
Reportajen David da Costa
Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (FONGTIL) rejeita proposta kriminalizasaun difamasaun no injúria tanba konsidera bele ameasa liberdade espresaun no imprensa ne’ebé garante iha Konstituisaun. Organizasaun ne’e husu Parlamentu Nasionál no Governu atu mantéin matéria hirak-ne’e iha Kódigu Sivil, tanba mekanizmu sivil sufisiente atu proteje onra no reputasaun ema nian laiha limita direitu fundamentál sira.
Porta Voz Fongtil Elivnia A. Correia, hatete, husi perspetiva Fongtil nian kona-ba kriminalizasaun ba defamasaun no injúria hamate liberdade espresaun ne’ebe garante iha Konstituisaun RDTL. Tanba ne’e Fongtili rejeita ba alterasaun ba kodigu penal hodi kriminaliza difamasaun no injuria tanba bele ameasa liberdade espresaun no imprensa ne’ebé garante iha Konstituisaun
“Ami rejeita totál ba alterasaun ba Kodigu Penal hodi Kriminaliza Difamasaun no Injuria bele fó afeta direta ba Liberdade Espresaun ne’ebe mak grantia iha Konstiuisaun RDTL artigu 40 no 41,” dehan Porta Voz Fongtil Elivnia A. Correia liu husi konferensia Imprensa iha Salun Fongtil Kaikoli, Sexta 5/06.
Nia haktuir, Tanba ne’e Fongtil ho nia membru sira hotu, halo litura ba draf aditamentu ba kódigu penal, ne’e Parlamentu Nasional halo iha artigu sira hanesan: Artigo 187.°-A, artigu 187.°-B, Artigo 187.°-C, Artigo 187.°-D, halo aditamentu ba artigu sira Mensiona iha leten ne’e hamate ona diretu, liberdade no garanti ida-idak nian.
“Ami husu ba Parlamentu Nasionál no Governu atu mantein matéria kona-ba difamasaun no injúria iha ámbitu Kódigu Sivil, ne’ebe natureza vinkulativa. Ami konsidera katak mekanizmu sivil sira sufisiente atu proteje direitu ba onra no reputasaun, enkuantu evita risku limitasaun ba liberdade espresaun no liberdade imprensa ne’ebe garante iha Konstituisaun RDTL,” sira husu.
Tanba, Fongtil mos hare katak Proposta Lei ne’ebe introdús rejime kompletu ida relasiona ho krime sira hasoru onra no, ho “estratéjia” hatama proposta sira ba krime difamasaun hamutuk ho proposta relasiona ho krime violénsia seksuál nian, nu’udar krime sira ne’ebe iha duni nesesidade atu haree tanba sira-nia gravidade, hodi halo proposta lei ne’e sai susar liu atu kontra.
Maibé sosiedade sivil prontu atu hato’o ninia opiniaun espesifiku ba asuntu oinoin iha proposta ne’e, mezmu sira la relasiona ba nmalu.
Nia esplika, Iha área liberdade espresaun no difamasaun, sei kriminaliza, entre sira seluk: Tanba iha difamasaun (Artigu 187-A): ema ne’ebe, iha parte seluk nia oin, hatudu ba ema ida faktu ka julgamentu ofensivu ida – maski hanesan alegasaun de’it ne’ebe prejudika ema-nia onra, naran di’ak ka reputasaun sei hasoru pena prizaun tinan 1 to’o 3 tolu ka multa.
No ema ne’ebe mak reprodús de’it ka fahe fali deklarasaun difamatória mós hetan kastigu. Pena sa’e ba tinan 2 to’o 5 bainhira deklarasaun ne’e espalla liuhosi mídia ka meiu eletróniku ne’ebe asesivel ba públiku, bainhira ema deklara hatene katak faktu falsu, ka bainhira nia hatudu faktu ida ne’ebe relasiona ho krime.
Iha Injúria (Artigu 187-B): liafuan ofensivu sira ne’ebe dirije diretamente ba ema ida bele hetan kastigu prizaun to’o tinan 2, aumenta ba tinan 4 bainhira divulga barak liuhosi mídia ka rede eletróniku sira.
No Ofensa ba ema koletivu (Artigu 187-D): espalla faktu sira ne’ebe bele estraga kredibilidade, prestijiu ka konfiansa hosi instituisaun ka empreza ida lori kastigu prizaun tinan 1 to’o tinan 2 ka multa haluan direitu ba onra no dignidade, ne’ebe pertense de’it ba ema, ba empreza no instituisaun públika sira.
Nune’e mos ofensa ba memória ema mate nian (Artigu 187C): rejime ne’e habelar atu proteje onra hosi ema ne’ebe mate ona. Krime ne’e aplika ba ema ne’ebe mate ona to’o tinan 50 liubá no sira nia família mak iha direitu atu halo akuzasaun formál.
Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Fongtil, Inocencio de Jesus Xavier, hatete, governu no Parlamentu halo hela diskusaun ida kona-ba kriminalizasaun ba difamasaun no injuria. Pontu sira ne’e atu hatete katak ema sira hanesan defensor ba demokrasia no direitu umanus no diretu sosial sira seluk, inklui media sira iha ameasadu nia laran.
Nune’e mos limita tiha liberdade espasu siviku ida, liu-liu kontrolu sosial sira ba projeitu sira ne’ebe la’o iha Timor ka asaun ruma ne’ebe komete husi ema boot sira, ne’e hatudu ema sei labele halo protestu tanba ebosu lei ne’ebe maka sira halo ne’e mak sei protese sira.
Tanba ne’e, Fongtil husu ba Parlamentu Nasionál no Governu atu labele kriminaliza difamasaun no injuria, maibé nafatin trata matéria hirak-ne’e iha Kódigu Sivil, tanba mekanizmu sivil konsidera sufisiente atu proteje onra no reputasaun ema nian, ho respeitu ba liberdade espresaun ne’ebe garante husi Konstituisaun.









