Reportajen Umbelina & Agostinha
Loron mundial ba liberdade imprensa, jornalista sira husu ba Konsellu Imprensa (CI-Sigla Portuges) no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS), tau atensaun másimu no valoriza servisu no salariu jornalista sira nian tanba maske sira hakonu publiku sira ho informasaun no lian lian-laek ba governu maibe barak mak sei ho voluntariu no salariu minimu. Jornalista sira mos husu ba publiku inklui governu atu kopera hodi fo informasaun ba jornalista uainhira hala’o sira nia knaar.
Jornalista Neon Metin, Filomena da Conceição hateten antes nia ba volutariu iha mídia Neon Metin, primeiru nia tuir kursu iha CEFTEC hafoin estajiu iha Neon Metin fulan ida remata, kontinua voluntária to’o ohin loron.
“Ha’u kontinua voluntária iha media Neon Metin nune’e hakarak aprende hodi hasa’e ha’u nia koñesimentu konaba mundu jornalizmu nian, no hakerek atu hatene kle’an konaba kn’ar jornalista nian lo-loos mak oinsa”, Dehan Filomena da Conceição ba Neon Metin iha Fundasaun Haburas, kinta-feira, 02/05.
Nia dehan, difikuldade ne’ebé jornalista hasoru mak primeiru ba hasoru fontes hodi halo intervista asuntu ruma, maibé fontes hatan ladun klaru ka halai ses hosi perguntas ne’ebe mak husu no hanoin oinsá mak ita bele hakerek? Nune’e hakarak ka lakohi ita tenki buka referensia balun nune’e bele aumenta ita nia notisia nune’e publíka notisia ne’ebé mak kredivel ba publiku ka sosiedade.
“Pesoalmente tama fo-foun iha mundu jornalizmu la’o mesak ba kobertura sente ta’uk tanba dala-ruma hasoru ema foun no lider bo-boot, ka asuntu ruma ba Parlamentu Nasional, Palasiu Governu ou Palasiu Prezidensial ne’e sente ta’uk, tanba hanoin iha laran katak husu perguntas mak husu sala karik tanba jornalista senior mak barak liu ladun hetan oportunidade wainhira atu husu perguntas ba fontes, nune’e la husu perguntas to’o fila, entaun buat sira ne’e sai hanesan perguntas no difukuldade ba ita nia an rasik no hasoru mos difikuldade ba salariu, tanba dala-ruma asuntu importante atu ba kobertura maibé osan transporte arasaka entaun susar tebes hasoru situasaun ne’e maibé nafatin esforsu hodi hala’o kna’ar jornalista nian.” Nia Espresa.
Mezmu hasoru difikuldade no situasaun oin-oin maibé kontinua enkoraja an nafatin hodi hala’o serbisu jornalizmu nian. “Tanba ita ba kobertura hasoru ema foun, ambiente foun ou ba hasoru lider sira ho direitamente no hatene uluk informasaun, no aprende liafuan foun ruma hosi ema nia esplikasaun ne’ebé motiva no inspira ita hodi aumenta ita nia koñesimentu entaun sente orgullu tebes ba buat sira ne’e hodi enkoraja no kontinua hala’o knaar jornalista i la para iha dalan klaran to’o ohin loron .” Nia informa.
“Loron liberdade imprensa ne’ebé monu iha 3 maiu, mensajen ba maluk jornalista sira ne’ebé namkari iha Timor laran tomak, mezmu ita nia servisu ne’e hasoru obstaklu oin-oin maibé labele para iha fatin kontinua fó informasaun ne’ebé mak kredivel ba publíku sira i kontinua nafatin sai matan no tilun ba lian laek sira, tanba jornalista nia papel ne’e importante.” Nia mensajen.
Iha sorin seluk, Jornalista Merlin Tavares hosi Media STL hateten, nia hahu knaar servisu Jornalista iha 2019 ate ohin loron, “Tuir ha’u nia hanoin servisu Jornalista ne’ebe mak hala’o iha terenu ne’e sente di’ak tanba ita bele koiñese ema barak liu tan, kualker sé de’it sempre sai ita nia belun di’ak uainhira ita aprosima di’ak ho sira hodi sai hanesan ita nia fontes ba informasaun.” Dehan Jornalista Merlin Tavares ba Neon Metin, via WhatsApp, kinta-feira, 02/05.
Nia dehan, difikuldade ne’ebé durante nia enfrenta iha mundu jornalizmu mak dala ruma liga ba fontes sira, tanba iha fontes balu ke fasil tebes atu fasilita fó informasaun ne’ebé lalais ba jornalista sira nia perguntas, liga ba preokupasaun sosiedade ohin loron nian, maibe iha fontes balun mak sei difisil tebes ita atu halo intervista, tanba dala-ruma bazeia ba tempu.
“Benefisiu ne’ebé mak ha’u hetan hosi mundu Jornalizmu mak ita ba halo kobertura hetan esperiensia foun, tanba ita jornalista kobertura móvel entaun ita bele hetan esperiensia barak hosi area refere.” Nia espresa.
Nia dehan firme atu Jornalista ida profesional tenke Independente iha nia publikasaun, labele hali’is ba C A Ou CB tenke neutral de’it, nune’e publiku sira labele lakon komfiansa ba ita nia produtu jornalistiku ne’ebé iha.
“Husu ba maluk jornalista sira atu kumpri nafatin ita nia kode etika jornalizmu nian, labele rende wainhira hetan presaun ruma hosi polítiku na’in sira liga ho ita nia publikasaun, nafatin firme hodi hatutan lian laek sira nia lian ba ukun na’in sira, no husu publiku nafatin fó konfiansa ba jornalista sira hodi hala’o sira nia knaar liu hosi divulga informasaun sira iha rai laran liga ho ita nia situasaun Timor Leste.” Nia mensajen.
Tuir Jornlista media SapNews, Guilemino Ramos da Cruz dehan, knaar servisu jornalista profesionál ka profisaun ida ne’ebé fó informasaun ba públiku independente ba haree na’in no lee na’in sira ho kredivel no bele komprende asuntu ruma kona-ba setor, edukasaun, ekonomia, sosiál polítika, saúde, no seguransa iha nasionál, regionál no internasional.
“Durante ha’u haknaar an iha area jornalismu hodi hatutan povu lian laek sira nia lian ba governu sentral no hala’o kobertura iha terenu hodi publika informasaun hosi nasionál ba munisípiu no postu administrativu sira ho imparsialidade, maibé difikuldade ne’ebe hau hasoru iha terenu mak kapasipadade ne’ebé ha’u iha naton de’it atu bele kobre asuntu sira ne’ebé ho faktu nune’e bele anunsiu informasaun kredivel ba publíku sira.” Dehan Jornalista Guilermino Ramos.
Nia dehan, difikuldade ne’ebé sira hasoru durante hala’o servisu iha mundu jornalizmu wainhira hasoru fontes foun no husu perguntas fontes resposta la ladun klaru, papel média importante tebes ba konstrusaun estadu, maibé ita nia Governu liu hosi Sekretario Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS), seidauk kria kondisaun ho di’ak ba jornalista sira, dala barak liu média privadu sira ne’ebé kontribui notisia ba publiku laiha salariu, maibé na’in ba média sira mak esforsu hodi buka osan selu jornalista sira maske sira serbisu ho fuan hodi serbi publiku.
Nia dehan, servisu jornalista ne’e di’ak tanba ita bele hetan benifisiu barak mak hanesan ba koñese ema barak hanesan lider na’in sira no rona haree direita komunidade nia moris ne’ebé ho realidade.
Jornalista Timoroan presija rekonese papél media nian nu’udar fonte ba dezenvolvimentu nasional ho nune’e ita husu Orgaun reguladora média nasionál Konsellu de Imprensa (CI) kolabora di’ak liu tan ho Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál kria planu estratejiku hodi kapasita Jornalista sira iha area oioin, liga ba servisu jornalista nian hodi tulun ita hotu sai profissional liu tan wainhira tun ba kobertura iha teren, verifikasaun notisia ne’ebé kredivel. Nune’e mantein ba kode etika Jornalista nian nune’e divulga informasaun ne’ebé justu.
Timor-leste tama iha kategoria liberdade imprensa di’ak, maske ita nia nasaun kiik maibé okupa numeru 10 husi nasaun 180 iha mundu tomak, tamba ne’e ohin loron mundu tomak komemora loron liberdade imprensa, hau nia mensajen ba maluk jornalsita, na’in ba média no asosiasaun jornalista sira atu ita hotu mantein fahe informasaun ne’ebé mak kredivel ba publiku.
Nune’e, jornalista média Mundansa Felisberto Fernandes da Costa dehan, nia envolvimentu iha mundu jornalismu foin mak kompleta tinan haat, signifika nia maturidade ba vida profesionalismu jornalista nian presija iha esforsu ne’ebé boot, maibé nu’udar knaar ne’ebé nia hili maske neneik nia sei kontinua hadi’a.
Iha ha’u nia servisu durante iha terenu bele deskreve husi ha’u nia envolvimentu iha instituisaun média ne’ebé ha’u haknaar an ba, média hirak ne’ebé durante ne’e ha’u envolve an nia área foku maka sosio no mikro ekonomiku.
Husi área hirak ne’e ha’u konsege hasoru ema ne’ebé ho nia istoria diferente, kapasidade físiku no pisikologiku ne’ebé diferente nune’e mós ema ho titlu oioin. Liuhusi dalan ida ne’e ha’u aprende moris ne’e ho nia fundamentu ne’ebé forte.
Liu husi kobertura iha área hirak ne’e ha’u bele manifesta prinsipiu jornalismu ne’ebé dehan sai lian ba lian laek sira.
“Difikuldade iha vida jornalismu dala barak defisil tebes atu balansia notisia ne’ebé ita hakerek ho rajaun tanba ladun iha konesimentu ba fontes relevantes sira no presija atu kobre. Alein de ne’e frankamente dala barak atividade jornalismu ne’e ho voluntarismu entaun kapasidade finanseiru mak sai difikuldade ida atu bele produs obra jornalistiku ida ne’ebé ho kualidade.”nia dehan.
“Liu husi servisu jornalismu ida ne’e obriga ha’u atu lee no komprende informasaun oioin, ida ne’e kontribui ba koniesimentu pessoal ha’u nian, aleinde ida ne’e fornese mós oportunidade atu iha assesibilidade ne’ebé luan ba fontes hot-hotu hahu husi ema bai-bain to’o ema extraordináriu sira.”
Atu sai jornalista ida ne’ebé di’ak presija kumpre kode étika deontologia jornalismu no lei komunikasaun sosial, presija mós mantein prinsipiu jornalismu nian katak sai lian ba lian laek sira no atu sai jornalista ida ne’ebé di’ak presija notisia ne’ebé balansu, kredivel, faktual no atual. Atu mantein kode etika jornalismu ne’e presija esforsu ne’ebé extraordináriu maibé nu’udar jornalista presija nafatin oinsa bele nafatin la’o tuir kode étika ne’ebé iha.
“Ba ha’u nia belun jornalista sira hotu servisu nu’udar jornalista ne’e la’os fasil maibé presija konesimentu ne’ebé kle’an hodi bele manifesta prinsipiu jornalistiku ne’ebé ita iha, maske nune’e nafatin aten barani hodi hasoru dezafiu ne’ebé iha lalika ta’uk halo sala maibé bainhira hakat ona ba sala koko hadi’a no mellora di’ak liutan, ba Públiku en jeral liu-liu ba ukun na’in sira keta uja poder hodi limita jornalista sira tanba ne’e sei fo impaktu boot ba ita nia index liberdade imprensa iha mundu hanesan rezultadu ne’ebé ita hotu hetan katak ita nia index mundial husi top 10 tun ba top 20, ida ne’e indikasaun ida katak ita presija promove liberdade imprensa no espresaun maka’as liu tan iha tan hodi nune’e ita bele hadi’a lakunas sira ne’e.”









