Reportajen David da Costa
Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru (KM) aprova projetu Proposta Lei alterasaun datoluk ba Lei nú.11/2009, loron 7 Outubru, kona-ba Divizaun Administrativa Territóriu. no Munispiu Baucau Postu Administrativu Quelicai, sei fahe ba iha postu tolu maka Postu Quelicai, Postu Qelicai Antiga no Postu Matebian.
Iha projetu Proposta Lei, ne’e aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál (MAE) Miguel Pereira de Carvalho.
Porta Voz Governu Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru Fidélis Mangalhães, hateten, Projetu Proposta Lei ne’e ho objetu kriasaun sirkunkriasaun administrasaun inframunisipál foun tolu ka eskalaun daruak, ne’ebé rezultadu hotu-hotu husi prosesu desizaun postu administrativu sira daudaun ne’e eziste.
“Alterasaun dahuluk hala’o iha postu administrativu atuál Maubara, iha Munisípiu Liquisa, ne’ebé inklui área besik 264 km2, korresponde 48,7% husi territóriu Munisípiu no populasaun besik ema rihun 22. Nune’e postu administrativu ne’e fahe ba rua maka Maubara ne’ebé hela ho área 132 km2 no populasaun hamutuk 12.194; no Loes hela ho área 132 km2 no populasaun besik ema 9.700,” dehan Porta Voz Governu, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru Fidélis Mangalhães,
Nune’e mós Porta Voz Governu ne’e hatutan iha Alterasaun daruak hala’o iha postu administrativu atuál Quelicai, iha Munisípiu Baucau, ne’ebé inklui área besik 13,7% husi territóriu munisípiu no populasaun besik 17.471. nune’e, postu administrativu ne’e fahe ba tolu maka Postu Quelicai iha Letemumu hela ho área 46 km2 no abitante hamutuk 7.096, Postu Quelicai Antiga Iha Afasa hela ho área 80 km2 no populasaun besik 5.998; no Postu Matebian iha Laisorulai ho área 80 km2 ho abitante besik 4.300.
Konsidera katak prosesu eleisaun Parlamentu Nasionál ne’ebé la’o hela no atu permite ba Governu Atuál no Governu tuirmai planea no ezekuta medida nesesária sira ba estabelesimentu no tama ba funsionamentu administrasaun foun sira iha postu administrativu no órgaun respetivu sira, Proposta Lei ne’e sei tama iha vigór iha loron 1 fulan-janeiru tinan 2024.










