Hakerek nain; Quintiliano A Belo
Timor Leste, nasaun ne’ebé forza iha ahi luta nian no sustenta husi ninia povu nia espíritu ne’ebé la nakdoko, hamriik iha momentu krítiku ida iha ninia istória. Bainhira ita haree ba futuru, kolaborasaun entre estadu no igreja mosu nu’udar fatuk-inan ida ba ita-nia dezenvolvimentu nasionál. Parseria ida-ne’e, ne’ebé iha abut iha ita-nia istória no valór sira ne’ebé ita fahe, oferese dalan ida ba oin ba sosiedade ida ne’ebé justu, prósperu no armoniozu liu.
Relasaun entre estadu no igreja iha Timor Leste kesi metin ho istória nasaun nian. Durante loron nakukun sira okupasaun nian, igreja la’ós de’it fatin adorasaun nian maibé mós refújiu ida ba sira ne’ebé buka konsolasaun no forsa. Ida-ne’e fó apoiu morál no espirituál ba populasaun ne’ebé hetan serku, hodi oferese mensajen ida esperansa no rezisténsia nian. Igreja nia papél hodi halo advokasia ba direitus umanus no justisa halo nia hetan konfiansa no respeitu hosi povu Timor.
Wainhira ukun an ikus mai, igreja nia influensia la menus. Ida-ne’e kontinua hala’o papél krusiál iha rekonstrusaun nasaun nian, hodi foka ba kura kanek sira pasadu nian no haburas sentidu unidade no objetivu entre povu. Estadu foun, rekoñese igreja nia abut klean iha komunidade, buka atu harii relasaun kolaborativa, hodi komprende katak igreja bele sai aliadu maka’as iha misaun atu harii filafali no dezenvolve nasaun, nune’e ho visita Sua Santidade Papa Francisco nian haforza no haboot liu tan aliadu ida ne’e hodi hateke ba oin tuir Sua Santidade Papa Francisco husu katak atu ema ida-idak haboot harmonia, kria dialogo no hakribi egoista pesoal. Halo ida nee sai kultura hodi hateke ba futuru.
Nu’udar Timor Leste hasoru dezafiu sékulu 21 nian, parseria entre estadu no igreja importante nafatin hanesan uluk. Nasaun luta hasoru kestaun sira hanesan kiak, dezempregu, no infraestrutura ne’ebé ladún dezenvolve, ne’ebé presiza esforsu konsertadu sira hosi setór hotu-hotu sosiedade nian. Iha ne’e, igreja nia rede ne’ebé luan no nia prezensa iha komunidade sira ne’ebé dook liu bele sai hanesan rikusoin krítiku ida iha desemvolvimento Timor Leste nian ba futuru.
Iha área sira hanesan edukasaun no kuidadu saúde, igreja kontinua hala’o papél ida ne’ebé importante. Eskola no klínika barak iha Timor Leste hala’o husi organizasaun relijioza sira, fó servisu esensiál ne’ebé komplementa esforsu governu nian. Hodi serbisu hamutuk, estadu no igreja bele asegura katak servisu sira-ne’e la’ós de’it mantein maibé mós habelar no hadi’a, hodi alkansa ema barak liután no hatán ba nesesidade sira ne’ebé urjente liu. Liután, iha tempu ne’ebé komunidade globál konxiente ba beibeik kona-ba dezafiu ambientál sira, estadu no igreja iha Timor Leste iha oportunidade úniku atu lidera ho ezemplu. Igreja nia hanorin sira kona-ba kuidadu no kuidadu ba kriasaun aliña besik ho objetivu sira estadu nian kona-ba dezenvolvimentu sustentável. Hamutuk kontinua, bele promove inisiativa sira ne’ebé proteje ambiente enkuantu fó mós oportunidade ekonómika ba povu, hanesan agrikultura sustentável no eko-turizmu.
Haree ba oin, estadu no igreja iha Timor Leste tenke forza nafatin vizaun kompartillada ba futuru. Vizaun ida-ne’e tenke iha abut iha prinsípiu sira dame nian, justisa nian, no dignidade umana, ne’ebé maka sai hanesan naroman orientadór sira ba instituisaun rua ne’e iha istória nasaun nian tomak.
Dezenvolvimentu juventude mak área ida ne’ebé parseria ne’e bele iha impaktu transformativu. Joven sira Timor Leste nian mak futuru lider sira, no investe iha sira nia edukasaun, dezenvolvimentu moral, no oportunidade servisu ne’e krusial. Estadu no igreja bele serbisu hamutuk hodi kria programa sira ne’ebé hakbiit foin-sa’e sira, ekipa sira ho abilidade no valór sira ne’ebé presiza atu lori nasaun ba oin. Aleinde ida-ne’e, estadu no igreja tenke kontinua sai lian ba lideransa morál, hodi defende polítika no prátika sira ne’ebé tane aas dignidade ema ida-idak nian. Karik iha luta hasoru korrupsaun, promosaun direitus umanus, ka buka justisa sosiál, parseria ida-ne’e bele sai ezemplu ida ne’ebé maka’as ba nasaun sira seluk atu banati tuir.
Ikus liu hakarak kunklui katak, Timor Leste nia futuru depende ba nia instituisaun nia forza no nia povu nia unidade. Kolaborasaun entre estadu no igreja la’ós de’it legadu istóriku ida; ida-ne’e maka parte importante ida hosi nasaun nia viajen ne’ebé la’o hela ba futuru ida ne’ebé nabilan liu. Hodi servisu hamutuk, ai-riin sosiedade nian rua ne’e bele garante katak valór dame, justisa, no solidariedade kontinua orienta Timor Leste wainhira navega dezafiu no oportunidade mundu modernu nian.
Bainhira ita hakat ba oin, mai ita reafirma ita-nia kompromisu ba parseria ida-ne’e, hodi rekoñese katak hodi tau hamutuk forsa, estadu no igreja bele lori Timor Leste ba futuru ida ne’ebé sidadaun ida-idak iha oportunidade atu buras, no nasaun tomak bele alkansa ninia potensiál tomak.










