

Hakerek nain: Zeca Nunes, Oxfam iha Timor-Leste
Istória kona-ba rai iha Timor-Leste evolui ona hosi sai fonte ba sobrevivénsia hodi serve funsaun sosiál no ekonómiku ne’ebé luan liu. Durante transformasaun ida-ne’e, desizaun sira kona-ba rai maka halo liuliu hosi mane sira, ne’ebé reflete norma patriarkál sira ne’ebé metin ona. Narrativa istóriku ida-ne’e reforsa fiar sosiál sira katak mane sira inerentemente iha direitu ba propriedade rai nian.
Rai iha Timor-Leste la’ós de’it rekursu ida—nia mak fundasaun ba identidade, kultura, no reziliénsia. Ho liu 90% hosi populasaun ne’ebé envolve iha atividade agríkola sira, rai sai hanesan fonte prinsipál ba subsisténsia no rede seguransa sosiál ne’ebé vital liu, partikularmente iha komunidade rurál sira. Maizumenus 97% hosi rai rurál sira governa hosi norma no prátika kostumeiru sira, ne’ebé reflete tradisaun sira ne’ebé iha abut kle’an ne’ebé forma asesu no utilizasaun ba rai.
Apezarde sentralidade rai nian ba moris iha Timor-Leste, feto sira nafatin desproporsionalmente esklui hosi propriedade rai no foti desizaun. Menus hosi 20% hosi feto sira rejista rai ho sira-nia naran rasik, no norma patriarkál sira kontinua restrinje sira-nia asesu no kontrolu. Maski iha munisípiu sira ho sistema matrilineál, influénsia patriarkal maka’as nafatin.
Timor-Leste nia enkuadramentu legál fó fundasaun sólidu ba igualdade jéneru iha direitu ba rai. Konstituisaun garante direitu propriedade ne’ebé hanesan ba sidadaun hotu-hotu, no lei kona-ba rai reforsa prinsípiu ida-ne’e. Maibé, implementasaun la konsistente nafatin. Feto sira dalabarak laiha asesu ba informasaun legál, eskluidu hosi prosesu konsultasaun sira, no hasoru barreira sira iha navegasaun sistema rejistrasaun rai nian.
Peskiza husi Rede ba Rai no TOMAK (2020) subliña katak, enkuantu komunidade sira nakloke atu promove feto sira-nia asesu ba rai, iha lakuna signifikativu iha konxiénsia no komprensaun kona-ba lei rai nian entre mane no feto sira. Falta koñesimentu ida-ne’e estraga efikásia hosi protesaun legál sira no perpetua disparidade sira jéneru nian iha pose ba rai.
Iha dezafiu sira-ne’e nia leet, iha ezemplu inspiradór sira kona-ba feto sira ne’ebé foti pasu sira ne’ebé maka’as hodi defende sira nia direitu ba rai. Iha Aileu, Maria Ilibere iha Hera, Dilva, no iha Metinaro, Fernanda, entre sira seluk, mosu nu’udar líder iha sira-nia komunidade nia laran. Sira mobiliza sira nia maluk sira, liu-liu feto sira seluk, atu buka justisa no reklama sira nia direitu ba rai.
Feto sira-ne’e proteje sira nia rai la’ós de’it nu’udar inan ka dona-uma, maibé nu’udar tutela ba sira-nia família nia espasu no rekursu sira. Sira-nia lideransa no rezisténsia hatudu kbiit hosi mobilizasaun iha baze no destaka papél krítiku ne’ebé feto sira hala’o hodi defende direitu ba rai.
Maibé, norma sosiál sira iha Timor-Leste kontinua favorese mane sira iha propriedade no kontrolu ba rai, maski iha garantia konstitusionál kona-ba igualdade. Atu desmantela barreira sira-ne’e, presiza mudansa koletiva ida iha mentalidade—husi umakain sira ba instituisaun nasionál sira.
Proteje feto sira-nia direitu ba rai la’ós de’it kestaun justisa nian; ida-ne’e maka investimentu ida iha futuru. Ida-ne’e hametin komunidade sira, promove ekuidade, no garante katak jerasaun sira iha futuru hetan eransa mundu ida ne’ebé justu no sustentável liu. Esforsu ida-ne’e la’ós de’it feto sira-nia responsabilidade—ida-ne’e presiza apoiu ativu hosi mane sira no ema hotu-hotu ne’ebé imajina sosiedade ida ne’ebé justu, ekuitativu no inkluzivu.
Feto sira-nia direitu ba rai iha Timor-Leste la’ós kestaun jéneru de’it; sira maka imperativu direitus umanus nian. Rai mak sentrál ba moris, no nega asesu ba feto sira estraga sira-nia dignidade, seguransa, no potensiál.
Futuru justisa ba rai iha Timor-Leste depende ba lideransa inkluzivu, komunidade sira ne’ebé informadu, no advokasia ne’ebé metin. Enkuantu feto sira kontinua sa’e, sira nia istória sira fó naroman ba dalan ida ba ekuidade no sustentabilidade. Sira nia luta la’ós de’it ba rai—maibé ba moris.







