Reportajen Cresência de Castro
Relasiona ho komemorasaun Yayasan HAK bad ala 29, ne’ebe durante ne’e foka ba asuntu direitu umanus, liuhusi konferensia imprensa, Portavoz Marina Galucho hateten katak situasaun direitu umanus iha Timor-Leste sai preokupasaun boot, no presiza iha atensaun masimu ba violasaun direitu umanus ne’ebe kontinua akontese, no vitima pasadu sira ne’ebe to’o agora sedauk rekopera.
Nia dehan programa prinsipal sira justisa pasadu, HAK hala’o akompañamentu ba vítima violasaun seksuál ba Funu Mundial Daruak iha Timor-Leste, durante okupasaun Militar Japaun no vítima violasaun direitu umanu durante okupasaun militár Indonéziu.
Nia mos relata katak HAK mos halo serbisu iha parte agrikultura nian, hodi asegura politika hasa’e produsaun agrikola, politika ba distribuisaun, subsídiu agrikola no programa estabelesimentu extensionista iha suku sira, infraestrutura báziku iha setór agrikola hanesan konstrusaun no manutensaun ba irigasaun.
Nia dehan iha parte edukasaun HAK halo monitorizasaun infraestrutura bazika ba eskola sira hanesan bee moos, ijiene, saneamentu no implementasaun politika baxe edukasaun, kurikular, programa merenda eskolár no programa formasaun ba profesór sira.
Alende ne’e HAK nia monitorizasaun bee moos no auditoria sosial ba abastesimentu bee-moos no asesu sidadaun nian ba bee-moos, iha Saude HAK monitoriza polítika iha setór saúde, inklui alokasaun profesionál saúde iha fasilidade saúde sira (Postu Saúde, Sentru Saúde Komunitariu, no serbisu saúde munisipál sira) nomós área sistema saúde sira seluk entre sira hanesan jestaun fornesimentu aimoruk no rekursu umanu inklui asuntu eviksaun no Justisa.
HAK mos relata katak estadu halo progresu bo’ot iha ratifikasaun ba instrumentu internasionál sira direitu umanus nian, hodi bele asegura ho di’ak liu tan protesaun, promosaun no liberdade fundamentais ba direitu umanus sidadaun, ratifikasaun ida ne’e nu’udar forma ida neʼebé sai sasukat katak estadu tau aas direitus umanus. Entidade Estadu nia politika públika kona-ba dezenvolvimentu tenki tau ema sai sentru ba dezenvolvimentu.
“Polítika publika hotu halo objetivu prinsipal ne’e mak garantia bem estar povu ninian hanesan mensiona iha Konstisuaun artigu 6, alienea E relasiona ho sosiedade nian bem-estar, estadu liu husi Governu halo medidas ka politika publika, iha mudansa no progresu iha setór oi-oin maibé ita konsiente katak situasaun reál komunidade sira nia direitu balu sei hetan violadu”, dehan Portavos HAK, iha loron 19/08.
Dadus HAK nian hatudu katak iha period tinan 2024 iha prizaun Bekora, Glenio no Suai husi Prizioneirus 143 neʼebé HAK intervista 29% la koñese nia Defensor/Advogadu no 71% mak koñese nia Defensor/Advogadu, dadus monitorizasaun iha Munisípiu Baucau, Viqueque, Aileu, Ainaro, Dili no Ermera-Iha Suku 50.
Konaba setor saude tuir monitorizasaun HAK nian hatudu katak Postu Saude ne’ebe asesu ba bee moos iha 37 no Postu Saude ne’ebe la asesu ba bee moos iha 13. Husi Postu saude ne’e. Postu Saude 31 iha aimoruk sufisiente no Postu Saude 10 mak menus aimoruk.
Setor Agrikultura husi Suku 50, ho total irigasaun 54, iha Irigasaun ho kondisaun di’ak hamutuk 11 no irigasaun kondisaun la di’ak iha 43. Kondisaun traktor di’ak 18 no kondisaun la di’ak 10 total 28. Husi total Suku ne’e, Suku 37 mak asesu ba fini no Suku 13 mak la asesu ba fini.
Setor Edukasaun iha Suku 50, totál eskola baziku Filial 87, Infraestrutura kondiasaun sala di’ak totál 71 no Eskola ne’ebé infraestrutura sala la di’ak totál 16.
Setor bee moos husi suku 50, husi total uma kain: 66,363. Hatudu katak 70% asesu ona bee kanalizasaun, 15% asesu bee matan no mota no mós 15% asesu bee posu. Husi rezultadu Auditoria sosiál ba sistema bee rurais 41 iha Munisipiu Liquica no Manufahi hatudu katak sistema bee rurais ne’ebé mak harii ona tinan rua ba leten hasoru desafiu iha operasaun no manutensaun tanba barak mak aat no la funsiona. Husi sistema 41 ne’ebé HAK hala’o Auditoria sosiál hatudu 76% mak estrutura Grupu maneja fasilidade GMF la funsiona.
Nia konklui katak situasaun hirak iha leten ilustra hela povu Timor-Leste moris iha injustisa nia laran, ne’ebé kontribui maka’as hosi politika públika neʼebé diskriminativu, polítika públika ne’ebe la inkluzivu, la tau ema hotu hanesan, polítika públika ne’ebé la responsivu, husik no harmosu fitar violasaun direitus umanus no liberdade fundamental sidadaun nian, servisu públiku neʼebé la justu no la efetivu.










