
Reportajen Zevonia Vieira
“Hau ba natar hahu husi tuku 07:00 dader too tuku 18:00 kalan, hau lao kuaze oras 2 hodi to’o iha nee tanba hakur mota. Maibe hau hader antes tuku 7 dader, tanba tenke tein ba oan sira hodi han ba eskola. Kalan hau fila, hau labele deskansa, tenke tein fali ba laen no oan sira” Terezinha
Sistema patriakal ne’ebe sei forte iha Timor-Leste, hamosu bareira ka hahalok negativu ne’ebe fo impaktu ba feto no labarik feto nia moris, liu-liu foti desizaun iha ekonomia, buka serbisu no halo serbisu domestika la hetan selu.
Serbisu la hetan selu numeru boot liu ba feto no jovem feto ne’ebe mak la asesu edukasaun ho nivel aas, hela iha area remotas, no susar atu kria ekonomia iha uma laran, no tenke esforsu an hodi halo serbisu uma laran ne’ebe la hetan selu, hodi tau matan ba familia uma laran.
Entrevista ho Joanina da Silva, mai husi Munisipiu Ermera, nia halo serbisu domestika hanesan tein, fase ropa, hamoos, hare labarik no seluk tan. Nia hal serbisu ba ema la hare oras, dalaruma nia tenke halo serbisu to’o kalan boot, bainhira labarik sira sedauk toba, no bainhira nia fila ba nia uma, kalan boot ona.
Iha tempu COVID-19, nia labele hetan selu husi uma nain, tanba razaun uma nain nia negósiu la lao, no laiha rendimentu. Ba Joanina nia sente hasoru problema, tanba la hetan selu husi nia patraun.
“Durante iha COVID-19, estadu de sítiu mosu, fo susar mai hau tanba hau labele hetan selu husi patraun. Nia dehan lakon rendimentu entaun bisnis lao, nune nia labele selu hau kuaze fulan 5 liu nia laran. Hau aluga uma, kada fulan hau tenke selu $50.00 maibe osan laiha, sedauk tan hau nia mama ho papa iha Ermera husu hau manda osan, maibe osan laiha», tenik Joanina ba Neon Metin.
Joanina laiha kontratu ho uma nain, konaba serbisu nia halo no hahu husi oras tuku hira no remata tuku hira? Ida ne’e mak sai obstaklu boot feto maluk vulneravel sira to menus edukasaun, la hatene oinsá atu defende an, maibe situasaun ekonomia, sira tenke sobrevive no simu injustisa ne’ebe mosu.
Iha maluk feto seluk ne’ebe halo serbisu uma laran nian, halo serbisu iha to’os no fila mai uma tenke tau matan ba serbisu uma laran. Terezinha hela iha Naktuka hanesan to’os nain, husi dader tuku 07:00 – 18:00 kalan nia tenke halo serbisu iha natar, maibe bainhira fila nia seidauk bele deskansa, tanba nia tenke tein ba kalan nian.
“Hau ba natar hahu husi tuku 07:00 dader too tuku 18:00 kalan, hau lao kuaze oras 2 hodi to’o iha nee tanba hakur mota. Maibe hau hader antes tuku 7 dader, tanba tenke tein ba oan sira hodi han ba eskola. Kalan hau fila, hau labele deskansa, tenke tein fali ba laen no oan sira, han hotu pois mak foin bele deskansa», dehan Terezeinha ba Neon Metin.
Serbisu dupla ne’e halo feto sira laiha tempu atu deskansa diak, labele partisipa iha atividade importante sira, no fo impaktu ba sira nia saúde. Serbisu tau matan no la hetan selu, nudar serbisu ne’ebe todan liu.
Relatoriu husi Oxfam iha Views Voice hateten katak https://views-voices.oxfam.org.uk/2023/11/how-do-you-define-unpaid-care-insights-timor-leste/ iha fatin barak, knaar kuidadu nian iha Timor-Leste iha jéneru maibé peskiza Oxfam nian mós destaka diferensa lokál sira iha saida maka ema rekoñese nu’udar “kuidadu la selu” – liuliu iha ekonomia subsisténsia ho traballadór barak seluk ne’ebé la selu.
Iha dadus ne’e hatudu bazea ba kultura ne’ebe eziste iha Timor-Leste, feto tenke hela iha uma. Iha tempu naruk nu’udar feto, hela iha dapur. Maibe tempu agora tempu muda, iha feto balun ne’ebe hahu halo asaun hodi muda nia moris, sobrevive atu hasae sira nia konnesementu atu bele partisipa iha dezenvolve ekonomia uma laran.
Iha mundu, 75% husi servisu tau-matan la hetan selu hala’o husi feto. Alende ne’e, 66% husi feto hirak ne’e mós halo servisu tau-matan ne’ebé hetan selu. Servisu tau-matan ne’ebé la hetan selu ne’e bele fó impaktu oi-oin ba feto sira nia oportunidade ekonómika, tanba servisu tau-matan (care work) barak liu kumpri papél/responsbilidade ne’ebé tradisionalmente aloka tuir jéneru, no ida ne’e minimiza feto sira nia tempu ba servisu sira ne’ebé mak hetan osan relata iha relatoriu Oxfam iha Timor-Leste.
Dadus hatudu katak mane nia tempu serbisu iha semana ida nia laran iha deit 37 oras, hodi halo serbisu mistura hanesan serbisu produtivu no serbisu la hetan selu, kompara ho feto iha oras barak liu iha oras 80 kada semana.
Situasaun mane no feto toos nain sira hateten katak mane sira halo serbisu barak iha to’os husi dader too lorokraik, bainhira fila ba uma sira han no deskansa, maibe feto agrikultor sira halo mos serbisu iha toos, no bainhira fila uma sira tenke tein no hare serbisu uma nian seluk.
Mane sira servisu oras 37 kada semana, halo servisu mistura servisu produtivu selu no la hetan selu. Kompara ho feto sira uza oras barak liu hala’o serbisu tau matan. Tuir relatóriu feto sira reklama iha oras 80 kada semana ba laos serbisu (toba, tau-matan ba an rasik no relaxa), kompara ho sira nia parseiru mane sira reklama katak, sira nia oras la halo serbisu iha oras 170 kada semana.
Tuir dadus husi Oxfam nian hatudu katak politika transformativu ba koidadu seidauk ezistete, politika eziste maibe la transformativu iha deit 1 -20%, politika eziste no transformativu limite tebes iha deit 21-40%, politika eziste maibe iha limitasaun ba tranformativu iha 41-60%, iha polítika sira eziste no transformativu to’o iha estensaun moderadu iha 61-80%, no polítika sira eziste no transformativu to’o pontu ida ne’ebé boot iha 81-100%.
Husi dadus ne’e hatudu katak presiza iha advokasia makaas hodi kria polítika liga ho ekonomia koidadu, no kria polítika ne’ebe mak bele fo valor no justu ba serbisu ne’ebe la hetan selu.
Tabela husi peskiza Oxfam iha Timor-Leste:

Ba problema ne’e jornalista Neon Metin halo entrevista ho Sekretariu Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho, iha Bangkok bainhira partisipa iha konferénsia ba deklarasaun Beijing ba dala 30, hodi hato’o progresu programa ne’ebe nasaun sira iha Asia pasífiku sira halo, hodi promove igualdade jéneru, luta kontra diskriminasaun hasoru feto, violénsia hasoru feto no injustisa.
Ba Neon Metin Sekretáriu Estadu Elvina esplika to’o ohin loron Timor-Leste seidauk iha lei konaba Traballadór Doméstika ka Lei Serbisu Doméstika.
Nia dehan serbisu la hetan selu nu’udar care economy, sai hanesan asuntu ne’ebe agora nasaun barak koalia, no sai hanesan polítika ida ne’ebe tenke buka solusaun, “dadus ne’ebé ita hetan ne’e los, mais atu hateten katak atu hare ba care economy, sai programa prinsipál ne’ebé agora SEI halo mak advokasia konaba Lei ba Traballadór Doméstika, hanesan nasaun ida to’o agora ita seidauk iha Lei Traballadór Doméstika, ita iha de’it Lei Traballadór”.
Nia dehan Lei Traballadór Doméstika sai hanesan asuntu ida ne’ebé SEI halo advokasia, SEI ho SEFOPE serbisu hamutuk oinsá atu iha Lei ida ne’ebé bele proteje ita nia domestic worker sira husi harassment, eksploitasaun. Serbisu maibe la hetan selu, depois tenke fo estatus ida ne’ebe los ba sira, presiza iha kontratu, bele kontribui ba seguransa sosiál. Ida ne’e mak sai hanesan agenda prinsipál iha SEI hamutuk ho SEFOPE.
Sekretariu Estadu mos informa katak alende ne’e SEI iha fundus transferénsia publika, ne’ebe mak apoiu feto maluk sira atu bele halo sira nia atividade produtiva sira. iIda ne’e parte husi Deklarasaun Maubisi atu hakbi’it feto iha ekonomia.
“Hau sempre hateten katak serbisu ne’e laos SEI nian deit, sosiedade tomak tenke esforsu an para bele empodera feto hotu, ida ne’e sai hanesan serbisu ema hotu nian, mais prinsipál liu governu mak tenke investe, koordena hodi hare”, Sekretáriu Estadu Elvina konklui.
Kazu husi serbisu la hetan seluk fo impaktu violénsia fíziku no sexual ne’ebe mak fo afeta makaas ba feto sira, ne’ebe publika husi The Gender Snapshot 2024 hatudu katak proporsaun feto ho idade 15 – 49, ne’ebé hetan esperiénsia violénsia fíziku no sexual husi parseiru íntimu no buka tulun iha Timor-Leste iha tinan 2010 iha kazu 60%, no iha tinan 2016 iha 75%.
Responsabilidade ba uma laran, falta edukasaun no infraestrutura nian bele kontribui ba feto sira nia reprezentante liu iha empregu informal.
Iha gráfiku hatudu katak Timor-Leste feto nia responsabilidade iha setor agrikultura feto ho persentajen 99 % no mane 95%. Iha setor sira seluk feto responsabilidade nian persentajen boot liu 72% no mane 70%. Ne’e hatudu katak serbisu todan ne’ebe feto halo boot liu, no dala barak serbisu dupla ne’ebe tenke halo sem deskansa no involve iha atividade produtivu sira seluk ne’ebe bele hasae sira nia abilidade.
Servisu tau-matan ne’ebé la hetan selu ne’e bele fó impaktu oi-oin ba feto sira nia oportunidade ekonómika, tanba servisu tau-matan (care work) barak liu kumpri papél/responsbilidade ne’ebé tradisionalmente aloka tuir jéneru, no ida ne’e minimiza feto sira nia tempu ba servisu sira ne’ebé mak hetan osan.
Neon Metin halo entrevista ho Ana Paula Sequera nu’udar Gender Learning System and MEL Lead Oxfam iha Timor-Leste, hateten Oxfam tau prioridade ba asuntu Serbisu Tau Matan La Hetan Selu hodi halo advokasia ba justisa jéneru ne’ebe dignu no justu, liu-liu ba feto maluk sira ne’ebe halo serbisu doméstika nian, maibe laiha lei serbisu doméstika, hodi proteje sira nia direitu hanesan traballador.
Nune’e Ana Paula dehan Oxfam halo peskiza konaba unpaid care work, hodi aplika área polítika sira ne’ebé la selu no trans setoriál husi Scorecard iha Timor-Leste, hodi avalia no akompaña to’o iha ne’ebé polítika governu nian relasiona ho kuidadu ne’ebé la selu adota, orsamenta ba, no implementa no to’o iha ne’ebé sira iha efeitu transformativu ida iha kuidadu, no identifika lakuna sira no espasu ba hadi’a sira.
Área polítika sira ne’ebé kobre iha serbisu kuidadu nian ne’ebé la selu maka infraestrutura fíziku ne’ebé apoia kuidadu, Servisu kuidadu nian, benefísiu sira Protesaun Sosiál nian ne’ebé relasiona ho kuidadu no servisu fatin sira ne’ebé apoia kuidadu.
Iha área polítika sira ne’ebé kobre iha polítika trans-setoriál sira maka hanesan intervensaun norma sosiál sira , no enkuadramentu sira sasukat nian no halibur dadus.
Tuir perspetiva Oxfam iha Timor-Leste konaba Unpaid care work katak serbisu tau matan la hetan selu maka serbisu produtivu ne’ebé halo la hó kompensasaun finanseira.
Husi rezultadu peskiza ne’e, Oxfam rekomenda ba governu atu rekoñese no hasa’e vizibilidade ba kontribuisaun sira ne’ebé halo hosi serbisu kuidadu nian ba progresu sosiál no ekonómiku, dezeñu no formulasaun polítika sira ladún bazeia ba evidénsia. Evidénsia kona-ba realidade serbisu kuidadu nian no impaktu potensiál sira iha setór laran ladún konsidera durante formulasaun polítika sira.
Hamenus serbisu maka’as ne’ebé maka servisu tau matan la hetan selu presiza serbisu maka’as, ezije hosi feto no labarik-feto sira hodi hasa’e sira nia partisipasaun iha vida kulturál, sosiál, polítika no ekonómika, Hadi’a kualidade no asesibilidade ba infraestrutura apoiu kuidadu nian iha Timor-Leste, sei hamenus todan ba tarefa kuidadu nian ne’ebé la selu ne’ebé presiza serbisu maka’as.
Redistribui responsabilidade ba serbisu tau matan la hetan selu entre feto no mane sira, no entre governu sira, negósiu sira, komunidade sira, no umakain sira, iha baze ida ne’ebé hanesan liu Intervensaun sira ba servisu fatin no norma sosiál sira ne’ebé apoia kuidadu iha papél fundamentál, iha redistribuisaun responsabilidade sira servisu kuidadu nian ne’ebé la selu.
Reprezenta lian husi kuidadu-na’in sira no simu-na’in kuidadu sira iha siklu orsamentu públiku nia laran, halo polítika no planeamentu, no diálogu sosiál tripartida. Traballadór kuidadu sira la hetan reprezentasaun sufisiente iha siklu orsamentu públiku nia laran, halo polítika no planeamentu, no diálogu sosiál tripartida iha Timor-Leste.
Iha deklarasaun Sekretariu Estadu Igualdade, Elvina Sousa Carvalho mos deklara katak Timor-Leste halo ona progresu, dezde períodu relatóriu ikus nian, no kontinua halo esforsu konsertadu atu alkansa igualdade jéneru no dezenvolvimentu inkluzivu no sustentável, no atu aselera implementasaun ba área krítiku ba 12, hosi Deklarasaun Pekin no Plataforma ba Asaun no Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentável nian.
Nia dehan Governu Timor-Leste komprometidu atu halo esforsu hodi halakon pobreza no hadi’a ekonomia ba feto sira hodi hetan dezenvolvimentu inkluzivu, prosperidade ne’ebé fahe no serbisu ne’ebé dignu ba feto no mane sira.
“Apoiu empoderamentu ekonómiku feto nian mak atu harii feto sira-nia auto-konfiansa no atu hamosu sira-nia rendimentu rasik, jere sira-nia osan rasik no foti desizaun, defende sira-nia direitu, no dehan lae ba violénsia, diskriminasaun no prátika tradisionál sira ne’ebé fó impaktu negativu ba feto no labarik-feto sira” Sekretariu Estadu Elvina konklui









