Home Notisia Kultura Sempre  Hametin Identidade Nasionál Iha Dékada Rezisténsia Nian

Kultura Sempre  Hametin Identidade Nasionál Iha Dékada Rezisténsia Nian

513
0
Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta (Foto-Media PR).

Reportajen David da Costa

Prezidente Republika (PR) José Ramos-Horta, hatete, Kultura sempre prezente no ativu iha viajen ida-ne’e, hodi fó naroman ba luta, fó lian ba esperansa, no hametin identidade nasionál iha dékada sira rezisténsia nian.

Tanba tinan ida ne’e, Timor-Leste mós marka tan momentu istóriku ida ho komemora nia Aniversáriu Proklamasaun Unilaterál Independénsia nian ba dala 50, momentu ida ne’e atu simboliza soberania no povu Timor ninia aspirasaun  atu moris livre no iha paz no damen.

“Iha 28 Novembru 1975, marku ida ne’ebé simboliza soberania, dignidade, no aspirasaun ita-nia povu nian atu moris iha liberdade no dame nia laran. Atu komemorasaun sira ne’e hametin liután lasu unidade no solidariedade entre ita-nia povu sira,”dehan Prezidente Republika José Ramos-Horta Bainhira loke abertura ba Fitun Fest 2025-Festivál Internasional Timor-Leste, iha Palásiu Prezidensiál Bairo-Pite, Domingo 20/07.

Alende ne’e mos, iha tinan ida ne’e nasaun Pais Afrikanu Lian Ofisiál Portugés (PALOP) mos selebra nia aniversáriu independénsia nasionál ba dala 50 ba rezisténsia istóriku nian.

“Ita-nia nasaun maun-alin sira hosi PALOP (Nasaun Afrikanu sira ne’ebé Ko’alia Lian Portugés) mós selebra iha tinan ida-ne’e aniversáriu ba dala 50 sira-nia independénsia nasionál nian-data memorável sira korajen nian, autodeterminasaun nian, no rezisténsia istóriku nian,” dehan Ramos Horta.

Xefe Estadu dehan Timor-Leste ohin loron rekoñesidu hanesan nasaun estabilidade no pás nian. No hanesan nasaun demokrsia ne’ebé maka forte liu, tanba iha tinan ida ne’e Timor-Leste iha Índise Liberdade Imprensa mundial Timor okupa 43.

“Ami konsideradu hanesan nasaun demokrasia forte ba dala 7 iha Ázia no Austrálasia, no iha tinan 2025 ami okupa pozisaun ba dala 43 iha Índise Liberdade Imprensa Mundiál. Iha ami-nia sistema legál no konstitusionál, laiha pena de morte, laiha prizaun perpétua, no laiha toleránsia ba tortura,” Ramos-Horta.

Nia Salienta, detensaun arbiru, violénsia polítika ka relijioza, krime organizadu, tráfiku droga ka konsumu lahó restrisaun, no naok armadu la akontese iha Timor nia realidade moris. Tanba Timor-Leste 99.6% hosi ninia sidadaun sira maka Katóliku, ne’ebé pratika moris iha armonia tomak ho musulmanu, protestante, no minoria relijioza sira seluk.

“Ami maka sosiedade ida ne’ebé pluralista, tolerante, no akollidu (kontente hasoru ema), ne’ebé komprometidu tebes ho direitus umanus,” Nia Subliña.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here