
Reportajen David da Costa
Iha Loron 26 fulan-Outubru tinan 2025 nu’udar istória importante ba Povu Timor-Leste, tanba Timor-Leste ofisialmente sai membru permanente ba organizasaun rejionál Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN) ba dala 11 liuhusi simeira da-47 iha Kuala Lumpur, Malázia.
Governu Timor-Leste realiza serimónia ofisiál adezaun Timor-Leste ASEAN. No adezaun Timor-Leste ba ASEAN nudar resultadu husi esforsu kolektivu husi lideransa no povu Timor-Leste tomak, hahú husi tempu rezisténsia liu ba, tempu rekonstrusaun nasaun, no to’o agora.
Vise Primeiru Ministru (VPM) no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais (MKAS) no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária (MDRAK), Mariano Assanami Sabino, hateten Timor-Leste marka momentu istóriku, ida ne’e momentu ida ne’ebé povu Timor-Leste durante tinan barak hein ho esperansa, pasiénsia no determinasaun.
Nia dehan Prezidente da República (PR) José Ramos-Horta, Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão ho delegasaun iha hela Kuala Lumpur, atu marka loron ne’ebe Timor-Leste ofisiálmente, sai membru Asosiásaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN).
“Hahú husi tempu rezisténsia liu ba, tempu rekonstrusaun nasaun, no to’o agora, ita la haluha ita-nia objetivu ida atu fó Timor-Leste sai fatin diak ba komunidade rejionál ne’ebé mak naturalmente ita hola parte,” dehan Vise Primeiru Ministru (VPM), Mariano Assanami Sabino, Bainhira halo diskursu iha Largo Lecidere, Domingu 26/10.
Nia haktuir, nu’udar membru plenu ida, pilár boot tolu husi Komunidade ASEAN maka sei sai matadalan ba Timor nia dezenvolvimentu nasionál, ne’ebe foka ba Polítika Seguransa ASEAN, hodi hametin pas no estabilidade, merkadu dinamiku, ho ema liu 600 miliaun no sosio kultura
Tanba ne’e, adesaun ofisiál ida ne’e halo nasaun Timor sente orgúllu, maibé mos fó Timor nia lideransa no povu iha obrigasaun foun atu kontinua prepara Timor-Leste, hodi kontribui laos deit hanesan membru foun, maibé hanesan membru atu fó kontribuisaun substantivu ba paz, estabilidade no dezenvolvimentu sustentavel iha rejiaun ida ne’e.
“Ita hatene katak ita sei hasoru dezafiu barak. Ita nasaun ki’ik ida ho ekonomia ne’ebé sei dezenvolve hela. Ita tenke serbisu maka’as liu tan atu hametin ita nia instituisaun sira, harii ita-nia infraestrutura, no eduka ita-nia oan sira. Ita nia negósiu sira tenke sai kompetitivu liu,” nia subliña.
Maibé susesu Timor nia jornada ASEAN nian la depende ba ema seluk, maibé depende ba Timor. “Ba ita-nia unidade, ita-nia serbisu maka’as, no ita-nia reziliensia”.
Nia mos husu ba ema hotu, liu-liu juventude, atu kontinua involve aan iha prosesu ida ne’e. “Timor-Leste membru ASEAN, maibé ASEAN mos iha Timor-Leste iha ita-nia hanoin, iha ita-nia moris no iha ita-nia esperansa”.
“Ohin, ita hamriik ho orgullu. Ita sai ona membru plenu no ho direitu hanesan iha Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku nian. Ita hanesan nasaun ida ne’ebé la’ós de’it define husi ita-nia luta iha pasadu, maibé husi ita-nia poténsia futuru ne’ebé la iha limite,” nia dehan.
Iha fatin hanesan Reprezentante husi Embaixada Malázia, Jemimah Ujang, haktuir, durante Serimónia Abertura ba Simeira ASEAN ba dala 47 iha Kuala Lumpur, Estadu membru sira simu formalmente Timor-Leste nu’udar membru da-11, konsidera ida ne’e hanesan momentu ida ne’ebé furak orgullu no signifikadu klean ba hotu-hotu ne’ebé tuir ona nasaun nia viajen.
Nia dehan Malázia iha ona komitmentu hodi apoia Timor-Leste sai membru ASEAN, hodi refleta hodi promove unidade, inkluzaun, no identidade rejionál.
Tanba ne’e Timor-Leste lori ho nia istória úniku, ho nia kultura ne’ebe riku, mantein paz, prmove demokrasia no kooperasaun rejional, no responde ba pilar sira.
“Ida ne’e hanesan reafirmasaun ida ba prinsípiu fundadór sira ASEAN nian respeitu ba malu, harii konsensu, no solidariedade. Hanesan mós testamentu ida ba reziliénsia ne’ebé dura, determinasaun, no aten-barani hosi povu no lideransa timoroan nian,” nia afirma.
Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN) nu’udar organizasaun jeopolítika no ekonómika ida ba nasaun sira iha rejiaun sudeste aziátiku.
Organizasaun ASEAN ne’e harii iha loron 08 Agostu 1967, iha Bangkok, Tailándia, liuhusi Deklarasaun ASEAN. Organizasaun ne’e hakarak atu promove kreximentu ekonómiku, progresu sosiál, no dezenvolvimentu kulturál entre ninia membru Estadu sira.







