Home Notisia Oxfam Iha TL Apoiu Osan 38 mill Ba MDI hodi  Promove Foinsa’e Sira  Iha...

Oxfam Iha TL Apoiu Osan 38 mill Ba MDI hodi  Promove Foinsa’e Sira  Iha Setór Produtivu Liu Husi Espozisaun

1157
0
Grupu produtivu sira ne'ebe partesipa espozisaun iha Palaban RAEOA faan hela sira nia produtu, Foto-David)

Reportajen David da Costa

Mata Dalan Institu (MDI) promove foinsa’e sira  iha setór produtivu sira, Investe Agora, liu husi espozisaun iha Reijasaun Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) no hetan apoiu masimu husi Difat, Praseria ba Prosperidade Inkluzivu (Prosivu)  hamutuk ho Oxfam iha Timor-Leste ho osan hamutuk 38 mill ba iha MDI hodi halo espozisaun no atividade sira seluk tan.

Diretór Ezekutivu Mata Dalan Institutu (MDI), Estevanus Coli, hatete, Espozisaun ne’e realiza tanba prosesu ida kolaborasaun entre parseiru sira iha projeitu hafoun ho grupu produtivu foinsa’e sira iha munsipiu hotu-hotu. Espozisaun ida ne’e la’os atu hatudu deit kona-ba produtu maibé oinsa maka foinsa’e sira bele aprende ba malu kona-ba meus sira ne’ebe maka sira uza iha prosesu hodi dezenvolve Setór produtivu.

“Iha prosesu ida ne’e ita hakarak loke espasu dialgu entre sira grupu produtor foinsa’e ho governu ho parseiru sira hotu-hotu atu iha komitmentu hanesan, hanoin hanesan kona-ba ideia dezenvolve Setór produtiva ne’e rasik atu bele diversifika ekonomika rai laran,” dehan Diretór Ezekutivu Mata Dalan Institutu (MDI), Estevanos Coli, iha salaun alfandega palaban, Reijaun Administrativu Espesial Oecusse Ambeno, Tersa, 23/09.

Nia haktuir, prosesu ida ne’e sei lori tempu naruk, maibé hanoin diak atu bele kompleta Setór petrolifeiru ne’ebe maka dala barak nia fó return barak liu, maibé ho atividade dezemvolve Setór produtivu no diversifikasaun ekonomika bele tulun ka dezenvolve  makina estadu, no bele dezenvolvimentu husi area rural maka sa’e ba iha nasional.

“Entaun ha’u hanoin hirak ne’e maka ema sira iha inisativa liu-liu foinsa’e  sira, grupu organizador sira seluk, grupu koperativa sira, atu hahu hatene oinsa maka iha komunikasaun sira ne’e. sira bele koinese atu bele troka hanoin dezenvole sira nia Setór sira ne’e hodi loke ba iha oportunidade sira seluk, oinsa maka prosesamentu ba iha aihan, halo distribuisaun ba iha merkadu, jestaun finaseiru ba sira nia grupu sira, atu nune’e grupu sira ne’ebe iha ona produtu rasik sira bele iha sustentabilidade ba oin,” nia subliña.

Iha ezpozisaun grupu kooperativa, grupu organizadu sira mai husi grupu oin-oin, sira grupu lokal iha grupu 20 no grupu foinsa’e sira ne’ebe reprezentante husi munsipiu 13, iha espasu dialogu ne’e sei loke oportunidade la’os ba foinsa’e deit, maibé ba governu mos, tanba dezenvolve Setór produtivu, ne’e la’os deit responsabilidade governu nian, maibé responsabilidade ema hotu nian.

“Dala ruma ita hanoin katak governu maka lakoi resposta, maibé investimentu orsamentu ne’ebe maka kada tinan aloka barak liu ba Setór ne’ebe maka la’os atu dezenvolve Setór ekonomika, no dezenvolve Setór produtivu hanesan agrikultura, turismu no Setór sira seluk. Entaun ho hanoin ida ne’e maka ita konvida sira hotu mai hotu, governu, komunidade sira, foinsa’e sira, sosedade sivil sira hotu-hotu atu hanoin, diak liu tempu ona investe osan husi fundu minarai nian ba iha Setór produtivu, entaun ita alert aba Parlamentu, tanba iha tempu badak governu sei aprezenta proposta orsamentu, ita sei alerta nafatin atu, atu investe iha Setór produtivu, nune’e bele dezenvolve ita nia rai ho modelo diversifikasaun ekonomika ne’ebe buras hahu husi baze,” nia explika.

Atividade ida ne’e halo iha oecusse tanba nia rai enklave, rai ne’ebe maka halibur ema hotu hamutuk iha ne’e, no munisipiu sira seluk  bele aprende ba malu, la’os deit iha oecusse, maibé haree husi aspeitu seluk, aspeitu sira ne’ebe fronteira aleiu, saida maka sira bele aprende ba malu oinsa maka bele liga ba oportunidade transrejional.

Espozisaun ida ne’e ba fase ba daruak, fase primeiru iha Rabilau iha fulan ida ba kotuk, agora ida ne’e tama ba fase segundu, fase sira tuir mai  sei realiza maibé eventu ne’ebe maka parese ketak uituan, maibé oprtunidade kontinua fó ba grupu produtór sira, no grupu foinsa’e sira.

Espozisaun ida ne’’e hetan apoiu husi Difat, liuhusi Prosivu no hamutuk  Oxfam iha Timor-Leste ho nia parseiru sira maka implementa, osan mai iha MDI 38 mill ne’e ba atividade hotu-hotu, ne’e la’os ba oecusse deit maibé mos ba iha Dili no Eremera no osan ne’e sei koloka ba atividade ne’ebe  maka diferente.

Contry Diretor Oxfam iha Timor-Leste, Pankaj Anand, hatete, eventu ida ne’e importante tebes tanba envolve ema barak la’o ho diak hodi loke espasu dialogu aberta ho foinsa’e produtivu sira atu investe agora. No joventude husi grupo produtivu sira sei partilla informasaun kona-ba atinjimentu no fallansu ne’ebe durante sira hasoru iha sira nia knaar servisu iha Setór produtivu sira.

“Iha fatin ida ne’e ita hare ba Joventude grupu produtivu foinsa’e sira atu servisu hamutuk hare oinsa sira bele fahe sira nia informasaun kona-ba kria oportunidade ba Setór  Governu. Ita espera katak ita sei hetan oportunidade ba grupu foinsa’e produtivu sira oinsa atu hetan alinamentu formasaun teknika no apoiu ho finanseiru,” nia dehan.

Nia sbuliña, eventu ida ne’e  sei haforsa oportunidade ba dialogu ho komunikasaun ba parte hotu-hotu liu-liu ba dezafius ne’ebe joventude sira hasoru no oinsa sira bele halo servisu ne’e importante ba parte hotu atu bele hatene.

“Ita hetan limitasaun hau espera katak eventu ida ne’e sei haforsa no ita sei servisu hamutuk hodi alkansa buat ne’ebe ita bele hala’o”. tenik nia.

Nune’e mós ,   Xefe Gabinete SECOOP,  Leovogildo Belarmino, hatete, Kretividade joven nia mai husi diversifikasaun ne’e mak enkoraza joven sira oinsa auto  kritiku ba nia an rasik saida mak foinsa’e ne’e atu halo ba nia an rasik, ba komunidade no mos ba nasaun ida ne’e.

“Primeiru ita koalia kona-ba diversifikasaun tanba investimentu ne’e ita tenke diversifika hanoin ita nia metodu ita halo ne’e, liu-liu ita hamosu ideia foun, hamosu inovasaun, kreatividade foun sira atu ita bele hahu buat ruma ne’ebé sente iha kbiit no kapasidade. Segundu mak parte sira atu apoiu hanesan foinsa’e la’ós sai hanesan de’it observador ida ne’ebé hein de’it labele sai hanesan instrumentu ba agenda politiku husi partidu sira ita tenke hahu halo buat ruma liu husi kreatividade rasik,” nia hatete.

Nia haktuir, tanba  Timor-Leste maioria domina husi joven sira idade 10-24, no bele dehan 30℅ ne’e forsa traballu ide ne’ebé forsa la halimar iha Timor-Leste. “Ida ne’e orgullu boot ba ita tanba ita iha forsa traballu husi ita nia joven sira, maibé sai mos obstakulu boot ba ita, se karik ita nia joven sira ne’e la ezerse sira nia pozisaun ho di’ak, ita antisipa nu’udar ajente dezenvolvimentu ita nia rai laran tanba dadus husi banku sentral  agora ita nia joven barak mak ba servisu iha rai liur tanba menus kampu traballu iha rai laran”.

Governante ne’e rekonhese estratejia atu fornese kampu traballu ba joven sira  ne’e limitadu tebes la iha, entaun papel husi governu no instituisaun relevante sira husi NGO sira tenke halo nia papel sira ne’e ho loloos tuir mandatu sira ne’ebé iha.

“Ami iha Sekretariu Estadu Kooperativa, ita boot sira akompaña iha média SEKOOP ne’e hanesan instituisaun governu ninian ne’ebé mak liga ba Setór barak ami husi SEKOOP nakloke ba ita hotu liu-liu ba foinsa’e sira, la’ós SEKOOP de’it ha’u hanoin sosiedade sivil sira mos apoiu nakloke ba ita boot sira, NGO no parseiru sira nia hakarak mos atu dezenvolve ita nia ekonomia iha rai laran.” Nia subliña.

Nune’e reprezentante SEKOOP husu atu joven no parseiru sira servisu hamutuk nafatin, nia mos fo korajem ba joven sira atu aproveita tempu ho didiak ba atividade ekonomiku ita rai laran.

“Ita haree ne’e dala barak foinsa’e uja nia tempu tur iha dalan hemu tua ba tama grupu oioin sira estraga tempu, ami mos uluk tempu hanesan ne’e maibé uluk ho agora ne’e iha diferensia, joven sira agora dijitalizasaun tanba ne’e labele monu liu ba imajinasaun no dijitalizasaun modernu ne’e,” tenik nia.

Xefe gabinete ne’e hafirma dalabarak dijitalizasaun ne’e hamate ona kretividade foinsa’e sira nia tanba buat hotu ne’e instala hotu ona iha digital, maibé ida atu kria rasik ne’e la iha ona.

“Akontese mos agora ita nia sosiedade rai laran, ita  importasaun barak liu iha ita nia rai laran ita iha tendensia atu han mak barak liu maibe ida ne’ebé mak atu sai lisaun ne’e menus. Entaun joven mos sai ajente ba transformasaun  no sai hanesan matadalan ba sosiedade sira ne’e ita prontu ga lae? Ne’ebé joven tenke prontu, joven tenke kritiku, tenke buka alternativa”. Nia esplika.

 Govenante ne’e kompara hanesan TILOFE governu la apoiu buat barak maibé ho sira nia kreatividade rasik bele halo buat barak iha Ermera. “Maibé  SEKOOP  nia odamatan nakloke ba ita boot sira, kada tinan ita iha fundus tranferensia publikas sira ne’ebé mak fo apoiu ba grupo sira ba empreza ki’ik, mediu sira nomos ba kooperativa sira. Agora dadauk ami iha ona grupo kooperativa privadu iha Timor-Leste hamutuk 248 ho ninia kapital 20.6 miloens ne’e kapital ida ne’ebé boot,  inklui iha RAEO kooperativa hamutuk 9  kooperativa kreditu uniaun sira,”

SEKOOP nia planu prinsipal mak liu-liu panifikasaun programa kuda iha fati-fatin hanesan Bafo Kairala, kuda sorbu ne’e benefisiu barak liu, produtu Bapo kairala ne’e bele sai trigu halo paun, keek no buat oioin, nune’e iha merkadu iha ona,  aleinde ne’e fahe ona ba programa merenda eskolar sira.

“Ita nia produtu barak iha Timor-Leste maibe produz rasik maibé seidauk naton ita fornese de’it 20% /25% de’it restu ne’e mai husi rai sorin,  tanba ita la brandi investe ba Setór Produtivu sira ne’e, governu iha osan maibé ita la brandi halo produsaun nafatin hanesan ne’e de’it,” nia konklui.

Espozisaun ho tema jeral Promove Foinsa’e iha Setór Produtivu Investe Agora, ne’e apoiu husi Difat liu husi Prosivu no Oxfam iha Timor-Leste no organiza husi Mata Dalan Institute (MDI), Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), Timor-Leste Organic Fertiliser (TILOFE), Ermera Ai-Kulat Mutin Organiku (EAMO), Forum Juventude Defisiensia Ermera (FJDE).

No grupu produtivu sira ne’ebe maka partesipa iha Espozisaun iha RAEOA maka Salon Nekaf-Messe, Restorante Amor Oebau, Restorante Paka Paka, Bimeni Star, Natnopo, Hadomi Malu, Amasat Oemolo,Aisnão, Feto Wele Matan, Bimafo, Haksolok Paiteno, Naroman Familia, Naobabaun, Nekafmesse, Manu Muti Nunu Henu, Lulpa, Afoaneno,  Santa Cruz Padiae Central, Koltei, Mudansa Fatusene, Baibo no mos Kitahara

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here