Home Notisia SEI Simu Premiu Kategoria Kampiaun Ba Mudansa, Ekonomia Koidadu nian Iha Beijing...

SEI Simu Premiu Kategoria Kampiaun Ba Mudansa, Ekonomia Koidadu nian Iha Beijing +30

476
0
Sekretariu Estadu Igualdade, Elvina Carvalho Sousa kaer hela premiu ne'ebe simu. [Foto: Zevonia | 21.11.2024]

Reportajen Zevonia Vieira

Bangkok- “Ami nia vizaun ne’ebé luan liu atu avansa igualdade jéneru, desmantela estereótipu jéneru, no kombate diskriminasaun no violénsia iha ami nia komunidade sira nia laran”. Elvina Carvalho Sousa

Sekretáriu Estadu Igualdade, Elvina Carvalho Sousa reprezenta governu Timor-Leste, simu Premiu ba Kategoria Kampiaun ba Mudansa ba Ekonomia Koidadu nian “Champions for Changes”  iha eventu Konferénsia Beijing +30 ne’ebe organiza iha Sentru Konvensaun ONU iha Bangkok, Tailándia.

Iha kategoria ne’e ONU rekonese inisiativa sira ne’ebe mak promove igualdade jéneru iha servisu kuidadu nian no halo advokasia ba responsabilidade hanesan iha uma laran.

Iha intervensaun  Sekretariu Estadu Elvina hateten lori governu Timor-Leste nia naran hato’o agradese wain ba ESCAP, UN WOMEN, Global Alliance for Care, Oxfam no Worl Bank ne’ebe organiza ona eventu ida ne’e.

Sekretariu Estadu dehan Governu Timor-Leste dedikadu atu transforma dinámika jéneru no haburas kultura responsabilidade fahe iha kuidadu. Kompromisu ida-ne’e halo parte iha ami nia vizaun ne’ebé luan liu atu avansa igualdade jéneru, desmantela estereótipu jéneru, no kombate diskriminasaun no violénsia iha ami nia komunidade sira nia laran.

“Ami nia esforsu sira hetan orientasaun hosi polítika sira ne’ebé metin, inklui Faze 3 hosi Deklarasaun Maubisse ne’ebé adota iha 2023 hosi ministériu governu 17 no Banku Nasionál ne’ebé trasa kompromisu xave sira iha kapitál sosiál, infraestrutura, no empoderamentu ekonómiku”, dehan Sekretariu Estadu iha Sentru Konvensaun ONU Bangkok, 21/11/2024.

Nia hatutan katak governu hadia hela sistema protesaun sosial sira, investe iha edukasaun inkluzivu, no hadi’a servisu kuidadu saúde nian.

“Ami fó prioridade ba dezenvolvimentu infraestrutura ne’ebé seguru no asesivel, inklui merkadu sira no projetu enerjia renovável sira, hodi apoia kuidadu-na’in sira. Aleinde ne’e, ita kria hela oportunidade ekonómika ba feto sira, partikularmente iha área rurál sira”, dehan Elvina

Nia informa kolaborasaun entre SEI Ho Sekretariu Estadu Formasaun Profisional no Empregu, hodi halo advokasia pasajen Lei nasionál ba Traballadór Doméstiku sira no ami servisu hamutuk ho Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS) no Konsellu Imprensa hodi lansa kampaña nasionál ida atu hasa’e konxiénsia kona-ba importánsia husi kuidadu fahe malu.

“Ami nia investimentu sira iha projetu infraestrutura sira, hanesan hadi’a asesu ba bee-moos no sistema saneamentu sira, hein katak sei hamenus ho signifikativu todan tempu nian ba kuidadu-na’in sira no permite sira atu halo balansu di’ak liután ba responsabilidade kuidadu nian ho sira-nia moris pesoál no profisionál”., tenik Elvina.

Governu Timor-Leste nian prioridade ne’ebe sei foka ba avansu polítika sira ne’ebé sei fó kbiit liután ba kuidadu-na’in sira, promove igualdade jéneru, no garante sustentabilidade ekonomia kuidadu nian, mak hanesan lejislasaun ba Traballadór Doméstiku sira, Investe iha Ekosistema Ekonomia Kuidadu nian, Asesu ba Finansiamentu ba Emprezaria Feto sira, Konxiénsia Públiku no Mudansa Komportamentu no Hasa’e Dadus no Peskiza

Nia konklui governu Timor-Leste komprometidu tomak atu kria ekonomia kuidadu ne’ebé inkluzivu no sustentável liu.

Iha fatin hanesan Deputy Executive Secretary for Programme, Lin Yang hateten Iha selebra avansu sira iha area sira inklui edukasaun no saúde feto nian, ita mós fó hanoin kona-ba kestaun sira ne’ebé persistente—partisipasaun forsa traballu ne’ebé ki’ik liu, taxa pobreza ne’ebé aas liu, no lian polítika ne’ebé limitadu ba feto sira.

Nia dehan iha dezafiu sira mak hanesna responsabilidade koidadu nian ne’ebe la hanesan

“La ho sistema kuidadu komprensivu sira iha fatin, ezijénsia sira husi serbisu kuidadu nian trava ona feto barak liu iha empregu informál, la seguru, limita sira-nia independénsia ekonómika no dudu barak ba kiak. Sira restrinje ona feto sira-nia oportunidade atu sa’e ba lideransa, tuur iha meza sira foti desizaun nian no atu forma futuru sira-nia komunidade no nasaun nian”, dehan Lin Yan.

Se ema hotu hakarak atinje igualdade jéneru loloos no onra kompromisu sira Pekin nian, ita tenke aborda kuidadu diretamente. Ita tenke muda ida-ne’e hosi sombra ba spotlight, hosi invizível ba folin-laek.

Eventu ida-ne’e organiza hosi ESCAP no UN Women hamutuk ho Aliansa Globál ba Kuidadu, Oxfam, no Banku Mundiál selebra pioneiru sira—ami nia Kampeaun Kuidadu nian—ne’ebé maka lidera kargu iha harii sistema kuidadu inkluzivu no sustentável iha rejiaun tomak.

Nia konklui katak kompromisu ba asaun ida-ne’e maka ESCAP simu ho laran tomak. Husi peskiza inovadora ba kooperasaun téknika ne’ebé iha impaktu ESCAP apoia ona dezenvolvimentu sistema kuidadu sustentável no inkluzivu iha rejiaun Ázia-Pasífiku tomak. Ami nia Kuadru Modelu ba Asaun Polítika kona-ba Ekonomia Kuidadu nian maka orienta polítika nasionál sira no forma fundasaun ba Deklarasaun ASEAN nian ne’ebé foin lalais ne’e adota kona-ba Hametin Ekonomia Kuidadu nian no Harii Reziliénsia.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here