Home Notisia CARE Internasionál Japaun Implementa Projeitu HAFORSA  Hametin Agrikultúra no Hasa’e Partisipasaun Ekonómia Feto 

CARE Internasionál Japaun Implementa Projeitu HAFORSA  Hametin Agrikultúra no Hasa’e Partisipasaun Ekonómia Feto 

340
0
Care International Japan ho Embaixada Japan asian akordu

Reportajen Silvino Freitas

CARE Internasional Japaun implementa projeitu HAFORSA iha Atsabe Ermera hodi hametin agrikultura sira nia moris no hasae feto sira nia partisipasaun iha atividade ekonomika, nunee husi projeitu nee embaixada japaun iha timor leste kontrata subvensaun ho orsamentu hamutuk $339,744.

Embaixador Japaun iha Timor Leste Yamamoto Yasushi dehan, projetu refere foka liu ba agrikultura empodera feto no pratika alimentasaun saudavel, nunee iha ermera japaun apoiu ona kultivasaun kafe no aifuan kuda modo produsaun hare promosaun halo adubu iha igualidade jeneru sira apoiu inisiativa neebe iha ona no harii mos fasilidade protesaun ba feto no labarik sira, iha pratika nutrisional hadia nutrisaun bai nan no labarik sira, nunee japaun kolabora hamutuk mos ho UNFPA hodi renova sentru saude komunitaria iha atsabe no hatulia nunee hamutuk mos ho NGO japaun nian fornese treinamentu konaba ultrasonografia.

“CARE Internasional Japaun foka ba igualidade jeneru no empodera feto no labarik feto husi kedas 2016 nomos implementa projetu sira iha atsabe ho apoiu finanseiru husi governu japaun” dehan Embaixador Japaun iha Timor Leste Yamamoto Yasushi iha embaixada japaun praia dos coqueiros Dili, (17/02).

Nia dehan tan, projeitu neebe CARE Internasional implementa maka estabelese asosiasaun rai no empresta komunitaria neebe permiti membru sira atu poupa osan no asesu ba emprestimu sira hodi promove atividade subsistensia sira inklui negosiu kiik, nunee mos iha projeitu refere sei halo tranzisaun husi agrikultura neebe nia produsaun depende ba udan kada tinan liuhusi hadia fasilidade sira bee nian no introduz Sistema irigasaun gota.

“projeitu nee sei hahu iha fulan oin nunee bele apoiu familia sira vulneravel iha atsabe hodi hetan meiu subssitensia neebe sustentavel, halo treinamentu, irigasaun agrikola, kuda aihoris, jestaun ba asosiasaun rai no empresta komunitaria, sensebilizasaun ba jeneru, nutrisaunn pratika pos kolleta ba armazenamentu konsumu uma kain no faan iha merkadu nomos sei halo reabilitasaun estrada” dehan Embaixador Yamamoto Yasushi.

Fatin hanesan PAM Ermera José Martinho Soares dehan, povu ermera presiza tebes tulun husi parseiru intenasional hanesa Japaun tanba politika governu nian sei labele atende tomak povu nia nesesidade iha momentu ida deit, nunee povu ermera liuliu atsabe hetan tulun barak husi organizasaun naun governamental sira neebe ho programa benefisia tebes sira nia moris iha area rural, nunee sira presiza nafatin tulun husi povu japaun atu hadia dezenvolvimentu komunitaria liu liu iha ermera atsabe.

“tanba nee oportunidade sira nee benefisia tebes ami nia povu agradese tebes ba povu japaun liuhusi JICA hakarak kontinua tulun ami nia povu liuliu iha atasabe” konklui PAM Ermera José Martinho Soares.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here