Home Notisia Prezidente Republika Ramos-Horta Kondena Konflitu Armadu iha Faixa de Gaza

Prezidente Republika Ramos-Horta Kondena Konflitu Armadu iha Faixa de Gaza

1355
0
Prezidente Repúblika José Ramos-Horta Halo hela nia Diskursu iha Aniversáriu ba Loron Proklamasaun Independénsia Repúblika Demokratiku Timor-Leste ba dala 48, Iha Palásiu Prezidensiál Bairo-Pite Dili, (Foto-Media PR | 28.11.2023]

Reportajen David da Costa

Iha Aniversariu Proklamasaun Indepedensia da Repúblika Demokrática Timor-Leste (RDTL) nian, ba dala 48.º, Prezidente Republika (PR) Timor-Leste, José Ramos-Horta kondena forte krime agresaun ba Estadu Israel no krime sekuestru ho masakre ba sidadaun sivíl ne’ebé labele defende-an.

“Ha’u mós hakarak aborda pontu tolu ne’ebé esensiál iha konjuntura internasionál, ne’ebé sai hanesan dezafiu verídiku ba komunidade internasionál, espesiálmente ba sira ne’ebé partilha ami ita nia ideál sira ba liberdade, independénsia, Estadu Direitu, Demokrasia no soberania, ne’ebé ami ita selebra iha momentu ne’e,” dehan Prezidente Republika José Ramos-Horta, bainhira halo nia diskursu iha palásiu Prezidensiál Bairo-Pite, Tersa 28/11.

Nia hateten iha loron 07 Outubru 2023, durante atake surpreza ne’ebé halo husi forsa militár Hamas nian ne’ebé kontrola Faixa de Gaza, halo raptu sidadaun Israelita liu 200, inklui sidadaun sivíl no militár ho idade oioin no sidadaun Israelita liu 1,200 hetan oho, asaun ida ne’ebé konstitui krime grave iha termus Direitu Internasional.

Justifikadu husi direitu autodefesa, Governu Israel hahú operasaun militár ne’ebé laiha presedente no intensifika blokeiu ba área teritóriu ne’e, interrompe komunikasaun no taka netik aksesu ba reabastesimentu ba área teritóriu, ho impaktu humanitáriu ne’ebé aumenta.

“Tanba ne’e Timor-Leste kondena forte krime agresaun ba Estadu Israel no krime sekuestru ho masakre ba sidadaun sivíl ne’ebé labele defende-an. Maibé krime agresaun ba Estadu Israel ne’ebé halo husi forsa militár Hamas nian, la justifika krime seluk hanesan agresaun ba populasaun sivíl ne’ebé labele defende-an, taka no impede aksesu ba medikamentu, produtu aliementar no produtu esensiál sira ba sobrevivénsia populasaun, la justifika destruisaun infraestrutura sivíl ne’ebé jeráliza no aumenta drama humanitáriu no sosial ne’ebé akontese iha área teritóriu ne’e,” nia dehan.

Autoridade Hamas nian halo krime grave no desprezível, maibé resposta Israel nian demais liu tan no halo autoridade Israel nian responsável ba vítima rihun ba rihun husi sivíl (14,758 husi Palestina) no potensiálmente responsável ba krime kontra Umanidade.

“Tanba ne’e, ami apela ba sesarfogu imediatu no labele demora iha libertasaun ba dalan forneseimentu no apoiu humanitáriu, atu ajuda vítima sivíl sira ne’ebé ami kondeena forte iha konflitu ne’e,” nia Apela.

Alende ne’e mós Prezidente Republika mós kondena konflitu armadu iha Ukraina. Agresaun Rúsia ba Ukraina, kompleta iha 2024, tinan rua konflitu armadu laiha interrupsaun. Timor-Leste kontinua solidáriu ho Povu no Governu Ukraina nian, tanba agresaun armadu ida ne’e hanesan violasaun momoos ba direitu internasional no Karta Nasaun Unidas nian.

Konflitu ne’ebe destrui infraestrutura Estadu Soberanu no Independente ida nian, ho prejuízu ekonómiku no sosial ne’ebé barak-liu, iha ne’ebe soma vítima sivíl inosente no resulta iha eksodu ba ema refujiadu sira tokon ba tokon.

Konflitu ne’ebe, maski lokalizadu iha Europa, afeta negativamente nasaun hotu iha Mundu, laiha exesaun, kria prizaun inflasionáriu ba produtu aliementar no produtu esensiál sira, ho impaktu negativu barak-liu ba nasaun sira ne’ebé frájil, kiak liu no menus dezenvolvidu, hodi agrava situasaun pobreza, subnutrisaun maternu-infantil no inseguransa alimentár, ne’ebé registadu iha nasaun sira ne’ebé menus riku hanesan Timor-Leste.

Nune’e, nia mós kondena golpe military iha Myanmar ne’ebé akontese iha loron 01 fulan Fevereiru 2021, no nia husu Junta Militar atu hahú konsidera legalidade konstitusional no respeita liberdade no direitu fundamentál, espesiálmente tuir pontu lima ne’ebé ASEAN defini hanesan konsensu.

“Ami kontinua solidáriu ho Povu no Governu Unidade Nasionál (NUG) Repúblika Uniaun Myanmar nian, espesiálmente ho drama ne’ebé komunidade Rohingya nian hasoru.  Ami kontinua konsidera NUG, iha termus Direitu Internasional, hanesan “governu iha ezíliu” ne’ebé agrupa iha komité reprezentante sira husi Governu no Parlamentu Nasionál Myanmar nian ne’ebé eleitu legítimamente iha eleisaun loron 08 fulan Novembru 2020, iha ne’ebé destaka lideransa  Konselleira Estadu no Laureada Nobel Paz, Senhora Aung San Suu Kyi,” Nia fó Solidaridade.

Nia haktuir tan katak sitadu, “governu iha ezíliu” ne’ebe reúne membru sira husi partidu oposisaun ne’ebé eleitu ho demokrasia ba Parlamentu, ne’ebé fó ba nia legitimidade akresida no reprezentativu ba setór sira oioin iha sosiedade Myanmar nian.

“Nune’e ami kontinua kondena golpe militar ne’ebé akontese iha loron 01 fulan Fevereiru 2021, no ami apela ba Junta Militar atu hahu konsidera legalidade konstitusional no respeita liberdade no direitu fundamentál, espesiálmente tuir pontu lima ne’ebé ASEAN defini hanesan konsensu,” nia Kondena.

Husi inisiu konflitu armadu iha Faixa de Gaza, ne’ebé hahu iha loron 07  Outubru 2023, no tuir operasaun militár ne’ebé la’o hela ne’ebe halo husi autoridade Israel nian, Nasoens Unidas, liuhusi sira nia ajénsia espesializadu no liuhusi sira nia Sekretáriu-Jerál, denunsia sequestru no masakre ba sidadaun sivíl Israel nian, no reivindika libertasaun ba reféns, maibé mos toma pozisaun kontra blokeiu ba Faixa de Gaza, ho proibisaun ba reabastecimentu ba produtu no bens esensiál sira.

“Sekeretáriu-Jerál mos denúnsia violénsia kombate sira nian, espesiálmente iha alvu sivíl ne’ebé la’ós militár ho rejistu vítima sivíl ne’ebé barak-liu, la’ós armadu, inklui labarik, feto no idosu ne’ebé inosente. Kritika kontra Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian la’ós justu no mos demonstra arrogánsia ne’ebé boot, bainhira exije demisaun ne’ebé la’ós justifikadu, la haree ba gravidade oksorrénsias ne’ebé ita asiste lorloron iha media sosiál. La’ós justu no lahatene fo obrigadu ba Sekretáriu-Jerál Nasaun Unidas nian ne’ebé, husi inísiu, luta ba kauza dame, direitu umanu no dezenvolvimentu sustentável iha eskala global. Timor-Leste solidáriu ho Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas nian,” nia konklui.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here