iha nebe elementu na’in 3 husi diresaun halo reuniaun iha Jakarta, iha loron 3 fulan Novembru. Link iha Ref. elektronika sira.
[7] Ho data iha Indonezia, loron 4 fulan Janeiru 1988, mai ho karimbu “A Voz da Resistência da Juventude de Timor” no husi Gabinete de Informação da Fretilin –GIF, iha Lisboa, no assinatura husi Responsavel Comissão Secreta da Resistência Nacional dos Estudantes Catolicos Timorenses nebe estuda iha Indonezia no iha Timor-Leste”. Boletin ida ne’e (11 pp) no hakerek ho makina, karateriza ho transmissaun informasaun detalhada sira no hatudu preokupasaun sira atu garante rigor.
[8] Boletin tolu nebe halo konsulta ba ho data 10,12 no 25 fulan Abril 1987. Ho assinatura Jaquel Machado nian, nebe fo naran rasik “Voz de Maubere”. Hasai tun-sa’e entre pajina 4 no 6, hakerek ho makina, sorin iha portuges (barak hadi’a ho liman), no sorin iha ingles. Ninia soi (contiudo) sira informativu – boletin daruak ho naran “Noticias” duni. Halo lei sira iha loron 23 fulan Abril tinan neba domina tematikamente boletin rua. Ida dahuluk prenxe tomak ho denunsia ba lalohik (burla/penipuan) ida husi Konferensia Episkopal Indonezia ba Dioseze Dili no aprezenta, nudar prova, surat ida asina hosi bispu Belo. Maibe textu ne’e halo kritika hanesan ba bispu timoroan, tema notisioza nebe hili ona no fonte sira temi ona akuza inisiativa ida husi setor katoliku sira timoroan. Ref. elektronika sira.
[9] Pajina dahuluk mai ho, iha leten liu, sigla CRRN – Fretilin no autentikada ho karimbu “Fretilin – Resistência Nacional dos Estudante de Timor-Leste”. Ref. elektronika sira no Anexo 2.
[10] Anexo 3. Boletin de Informação nudar embriu Neon Metin nian (sublinhadu husi Saky).
[11] Halo pergunta oioin ba fundador sira kona-ba Neon Metin, rona husi sira iha tradusaun haat Neon Metin iha portuges: Convicão, esforço, confiança, esperança.
[12] Haree anexu 4. Biar sein kualker identifikasaun ba data, hasai iha fulan Maiu 1989. Ref. elektronika sira.
[13] Ref. elektronika sira no Anexu 5
[14] Dossier iha Anexu 6. Ho kontiudu textu prinsipal ida, ho titulu “Jornal klandestinu hatudu: Xanana no estudante timoroan sira sai apartidariu”, no kaixa ida-idak (Husi marxizmu-leninizmu ba apartidarizmu”). Ho pajinasaun autonoma, iha sorin, pesa “Negosiasaun sira: guerrilha hakarak vizita, indoneziu sira lakohi”, kona-ba impasse iha negosiasaun sira atu delegasaun parlamentar portugeza ida ba Timor, defende husi Xanana Gusmão iha surat ida ho loron 11 fulan Novembru tinan kotuk nian, ba “companheiro Bere Malik”, iha nebe jornal transkreve sitasaun/trecho ida. Ligasaun husar Renetil ho Xanana Gusmão sei la’o to’o ohin loron no sei esplika buat barak nebe mosu ona iha periodu pos-independensia.
[15] Portuges, dalen rezistensia”, p. 8, no iha p. 9, “Portaria gananciosas” .
[16] Haree Anexu 7. Numeru ikus Neon Metin hetan iha arkivu Rezistensia nian nebe hetan peskiza ona iha Casa Comum (Arquivo & Museu da Resistência Timorense, iha Dili, no Fundação Mario Soares, Lisboa) no iha projetu Timor online, iha konfiansa ona ba CIDAC liu husi CDPM no A Paz é Possivel em Timor-Leste hodi halo serbisu arkivu sira rezistensia nian. Ami hetan mos suplementu rua ho data 1996 (Outubru no Novembru). Propriedade, responsavel no redasaun mantein nafatin. Maibe lamosu cartas da redacção, no liuliu, naroman sira uluk no pendor (kecendurungan) jornalistiku. Neon Metin lahalo publikasaun iha 1997 to’o 1999 tanba Renetil konsentra barak liu iha asaun sira iha Indonezia no media sira Indonezia no Internasional barak mos halo ona kobertura maka’as ba problema Timor-Leste nian. Iha tiha ukun-an nia laran, foin RENETIL hasai tan edisaun balun, maibe para hikas. Hafoin tinan balu, Neon Metin mosu hikas ho forma online hodi kontinua luta ba libertasaun povu. (sublinhadu husi Saky)
[17] Ba vizaun ida no iha tempu hanesan luan no detalhada liu tan esensial tebes haree livru Carlos da Silva Saky nian (2013) RENETIL iha Luta Libertasaun Timor-Lorosa’e – Antes Sem Título Do Que Sem Pátria!, konsidera husi fundador sira Renetil nian, durante lansamentu ba obra ne’e, iha loron 22 fulan Maiu 2015, iha Arquivo & Museu da Resistência Timorense, iha Dili, trabalho nebe kompletu liu kona-ba organizasaun ida ne’e no periodu hotu-hotu nebe nia liu. Hakerek iha tetum.
[18] Iha realidade, estudu kona-ba edisaun 17. Rua ikus (ho titulu suplementu, hasai iha fulan Outubru no Novembru 1996) hetan iha faze final peskiza nian. Hatur ninia numeru no data tuir orden sekuensial nebe suli to’o iha ne’e, hatudu logotipo nebe hanesan nafatin no kontein fixa téknika naran responsavel sira nian husi numeru anterior sira. Hatudu, liuliu, nebe diverje husi modu surprendente husi ADN jornalistiku Neon Metin nian iha planu formal no konteudu.
[19] Larigutu no Loriku Lian hamosu iha 1994. Publikasaun dahuluk. Iha dalen Indonezia; ida daruak, iha tetun. Hetan naran sira hanesan iha boletin rua ne’e. Hahuu husi La’Sama no kontinua ho redator sira. Ninia layout mos hanesan. Larigutu dedikadu ba solidariedade Indonezia sira; Loriku Lian dedika ba “konsumu aswa’in” (guerrilheiros, iha tetun) no povu Timor tomak. Links iha Ref. elektronika sira.
[20] Haree Anexu 1. Iha lansamentu livru Saky nian, referidu iha nota 17, atual Reitor Universidade da Paz, Lucas da Costa, ko’alia sai katak nia rasik mak hakerek dokumentu ne’e.
[21] Neon Metin, nº 1, Janeiro de 1990, p. 2
[22] Neon Metin: 1995, nº 1, p.2. link iha Ref. elektronika sira
[23] Referensia ba estudante timoroan na’in 29 nebe assalta embaixada EUA nian iha Jakarta, iha loron 12 fulan Novembru 1994, iha aniversariu datoluk massacre Santa-Kruz. Asaun ne’e halo iha biban nebe prezidente Bill Clinton atu to’o iha Indonezia hodi tuir Simeira APEC (Asia Pacific Economic Cooperation).
[24] Uza tipolojia proposta ba imprensa klandestina husi Pacheco Pereira (2013: 26-30). Neon Metin bele konsideradu orgaun tematiku ho karater frentista dirijidu ba luta kontra okupante.
[25] Tuir nia rasik, iha deklarasaun ba autor, Carlos da Silva Saky ema nebe fo naran ba periodiku no ema nebe dezenha ho liman ahi-sulu iha logotipo. Husi edisaun sira nebe konsulta ona ba, ida de’it – nº 1 fulan Abril 1995 – hatudu dezenhu ida diferente.
[26] Lucas da Costa, fundador RENETIL no primeiru xefe redasaun Neon Metin. Entrevista halo ho autor iha Dili, 22.05.2015.
[27]Sitasaun sira husi La’Loran, Saky, Sia’c no Zih Zap Muguem liu husi korrespondensia hosi email ho autor, iha fulan Maio.
[28] Iha planu ba konteudu sira, iha sorin seluk, ami rejista buat balun nebe la komun (atípico) iha ida nebe sai iha 1 Julho 1994: artigu ida hakerek iha dalen bahasa indonésia (pp. 7 e 13), mensajem leitor ida iha dalen inglez; poema iha indonésia no portugez (p. 15); no “resensi literária” (p. 16, ho kontinua iha p. 15…). Diferente no tenki hein oportunidade atu análize mak kazu suplementu rua nebe sai iha Outubru no Novembru 1996, hanesan temi iha nota 18.
[29] Haree Ref. electrónika sira.
[30] Bele haree, iha planu ne’e, “Repensar o pensar dos portugueses”, Janeiru 1996, p. 3. Batalha diplomátika funsiona nudar barómetru hosi referensia sira ba Portugal: dalaruma ho distansia krítika, laran taridu no bele ho ostilidade, dalaruma ho esperansa no bele to’o kumplisidade.
[31] Tanba sa nia remata iha 1996? Figura histórika reprezentasaun eksterna, Roque Rodrigues hetan esplikasaun rua: Bainhira bispo Ximenes Belo ho dirijente Frente Eksterna, José Ramos-Horta] simu Prémio Nobel da Paz, mosu (situasaun) kalma (desarmar) ida. Ami iha sensasaun katak Indonesia hahuu muda dadaun. Iha 1997 mosu sinal dauluk implozaun (nakfera) [iha rejime ditatorial nebe Jeneral Suharto harii hafoin golpe hasoru Sukarno, iha 1965. No sira (Neon Metin) hatene ida ne’e.” (Entrevista ho autor, iha Díli, 20.05.2015)
[32] Naran kodigu Jose Neves latama iha lista fixa téknika, maibe nia mak hamutuk ho Kalohan (Antonio da Conceicão, ministru Komersiu no Industria, iha loron sorumutu ne’e, husi loron 10 fulan Agostu tuir mai, Ministru de Estadu no Edukasaun, nebe substitui Fernando La Sama), sira mak hasai edisaun Neon Metin dala rua husi Malang, fatin nebe sira estuda ba.
[33] Revelador, iha nivel ida ne’e, depoimentu Egas Alves (Tara): distribuidor Neon Metin no estafeta (iha momentu balun halo serbisu eskluzivu Xanana Gusmão “Kemudy” nian) hasai kursu ona, serbisu no hela iha Australia, mantein ativu iha komunidade, no halo doutoramentu … kona-ba Rekonstrusaun Nasional timoroan (Human Capacity Building and Decentralization Reform in Traditional Post-Colonialist State: The Case of Timor-Leste).
[34] Espressaun husi La Sama, iha loron 20 fulan Junho 1990, iha “Mensajen ba joven maubere sira hela iha Portugal no Australia”. Haree Ref. elektronika sira.
[35] Okupasaun liderada husi Carlos da Silva Saky no nudar porta-voz grupu nian mak Domingos Sarmento Alves, atual embaixador RDTL ba Estado Unidos da America (informasaun husi Carlos da Silva Saky ba autor, liu husi email loron 01.06.2015).
[36] Haree, sei iha kontestu seluk, referensias Vicente Paulino nian (2011) ba eskritu sira kona-ba figura sentral sira husi nasionalizmu timoroan sira nian hanesan Nicolau Lobato, José Ramos Horta, Francisco Xavier do Amaral, Francisco Borja da Costa, Mari Alkatiri, Manuel Carrascalão no Domingos de Oliveira iha revista katolika Seara, nebe ninia sentru publikasaun ikus mai, ho orden governador kolonial nian, taka iha 1973.
[37] Paragrafu ikus liu husi “Carta da Redacção” iha edisaun Janeiro 1996, p. 2.