Home Notisia FOKUPERS Lansa Peskiza Ba Implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika Durante Tinan 12...

FOKUPERS Lansa Peskiza Ba Implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika Durante Tinan 12 nian

416
0
FOKUPERS lansa relatoriu peskiza. [Foto: Agustina | 15.01.2023]

Reportajen Estajiada Agustinha Amaral

Forum Komunikasaun ba Feto Timor-Leste (FOKUPERS), realiza semináriu no lansamentu peskiza ba implementasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika (LKVD) iha Timor-Leste durante tinan 12.

Ba lansamentu ne’e, Diretora FOKUPERS, Maria Fatima Pereira Guterres hatete lansamentu peskiza ba implementasaun LKVD durante tinan 12 iha Timor-Leste, ne’ebé hetan apoiu durante ne’e husi entidade balun, hanesan Hivos, People Unlimited, MISEREOR no entidade sira seluk, tanba ita nia lei hahú pasa iha 2010 to’o 2022,  ita koko halo fali peskiza ida, atu hare liu kona ba nia implementasaun sira inklui nia progresu no mos nia lakunas sira ne’ebé iha.

“Portantu vantajen husi serimónia ne’e maka hakarak ka lakohi kazu ne’e sai ona hanesan informasaun públiku, ne’ebé kuaze sosiedade hotu hatene, dala ruma kuandu iha uma laran atu baku malu mos sira hatene ona, katak ikus sei ba hataan iha Polísia, Tribunal, “ dehan Diretora Maria, iha Salaun City 8, Manleuana, Sexta-feira, 13/01.

Nia dehan lansamentu peskiza ba implementasaun ne’e sira hahú iha fulan Augustu 2022 to’o ohin, ho nia objetivu atu kontribui ba iha parte revizaun LKVD nian, no kódigu penal ne’ebé iha, tanba rua ne’e iha armonizasaun, LKVD nia pena iha hotu kódigu penal nia laran.

“Ha’u hanoin di’ak los tanba se ita hare iha nasaun seluk lasai iha kompromisu estadu nian, maibé iha Timor-Leste, depois ita iha aumentu dezenvolvimentu sustentável, ita nia estadu mos iha kedas kompromisu ba asuntu igualdade jéneru liu husi meta dezenvolvimentu sustentável númeru 5, ko’alia konabá ida ne’e, ita nia estadu tau atensaun maka’as ba iha asuntu ida ne’e,” nia dehan.

Nia dehan FOKUPERS nia servisu prinsipál mak kontra violénsia bazeia ba jéneru, kontra kualkér tipu violénsia ne’ebé halo ba iha maluk feto, labarik feto no ema vulneravel sira ne’e, inklui ema ho defisiénsia sira. Iha programa importante haat hanesan advokasia, asisténsia servisu direita ne’ebé ita halo ba vítima sira nomos hanorin labarik sira, oinsá atu hatene kona bá asuntu igualdade jéneru no direitus umanus nian.

Iha sorin seluk, Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rozario Fatima Correia, aumenta, lei LKVD ne’e vigor iha 2010 mai ho Nú.7/2010, Lei Kontra Violénsia Doméstika, nia natureza krime públiku, se de’it mak haree tenke denúnsia ba Ministériu Públika, hare fali ba implementasaun lei ne’e kuaze sosializasaun ba prevensaun LKVD iha ona konxiénsia husi feto maluk sira, atu relata sira nia kazu tuir prosesu formal.

Nia hatutan SEII, Ministériu Justisa (MJ) no autór tribunais sira, ajénsia internasionál n sosiedade sivíl sira, nafatin halo sosializasaun ba LKVD, husi ne’e hamosu Planu Asaun Nasional  konaba violénsia bazeia ba jéneru, halo ona revizaun ba datoluk husi revizaun ne’e ba tinan 12 nian.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here