
Reportajen David da Costa
Governu Reinu Unidu kongratula Timor-Leste ne’ebé ofisialmente tama iha Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziatiku (ASEAN) nu’udar membru ba dala-11, hodi marka pasu boot ida iha integrasaun rejionál no reflete kompromisu ASEAN nian ba unidade no inkluzividade. Anúnsiu istóriku ne’e hala’o durante Simeira ASEAN ne’ebé hala’o iha loron 26-28 fulan Outubru iha Kuala Lumpur, Malázia.
Anúnsiu formál semana ida-ne’e nian konfirma Timor-Leste nia adezaun tomak, ne’ebé reflete reziliensia povu nian no ASEAN nia nakloke ba parseria foun sira. Ida ne’e mós loke oportunidade foun ba Reinu Unidu atu hametin kolaborasaun ho ASEAN no Timor-Leste hodi hasa’e kresimentu inkluzivu, estabilidade rejionál no fahe ba malu prosperidade.
Liuhusi media release ne’ebe Neon Metin asesu husi embaixada Reinu Unidu ba Timor-Leste, relata katak Embaixadór Reinu Unidu ba Timor-Leste Dominic Jermey, hateten Ida ne’e sai duni hanesan pasu istóriku ida ne’ebé rekoñese Timor-Leste nia progresu, reziliensia no ninia importánsia ne’ebé aumenta iha rejiaun ne’e.
Reinu Unidu nu’udar parseiru ba tempu naruk ho Timor-Leste, suporta Timor-Leste nian viajen liuhusi programa kapasidade umanu oin-oin, hahú husi haforsa abilidade lian Ingles ba diplomata sira, hadi’a saúde no nutrisaun hodi hamenus risku kresimentu ne’ebé la di’ak, no atu hasa’e padraun reguladór sira ne’ebé promove kresimentu inkluzivu.
“Esforsu hirak-ne’e reflete kompromisu Reinu Unidu nian atu apoia Timor-Leste ho efikásia liu iha forun internasionál no loke opórtunidade ekonómiku boot liu ba nia povu. Ami hein atu serbisu besik liután ho Timor-Leste tanba ami loke dalan ba kolaborasaun ba malu konaba kresimentu ekonómiku, negósiu no komérsiu ba futuru ida ne’ebé pasífika, estavél no prospéru,” dehan Embaixadór Reinu Unidu ba Timor-Leste Dominic Jermey iha komunikadu Imprensa ne’ebe Neon Metin ohin sita husi Media Embaixadór Reinu Unidu, Tersa 28/10.
Nune’e mos Embaixadór Reinu Unidu ba Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziatiku (ASEAN) Helen Fazey, hateten, Timor-Leste tama ona ASEAN, ne’ebe Reinu Unidu hein atu servisu hamutuk ho Timor-Leste hodi promove vizaun ne’ebe fahe ba malu ona ne’e.
“Hodi Misaun Reinu Unidu ba ASEAN nia naran, ha’u kongratula tebes Timor-Leste tanba sai ona membru ASEAN, testemuña ida ne’ebé forte ba unidade no ambisaun rejiaun nian. Nu’udar ita selebra tinan lima nu’udar Parseiru Dialogu ASEAN nian, ami hein atu servisu hamutuk ho Timor-Leste hodi promove vizaun ne’ebé fahe ba malu konaba rejiaun ida-ne’ebé ligadu, inkluzivu no prospéru liu,” dehan Embaixadór Reinu Unidu ba ASEAN Helen Fazey.
Entertantu iha Loron 26 fulan-Outubru tinan 2025 nu’udar istória importante ba Povu Timor-Leste, tanba iha loron ne’e Timor-Leste Ofisialmente sai ona membru permanente ba organizasaun rejionál Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (ASEAN) ba dala 11 liuhusi simeira da-47 iha Kuala Lumpur, Malázia.
Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku (ASEAN) nu’udar organizasaun jeopolítika no ekonómika ida ba nasaun sira iha rejiaun sudeste aziátiku.
Organizasaun ASEAN ne’e harii iha loron 08 fulan Agostu tinan 1967, iha Bangkok, Tailándia, liuhusi Deklarasaun ASEAN. Organizasaun ne’e hakarak atu promove kreximentu ekonómiku, progresu sosiál, no dezenvolvimentu kulturál entre ninia membru Estadu sira.








