Reportajen David da Costa
Selebra loron Nasional ema ho defisiénsia nian, Governu Australia ho Governu Japaun kompromisu katak sei kontinua apoiu ba ema vulneravel no ema Difisiénsia sira iha Timor-Leste atu bele asesu ba iha edukasaun no empregu.
Reprezentante Embaixadór Australia iha Timor-Leste, Grazela de Carvalho, hateten, iha governu Australia nia politika foun ba dezenvolvimentu internasional, asuntu igualdade Jeneru no asuntu ekuidade defisiénsia no direitu sira nu’udar sentru ba dezenvolvimentu.
Tanba ne’e, Australia suporta asuntu defisiensia inkluzaun aliña ho Governu Timor- Leste nia planu stratejia ba dezenvolvimentu, Planu Asaun Nasional Asuntu Defisiénsia, Deklarasaun Maubise no governu nia komitmentu ba defisiénsia no inkluzaun no ekuidade ne’ebé expresa iha ratifikasaun konvensaun ba direitu ema ho defisiénsia niqn.
“Ami kontenti kontinua servisu hamutuk ho governu Timor-Leste, sosiedade sivil atu asegura ema ho defisiénsia atu asesu igual ba oportunidade no asistensia servisu no portunidade atu muda sira nia moris no futuru iha nasaun ida no ne’e,” dehan reprezentante ambaixadór Australia, Grazela de Carvalho iha Palásiu Prezidensiál Bairo-Pite, 4/07.
Nune’e mós agradese wain ba Asosiasaun Defisiensia Timor-Leste, ne’ebé luta makas hodi halo advokasia ba direitu ema ho defisiénsia sira nian, no governu Australia kontenti parseria ho ema ho difisiensia, no sosiadade sivil sira seluk nomós governu.
“Lori Embaixada Australia nia naran, hau haksolok tebes partisipa eventu komemorasaun ba Loron Nasional Ema ho Defisiensia, Parabens ba belun defisiensia sira iha Timor-Leste, tamba loron ohin special ba ita boot sira hotu,” nia hato’o parabéns ba ema ho difisiensia sira.
Iha fatin hanesan mós Reprezentante Ambaxadór Japaun iha Timor-Leste, Saky Uky, hateten, Governu Japaun pronese ona ba ema ho defisiénsia nian, iha area Edukasaun nian no fo oprtunidade servisu nian, liuhusi asistensia subsidiu projeitu komunitariu ba seguransa umanus.
“Ami nia apoiu inklui reabilitasaun sentru edukasaun sosial ADTL iha Dili, Konstrusaun sentru formasaun ba ema ho defisiénsia sirs iha Tibar, Liquiça no Baucau. iha prosesu ne’e ami aprende ona difikuldade ne’ebé ema ho defisiénsia sira hasoru iha nasaun ida ne’e,” Saky dehan.
Governu Japaun sei kontinua apoiu ba ema vulnerablidade ho defisiénsia sira iha Timor-Leste.”Ita halibur malu iha ne’e, ita rekoinese importansia asesu justu ba iha edukasaun no oprtunidade servisu ba ema hotu, mai ita kontinua hakat ba pasu hamutuk”.










