Reportajen David da Costa
Iha selebrasaun Loron Nasional Ema ho Defisiénsia dahuluk nian, Sekretaria Estadu ba lgualdade (SEI), Maria Eusebia Soares de Lima, konsidera ema ho difisiensia sira nafatin hasoru diskriminasaun iha sira nia moris lor-loron nian no husu entidade hotu atu investe iha Planu Asaun Nasional ba Ema ho Difisiensia.
Representa Sekretaria Estadu ba lgualdade (SEI) Maria Eusebia Soares de Lima, iha selebrasaun Loron Nasionál Defisiénsia nian atu fó hanoin kona ba dezafiu sira mak ema ho difisiensia hasoru hela.
“Ema ho difisiensia nu’udar grupu ida ne’ebé mak vulnerável no dalabarak sira experénsia kondisaun saúde ne’ebé ladiak, nivel partisipasaun ne’ebé mínimu iha edukasaun, formasaun vokasionál sira no empregu. Sira hasoru mós exkluzaun sosiál, menus ou falta asesu ba rikusoin, atendimentu servisu sira, inklui fasilidades sira. Sira nafatin hasoru diskriminasaun iha sira nia moris lor-loron nian”, reprezentante Sekretaria Estadu ba lgualdade (SEI) Maria Eusebia Soares de Lima, iha Palasiu Prezidensiál Bairo-Pite Dili, Kinta 4/07, hato’o.
Eusebia mos hatutan hodi dehan katak hatán ba problema sira ne’ebé EhD hasoru, Estadu Timor-Leste hamosu ona lei no polítika hodi proteje Ema ho Defisiénsia nia direitu. Iha ita-nia Konstituisaun RDTL bandu diskriminsaun bazeia ba kondisaun fizika no mentál. Hafoin, iha tinan 2012, hamosu Polítika Nasionál kona-ba Inkluzaun no Promosaun ba Direitu Ema ho Defisiénsia sira-nian liuhosi Rezolusaun Governu Nú. 14/2012.
Nia haktuir tan dehan, Iha tinan 2021, Governu aprova mós Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia (PAN-EhD) faze daruak nian ba períodu 2021-2030 nu’udar kompromisu nasionál Governu nian, hodi implementa Polítika Nasionál kona-ba Inkluzaun no Promosaun ba Direitu Ema ho Defisiénsia.
Planu Nasional ba Ema ho Defisiénsia aliña mós ho Kompromisu Nasionál no Internasionál Governu Timor-Leste nian inklui Objetivu Dezenvolvimentu sustentável (ODS), ne’ebé integra ona asuntu defisiénsia nu’udar asaun mportante no promove lema “Lahusik Ema lda iha kotuk ka Leave No One Behind”. Governu Timor-Leste Dekreta ona hodi asegura ODS refleta iha Governu nia planu asaun sira Tamba ne’e, liña Ministériu implementa PAN ba EhD, sei inklui iha sira nia planu asaun anuál no orsamentu atu aloka ba ninia implementasaun.
SEI iha knaar atu implementa Planu Asaun Nasionál ba EhD, hamutuk mós ho implementasaun observasaun Final CEDAW, Planu Asaun Nasional ba violénsia Bazeia ba Jéneru, Planu Asaun Nasionál 1325 Feto, Paz no seguransa no deklarasaun Maubisse hodi reduz estigma no diskriminasaun sira ne’ebé satan-netik (barreira) ema ho defisiénsia nia partisipasaun no envolvimentu iha atividade komunidade no sosiedade.
Liu husi Fundu Transferénsias SEI, aloka mós ba Asosiasaun Defisiénsia Matan iha tinan 2023, no mós iha programa kapasitasaun oin-oin ba Direitu Ema ho Difisiensiano lgualdade Jéneru ne’ebé envolve EhD sira atu empodera no apoia ema ho defisiénsia sira atinje sira-nia potensialidade no apoiu sira hodi sai ajente ativu ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste.
SEI anunsia mos katak iha períodu planeamentu no orsamentu ba 2025 nian, SEI bolu entidades Estadu tomak liuliu instituisaun sira ne’ebé implementa PAN ba Ema ho Difisiensia atu investe iha Implementasaun PAN Ema ho Difisiensia. Wainhira ita investe ba promove EhD no kombate diskriminasaun sira, mak sei lori benefisiu boot ba ita nia dezenvolvimentu inkluzivu no dezenvolvimentu umanu ne’ebé bele responde ba asuntu sira ne’ebé interligadu hanesan kiak/mukit, saúde, edukasaun, ekonómia.









