Home Notisia TL ho Indonsia Prezide Reuniaun Fórum Rejionál ASEAN Kona-Ba Diálogu Ofisiais Defeza...

TL ho Indonsia Prezide Reuniaun Fórum Rejionál ASEAN Kona-Ba Diálogu Ofisiais Defeza nian

920
0
Diretór Jeral politika no kooperasaun Internasional, Ministru Defeza Timor-Leste, Nuno de Carvalho dos Santos. [Foto: David | 30.05.2023]

Reportajen David da Costa

Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) no Repúblika Indonézia  (RI) ohin prezide hamutuk reuniaun Fórum Rejionál ASEAN kona-ba Diálogu Ofisiais Defeza-sira (sigla inglês – ARF-DOD) no Fórum Rejionál ASEAN Reuniaun Intersesaun Grupu Apoiu Fórum Rejionál ASEAN nian ba Medida Hametin Konfiansa no Diplomasia Preventiva (sigla inglês – ARF ISG on CBMs and PD).

Diretór Jeral politika no kooperasaun Internasional, Ministru Defeza Timor-Leste, Nuno de Carvalho dos Santos, hateten, eventu ida ne’e hanesan oprtunidade ida ba Timor-Leste, tanba Timor sai membru ARF iha 2005, maibé Timor seidauk lidera ka organiza atividade sira hanesan ne’e, liuliu iha DOD ho ISG. Iha ISG ne’e  haree liu ba iha diplomasia preventiva nian no DOD haree liu ba Defesa nian ne’ebé maka tinan tinan sira ARF halo no membru hotu-hotu simu, Timor-Leste premeira vez simu hodi halo ida ne’e iha Dili no Timor servisu hamutuk Ministeru Defesa no MNEK Indonesia nian.

“Iha objetivu ba ARF ne’e maka, oinsa atu haree liu ba prospredade Pas no haree problema atuais ne’ebé agora akontese iha ita nia rejiaun ASEAN ne’e. No sira sei halo diskusaun kona-ba iha Ekonomia, Mudansa klimatika ne’ebé akontese iha mundu, liuliu iha reijaun ida ne’e, i depois de covid probelma saida maka iha ASEAN ne’e no tentariva saida maka haree fali ba iha futuru. Tanba ne’e maka nasaun hotu-hotu mai iha ne’e no halo diskusaun no bele hetan solusaun ba problema sira ohin hau temi ne’e,” dehan  Diretór Jeral politika no kooperasaun Internasional, Ministru Defeza Timor-Leste, Nuno  de Carvalho dos Santos ba jornalista sira iha Novu Turismu  Lesidere, Tersa 30/05.

Iha fatin hanesan Diretór Jeral Estratéjia no Kooperasaun Internasional, Ministru Defeza Republika Indonesia nian, Brigjen TIN Steve Parengkuan, haktuir mós, ohin halo  reuniaun Fórum Rejionál ASEAN kona-ba Diálogu Ofisiais Defeza nian hamutuk ho Timor-Leste.  No indonesia prontu apoiu Timor-Leste iha atividade saida deit, tanba Timor-Leste sai ona membru ASEAN.

“Ami indonesia iha komitmentu atu ajuda Timor-Leste, tanba tuir dezisaun KTT  ASEAN iha Kambodia tinan kotuk Timor-Leste resmi ona sai membru ASEAN. Tanba ne’e maka ami Indonesia atu ajuda Timor-Leste iha ASEAN ne’e,  liuhusi atividade ida ohin ita halo dadun ne’e no ami  prontu ajuda Timor-Leste,” hateten Brigjen TIN Steve Parengkuan.

Enkuantu iha Reuniaun ne’e durante  loron rua, no ofisiais hosi país partisipante sira iha ARF sei diskute asuntu oin-oin kona-ba seguransa rejionál no planu sira atu hasa’e no hametin seguransa no estabilidade rejionál liu hosi Reuniaun Inter-sesaun Grupu Apoiu Fórum Rejionál ASEAN nian ba Medida Hametin Konfiansa no Diplomasia Preventiva, inklui mós enkoraza diskusaun hirak ne’ebé nakloke no promove kolaborasaun iha área hirak ne’ebé relasiona ho asuntu defeza nian.     

Liuhosi tema “Paz, Prosperidade no Seguransa”, partisipante-sira ARF-DOD sei fahe sira-nia hanoin no esperensia hotu kona-ba asuntu-sira ne’ebé relasiona ho ekonomia azúl, akesimentu globál no pós pandemia Covid-19. Estadu partisipante-sira sei troka hanoin kona-ba oinsa seitór Defeza bele apoia ekonomia azúl no alkansa paz no prosperiedade ida ne’ebé sustentável, dezafiu seguransa sira ne’ebé mosu tamba rezultadu hosi impaktu akesimentu globál, esforsu sira hotu atu explora área kooperasaun hirak ne’ebé bo’ot liután atubele hasa’e reziliensia rejiaun nian iha pós pandemia Covid-19.

Nune’e mós partisipante sira hosi ARF ISG on CBMs and PD sei diskute kona-ba dezenvolvimentu seguransa rejionál, relatóriu kona-ba rezultadu sira hotu hosi servisu ARF ISGs no atividade sira seluk, inklui mós planu-sira hotu ba sesaun tinan tuirmai, 2023–2024. 

Fórum Rejionál ASEAN hari’i iha tinan 1994 no sai nu’udar fórum diálogu no konsulta entre país partisipante-sira kona-ba asuntu hirak ne’ebé relasiona ho polítika no seguransa iha rejiaun. Fórum ne’e hari’i ho objetivu ida atu minimiza ameasa sira ba estabilidade no seguransa rejionál. Fórum ne’e kompostu hosi membru hamutuk 27 mak hanesan: Brunei Darussalam, Kambodia, Indonézia, Laos, Malázia, Mianmar, Filipina, Singapura, Talándia, Vietnam, Austrália, Kanadá, Xina, Uniaun Europeia, Índia, Japaun, Nova Zelandia, Repúblika Koréa, Rúsia, Estadu Unidus Amérika, Timor-Leste, Papua Nova Guiné, Bangladesh, Repúblika Populár Demokrátika Koréa, Mongólia, Pakistaun no Sri Lanka, nomós Sekretariadu ASEAN.

Timor-Leste sai nu’udar membru Fórum Rejionál ASEAN iha tinan 2005 no Timor-Leste foin prezide reuniaun DOD no ISG ne’e ba dala-uluk.  Delegasaun 80 resin hosi nasaun partisipante ARF 20, Sekretariadu ASEAN no Uniaun Europeia mak  partisipa iha reuniaun loron rua ne’e.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here