Reportajen David da Costa
Sekretáriu Estadu Ambientál (SEA), Demetrio Amaral de Carvalho hateten, konstrusaun Timor Marina Square (TMS) ne’ebé maka primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak lansa ona iha tinan kotuk, ne’ebé atu halo uma andar 20 itál iha Lesidere, nia lisensiamentu ambiental tama ona iha fase termu referensia, no iha tempu badak SEA bele konklui.
“Hanesan mós projetu ida husi setór privadu, ita boot sira rona karik Primeiru Ministru ba halo lansamentu tiha ona ba projeitu Marina Square iha tinankotuk. Marina Sequare ne’e konstrusaun edifisiu ida ho 20 ital level, nia lisensiamentu anbiental tama ona iha fase termu referensia, espera katak bele konklui iha tempu badak,” Dehan Sekretáriu Estadu Ambientál (SEA) Demetrio Amaral de Carvalho, hafoin ramata enkontru ho primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak, Iha Palásiu Governu, Segunda 6/02.
Alende ne’e mós nia aktualiza servisu sira ne’ebé Sekretáriu Estadu Ambiente hala’o iha relasaun ho projeitu sira iha Timor-Leste, ne’ebé iha relasaun ho ambiente ninian. no atualiza prosesu emisaun ba lisensiamentu projeitu sira ne’ebé bele dehan estratejiku lubuk ida ne’ebé Timor-Leste tenke hahú hala’o.
Antes ne’e, Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak mós informa, katak lansamentu fatuk dahuluk nian ba Konstrusaun Timor Marina Square (TMS) no lansamentu fatuk dahuluk husi kompleksu ne’e sei sai hotel, komérsiu no apartamentu sira Timor Marina Square nian.
“Tanba ne’e, ho ksolok no satisfasaun boot, ohin loron ha’u partisipa iha serimónia lansamentu fatuk dahuluk nian ba Konstrusaun Timor Marina Square, ne’ebé konkretiza prioridade nasaun nian iha prátika no iha posibilidade hodi kumpre objetivu nasionál sira ida ne’ebé boot, ho projetu privadu ida, ne’ebé finansia husi fundu internasionál sira ne’ebé posibilita aparesimentu operadór ekonómiku foun ida iha setór turizmu nian,” dehan PM bainhira halo nia diskursu iha lansamentu TMS iha Antiga Rezidensia Abo Xavier do Amaral, Lecidere, Tersa 17/05/2022.
Nia salienta, serimónia ida ne’ebé marka inísiu husi prosesu ida ba reabilitasaun urbana ne’ebé sei hala’o iha área importante ida-ne’e iha Largo Lecidere, ho infraestrutura foun ida ne’ebé moderna, efisiente, sustentavel iha nivel ekonómiku no ambientál. Tanba sei disponibiliza la’ós ba de’it servisu foun sira ba sidadaun Timor, maibé turista, investidór no emprezáriu sira ne’ebé vizita Timor, liuhusi otél, restaurante, estabelesimentu komersiál no apartamentu sira, maibé mós oferta otelaria sira nasaun nian ne’ebé di’ak no kualidade servisu nian sira ne’ebé fó ba utilizasaun sira.
Iha Projetu ida ne’e marka ritmu kreximentu no progresu nian ne’ebé dezeja ba nasaun, ho inovasaun barak liu, kriatividade barak liu, empredorizmu privadu barak liu, hodi estimula aparesimentu jerasaun trabalhadór foun ida ne’ebé kualifikadu no operadór ekonómiku sira. No Investimentu ida ne’ebé kontribui duni ba objetivu boot sira Governu nian no ne’ebé mak ezije husi sidadaun Timor sira, liu-liu joven sira, ne’ebé buka oportunidade foun sira kona-ba formasaun no empregu nian, ne’ebé bele hasae ninia abilitasaun no kompeténsia sira, nomós fonte sira rendimentu nian, moris-di’ak no kualidade moris nian.










