Home Analisa Polítika governu atuál ba investimentu setor peskas iha Timor-Leste: perspektiva akadémika

Polítika governu atuál ba investimentu setor peskas iha Timor-Leste: perspektiva akadémika

1225
0
Peskador tiha ikan ho dai iha mota Loes (credit: Mia Noi, 2024). [Foto: Mia Noi]

Hakerek nain Junior Gama Pinto – Peskizador iha WorldFish

Liu husi Loron Mundiál Peskas (World Fisheries Day) ba tinan ida-ne’e iha loron 21 Novembru 2024, primeiramente, hakarak hato’o parabéns ba maluk peskadór Timoroan hotu ne’ebe mak iha moris tomak, depende deit ba halo atividade peskas hodi sustenta uma-laran, kontribui ba seguransa ai-han no kombate malnutrisaun, no hadi’a ekonomia husi família, ba sosiedade no ba to’o nasaun.

Ohin, iha mundu tomak selebra loron ida-ne’e, atu rekoñese kontribuisaun tomak husi kedas peskas eskala-ki’ik to’o peskas industriál ne’ebe mak hola papel ida importante loos, hodi garante seguransa ai-han lokalmente to’o nível global, no konsege fornese proteína animal liu 20% ba populasaun ema besik bilaun tolu (3 bilhões de pessoas) iha mundu rai-klaran.

Istorikamente, Loron Mundial Peskas konsege deskobre fila fali iha tinan 1997 bainhira Forum Mundial (World Forum) ba Peskadór no Traballadór sira mak hala’o enkontru iha New Delhi, India. Enkontru refere halibur reprezentante sira husi nasaun 18  ne’ebe hamosu estabelesimentu Loron Mundiál Peskas no iha asinatura deklarasaun ba mandatu global advokasia kona-ba polítika no prátika peskas sustentável. Husi ne’ebá, hanesan rekoñesimentu kona-ba importánsia ne’e aumentu ba beibeik husi kestaun sira peskas nian, Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO-UN) hamutuk ho Forum Mundiál Ai-han (World Food Forum) popoin estabelesimentu loron internationál ida ba peskas.   

Relativamente, ho Loron Mundiál Peskas ba tinan ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o observasaun pesoal no jerál sobre dezenvolvimentu setor peskas iha Timor-Leste ho pergunta sira hanesan; tansá mak governu tenke investe iha setor refere, progresu saida deit mak halo ona, saida mak sedauk investe no ita prefere dezenvolvimentu ba peskas ida oinsá? Tanba dékada rua resin ona, maibé estadu Timor-Leste, espesfikamente, ita-nia governu ne’ebe periodikanete troka malu kada tinan-lima, sedauk iha seriedade atu investe iha setor peskas ne’ebe iha poténsia boot ba hadi’a seguransa ai-han, kombate malnutrisaun ema nian no kontribui ba hakbiit ekonomia husi baze to’o nasionál. 

Jeografikamente, hanesan ita hotu hatene katak ita-nia país Timor-Leste ho área kobertura ba Zona Ekonómika Exkluziva aproximadamente iha kilometru kuadradu 77.474 (square kilometre), enkuantu rai-maran ho área luan kilometru kuadradu 14.954 deit (square kilometre), sedauk inklui área tasi teritorial Timor-Leste nian (lé Um Timor-Leste Sem Petróleo: Como Ser Sustentável husi deAlmeida et al., 2023), no iha ne’ebe mak Produtu Brutu Internu (PIB) nasaun nian depende prinsipalmente husi kontribuisaun ekonomia tasi ho kuaze pursentu 87 (lé National State of Oceans and Coasts 2018: Blue Economy Growth of Timor-Leste husi NSOC, 2018). 

Iha sorin seluk, populasaun Timor-Leste aproximadamente pursentu 40 mak hela iha área kosteira sira (lé Building Shoreline Resilience of Timor Leste to Protect the Local Community and Their Livelihoods Projecthusi UNDP, 2017), no armada peskas exkluzivamente kompostu husi kuaze embarkasaun bero ho motor no la iha motor hamutuk 4.554 (lé Improved fisheries in Timor-Leste: A path to greater well-being? Husi WorldFish, 2017), no peskador rejistradu hamutuk 5000 resin (lé Timor-Leste Country Synthesis Report husi daFoseca et al., 2022).

Husi observasaun pesoál ba iha potensialidade boot sira temi iha leten, Estadu Timor-Leste liu husi governu sira halo ona polítika lubuk ida ba investimentu setor peskas hanesan espesifikamente programa distribuisaun bero ba peskador sira, atu loron ruma bele atinji polítika governu atuál nian ba hasa’e konsumu nasionál ikan husi kilograma neen (6kg/ema/tinan, lé Fisheries and aquaculture of Timor-Leste in 2019: Current knowledge and opportunities husi López-Angarita et al., 2019) ba kilograma sanulu/kada ema/kada tinan (10/ema/tinan). Maibé, hanesan ita hotu hatene katak peskas iha Timor-Leste sei kategoria ba peskas eskala-ki’ik, iha ne’ebe peskadór hot-hotu hala’o atividade peskas la liu husi aproximadamente kilometru rua resin (2km) husi tasi-ninin ba tasi laran, no kuaze atividade peskas hotu ho deit durasaun oras tolu ba haat ho kapasidade kaer ikan nian mínimu liu ne’ebe dalabarak liu hetan deit husi kilograma 5 ba 15 ka dalaruma la to’o tan kilograma sira refere wainhira haré ba kondisaun sira tasi nian (lé Timor-Leste Country Synthesis Report husi daFoseca et al., 2022).  

Bazeia ba polítika hasa’e konsumu ikan iha Timor-Leste, ha’u hanoin katak governu atuál presizamente tenke haré iha aspeitu hirak hanesan investigasaun ba biodiversidade mariñu (espesifikamente, ba iha populasaun ikan komersiál sira mak ho valor ekonomia aas), investimentu konstrusaun portu peskas nian (para bele sentraliza kapturasaun iha sentru peskas atu bele fasilita distribuisaun ikan lokalmente no nasionalmente, bele halo kontrolu ba infrasaun sira iha atividade peskas nian), reativa fali Tempat Pelelangan Ikan sira iha teritóriu nasional (TPI iha tempu Indonézia nian ne’ebe mak uma sira sei iha kondisaun di’ak hela atu uza fali), no liu-liu hadi’a estrada rural sira atu bele liga merkadu diretamente ba iha komunidade sira entre mak-hela iha área kosteiru no foho leten sira. 

Liu husi loron mundiál ida-ne’e, hakarak levanta mós lamentasaun ruma husi peskadór tasi-mane (anónimu) kona-ba programa governu nian hanesan distribuisaun bero/ró ba sira hodi sira-nia hanoin katak programa fahe bero/ró ida-ne’e la adekuadu ho kondisaun peskas iha área tasi-mane, tanba haré husi medida altura ró/bero ho deit metru ida resin no naruk ho metru lima resin, la apar ho laloran tasi-mane  ne’ebe mak dalabarak liu aas ho altura metru rua resin, ida-ne’e limita tebes peskadór sira atu ba peska bainhira iha tempu udan no anin boot sira no lojikamente, suporta ida-ne’e la’os atu tulun sira, maibé atu oho sira. Husi lamentasaun refere, ha’u bele hateten katak programa refere la liu husi estudu viabilidade ruma molok hakat ba konstrusaun ró/bero. Seluk husi ne’e, ita sedauk ko’alia kona-ba Seguransa ba Vida Moris durante ba peska (safety of life at sea during fishing) no karik atu hetan asidenti iha tasi laran ne’e sei fo hatene ba sé mak atu ajuda.

Iha parte seluk, atravéz programa distribuisaun bero/ró ba peskadór sira ne’e, atu bele apoiu polítika governu ba hasa’e konsumu nasional ba ikan, maske nune’e, governu la kontrola fali presu ba ikan sira ne’ebe mak kaer husi peskadór sira, ida-ne’e difisil loos ba komunidade sira mak ho rendimentu família ki’ik loos atu bele asesu ba ikan sira tasi nian, no ida-ne’e susar atu hasa’e konsumu nasionál ikan ba ema hot-hotu.

Kestaun sériu seluk ne’ebe presiza atensaun imediatu husi governu mak peskas ilegal sira husi nasaun seluk, ida-ne’e problema krusiál no tenki hatur kolaborasaun interministerial entre liña ministériu sira, inklui ho parte-interesada sira para oinsa bele rezolze problema refere, nomos oinsa mak governu atuál tenki estabelese kordenasaun rejional ho nasaun vizinu hanesan Indonézia no Australia hodi bele kontrola peskas ilegal sira (liu-liu Illegal, Unregulated and Unreported Fishing ka IUU fishing). Karik ita kotinua husik ida-ne’e ba oin, maka ita sei tau risku boot ba ita-nia rekursu tasi sira (espesialmente, tasi teritorial iha tasi-mane no zona ekonómika exkluziva) no iha tempu hanesan, ameasa mós ba ita-nia peskador eskala ki’ik sira-nia subsisténsia, espesifikamente, risku ba sustentabilidade rekursu sira.

Tan ne’e, molok atu konklui, hakarak hato’o hanoin ruma husi ha’u kona-ba dezenvolvimentu iha setor peskas ne’ebe ita prefere mak hanesan: primeiru, tenke halo investigasaun multiespésie ba populasaun ikan sira hotu mak iha área tasi pertense ba Timor-Leste (baseline data), tenke halo kada tinan hodi bele informa hela deit ba peskadór sira hotu atu bele hatene ikan tipu saida mak bele kaer ona, tipu ne’ebe mak sedauk bele kaer no tipu espésie ne’ebe mak tama ona ba espésie protejida. Inkluzivamente, molok produz ró/bero ruma ba peskadór sira-ne’e tenke halo lai estudu kle’an para ita labele ona mantein ho peskas eskala-ki’ik. Segundu, governu tenke brani ona atu kria kondisaun hanesan investimentu iha portu peskas, atu bele sentraliza hotu kedas ró/bero sira mak halo ona distribuisaun, posibilita bele kontrola presu ikan, kontrola arte peskas no ekipamentu sira hotu, no bele garantia peskadór sira seguru kuandu ba halo atividade peskas. Terseiru, governu mós tenke brani atu hadi’a estrada sira mak bele fasilita ligasaun merkadu lokál, inklui hadi’a rede ba internet iha área rural no remota sira atu bele fasil halo promosaun ba produtu kapturasaun sira hodi ema hotu bele asesu ba sosa no konsumu. 

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here