
Reportajen Umbelina dos Reis
Ministériu Agricultura Pecuária Pescas no Florestas (MAPPF), liuhosi diresaun jeral das pescas, aquicultura no jestaun ba rekursu akuáticus (DG-PAGRA), hamutuk ho Conservation International Timor-Leste (CI-TL), no autoridade lokál inklui estudante universitáriu implementa programa Solutions for Marine and Coastal Resilience (SOMACORE), in the Coral Triangle iha munisípiu Manatuto no Bobonaro, objetivu hosi programa ne’e atu hametin saúde ekosistema, peska, reziliénsia ba risku, kresimentu sosioekonómiku, no mos boa governasaun, lideransa efetivu ho parseria sira.
Diretor Ezekutivu Conservation International Timor-Leste (CI-TL), Manuel Mendes hateten, liuhusi atividade atu fahe rezultadu peskiza hosi área rua, iha parte munisípiu Manatuto dadaun iha estabelesimentu Área Protejida Mariña (APM) Lamsana no munisípiu Bobonaru iha zona bandu iha Inur-Hitu. Peskiza ne’e durante tinan rua, depois halo analiza dadus no relatoriu kompletu ona no fahe informasaun sira ne’e ba publiku.
” Peskiza ne’e iha parte rua, peskiza primeiru hosi biospiesies ba iha tasi okos, segundu peskiza ba ai-parapa sosioekonómiku, no komunidade sira ne’ebe hela iha areia costeira nian.” Dehan Diretor Ezekutivu Conservation International Timor-Leste (CI-TL), Manuel Mendes ba Jornalista sira iha Suai Room, Timor Plaza, sexta-feira, 06/03.
Nia dehan, rezultadu hosi peskiza mak dadus hosi kobertura iha áreia ai-parapa nian, no mos áreia au-ruin, no espésies au-ruin hira mak iha áreia rua refere, depois animais hanesan ikan sira ne’e espésies hira mak iha tasi laran, peskizador sira identifika ona, no espésies karismatik sira hanesan ikan baleia, dugon, karau tasi, lenuk sira ne’ebe moris iha ne’eba, inklui makikit ne’ebé moris kategoria ameasadu iha mundu. Peskiza ne’e implementa direita hosi Timor oan rasik, ita sente orgullu tanba Timor oan mos bele peskiza direita ba ita nia rikusoin tasi nian.
” Ita hetan espésies lubuk ida mak tama iha lista mean, espésies hotu iha mundu ne’e bainhira tama ona iha kategoria conservation ida ne’ebe barak, no besik mout ona iha mundu ne’e kategoria ona iha organizasaun mundiál, Espésies koral, ai-parapa no ikan sira ne’ebe iha koral nian, inklui lenuk mos tama iha espésies ameasadu.” Nia dehan.
Nia konklui hodi rekomenda ba parte relevante sira katak depois de peskiza parte governu hamutuk ho autoridade lokál sira estabelese áreia mariña protejida (AMP), signifika áreia ne’e dedikadu ona ba konservasaun, hodi nune’e labele iha kontinuasaun ba estragus animais hanesan ikan sira, maibé ita kontinua halo sensibilizasaun konaba espésies sira ne’ebe mak labele oho no estragus animais iha tasi okos. Nune’e faze tuir mai depois halo deklarasaun ba iha áreia protejida oinsá mak ita promove fatin sira ne’e sai hanesan fatin turizmu mariña nian.
Nia informa, Peskizador hosi parte Conservation Internasionál nain haat, envolve hosi Ministériu Agrikultura nain haat, total hosi peskizador hamutuk nain ualu (8), inklui graduada hosi universitáriu no voluntariusira .
Peskiza primeiru ne’e tinan naruk ona, tanba hahu hosi tinan 2012 iha munisipiu Lautém áreia Nino Konis Santana no munisípiu Atauro, ne’e peskizador sira hosi exper Internasionál, tinan 2016 peskizador expert Internasionál kontinua mai peskiza iha illa Atauro, dau-daun ne’e mak iha munisípiu Bobonaru no Manatuto.
Iha fatin hanesan, Peskizador, Deonizio Barreto Viana Rangel hateten, nia kontente bainhira envolve iha projeitu (SOMACORE) tanba bele aprende diakliu tan no koñesimentu klean ba iha áreia tasi no rai maran nia nune’e ba futuru bele kontribui ba nasaun. Momentu ne’eba sira diskute oinsá atu foti amostra inklui sample nia iha tasi okos hanesan animais ikan, koral no magrup nian. Momentu ne’eba ida ne’e sai hanesan espasu pozitivu nune’e oinsá bele kontribui ba iha futuru bainhira sai hanesan peskizador no kontinuador ba ita nia nasaun.
” Tanba Timor-Leste hanesan illa ida ne’ebe tasi mak boot liu rai maran, nune’e tasi mak sai solusaun alternativu nune’e oinsa ita bele kria kresimentu ba ekonomia no diversifika ekonomia rai laran, tanba dau-daun ne’e fundu petrolíferu iha problema nia laran.” Nia dehan.
Nia dehan, bainhira hala’o peskiza iha tasi okos, risku primeiru ne’ebe sira hasoru duke peskiza iha rai maran. Dezafius ne’ebe sira hasoru durante peskiza iha tasi okos, loron primeiru sira peskiza iha munisípiu Manatuto ho sira nia ekipa, maibe bainhira sira luku iha tasi okos primeiru sira haree Lafaek mak halo migrasaun ba mai.
Nia rekomenda ba parte relevante hotu, projetu sira hanesan ne’e kontinua nafatin iha futuru, labele para deit iha semináriu hodi nune’e foinsa’e sira ne’ebe iha koñesimentu konaba diving tenki pratika ka peskiza nafatin tanba bainhira ko’alia konaba politika dezenvolvimentu ekonomia nia presiza dadus hafoin jeneraliza ba politika ekonomia nian, esperan joven barak mak iha koñesimentu konaba peskiza tasi okos no rai maran nia barak liután iha futuru.









