Reportajen Francisco Colo
Prezidente Republika, Dr. Jose Ramos Horta hatete Violensia Domestika hanesan fenomena ida mundial tanba problema Ekonomia no abut hosi kultura rasik, iha nia intervensaun bainhira partisipa iha seremonia Implementasaun Lei kontra Violensia Domestika ba tinan dala 12 iha Palasiu Prezidensial Aitarak klaran Dili,8/07/2022.
Violénsia doméstika fenomena ida mundiál no dala ruma, estudu balun hatete tanba problema ekonómia no abut balun mak kultura maibé ita haree rai boot sira hanesan Amérika, Europa, Violénsia Domestika la para maibé diminui tanba justisa mak makas.
Kuandu feto iha podér ekonómiku, kuandu feto iha estudu boot no sosiedade mós iha estudu no edukasaun boot no laiha dalan seluk iha empoderamentu feto atu feto hetan poder polítiku hodi tama mós iha governasaun.
“Iha tinan sira ne’e nia laran ha’u hasoru beibeik ho vítima feto balun ne’ebé ho oan barak no ida ne’e problema ida konkretu no nia solusaun mak edukasaun. Edukasaun ba kultura dame ne’e mak ha’u hahú iha primeiru mandatu nu’udar xefe estadu ho programa Díli sidade da Pas.”dehan Horta iha Palasiu Prezidensial Aitarak Dili.
Timor Leste rai ida moris duni iha dame, maibé dame laiha iha uma laran ba feto sira, no laiha dame ba oan no labarik sira. Dame la’ós de’it laiha violénsia polítika, violénsia armada, no violasaun violénsia oi-oin hanesan violénsia kontra labarik no ida ne’e dame laiha rai ida ne’e.
Prezidente Republika Horta hatutan Bainhira iha disputa ruma ema balun ka instintu ho kedas kroat iha lima ne’e signifika laiha ona dame no konflitu sira ne’e hotu vitima barak liu mak feto no labarik tanba protesaun laiha.
Nia akresenta ita Timor iha dame maibé inan sira barak no kiik sira moris iha kondisaun laiha dame, iha uma, iha bairu, no ida ne’e mak ha’u dedika ba servisu sira tinan lima mai ne’e atu haree oinsá ita bele to’o iha posibilidade atu Timor bele sai ezemplu di’ak ida iha mundu ba halakon violénsia doméstika no violénsia sira seluk kontra labarik no feto sira.
“Ita sei servisu hamutuk ho organizasaun sira seluk iha Timor no internasionál atu iha rekonsiliasaun no kapasidade ba perdaun hodi halo buat bara-barak ba redusaun violénsia kontra feto no labarik.“sublina Horta
Parabens ba ita boot sira, ba Sekretáriu Estadu Igualdade Jéneru, ba inan feton sira obrigadu no hakuak boot ba imi no parabens ba labarik sira hotu no fatin ida ne’e imi nian no bainhira imi presija marka de’it atu imi bele útiliza.









