Home Memoria Obituariu Saudozu Rogerio Pires De Piedade “Macmahon”

Obituariu Saudozu Rogerio Pires De Piedade “Macmahon”

654
0
Saudozu Rogerio Pires De Piedade “Macmahon” (Foto: Facebook)

Companheiro Rogerio Pires de Piedade “MacMahon” moris iha Ermera Vila, Municipio Ermera, iha loron 26 Fevereiru tinan 1966, husi inan Maria dos Anjos Pires no aman Angelino de Piedade. Companheiro Rogerio Pires de Piedade, ka baibain bolu ho naran uma nian “Aceli”, maka oan mane boot husi maun-alin nain ne’en (feto rua, mane hat). Husi maun-alin nain ne’en ne’e, feto ida no mane nain rua, inklui Companheiro Aceli MacMahon maka husik ona ita. Companheiro Rogerio Pires de Piedade hakotu i’is iha Hospital Nacional Guido Valadares, Dili, iha tuku 2 dader, loron 6 Julho 2022, tambá komplikasaun moras fuan no pulmaun, no husik hela alin feto ida no alin mane nain rua.

Wainhira sei ki’ik, Companheiro Aceli MacMahon hela husi município ida ba município seluk iha Timor-Leste laran, inklui Ermera, Dili no Viqueque, tambá tuir ninia aman ne’ebe hanorin hanesan professor iskola primaria nian.

Companheiro Aceli MacMahon halo hotu nia Edukasaun primaria husi SD 8, Dili, iha tinan 1983. Iha tinan ne’e nia kontinua nia istudu pre-sekundaria iha SMPN I Dili, no remata iha tinan 1986. Hafoin halo hotu nia istudu pre-sekundaria, Companheiro Aceli MacMahon kontinua nia istudu sekundaria iha SMA N I, Becora, Dili, no remata iha tinan 1989.

Hotu tiha ninia istudu sekundaria, Companheiro Aceli MacMahon ba istuda iha Yogyakarta, Indonesia. Hamutuk ho Timor-oan nain tolu seluk, Companheiro Aceli MacMahon ba istuda jestaun turismo iha Akademi Pariwisata Yogyakarta, iha sidade Yograkarta. Nudar joven ida ne’ebe kritiku, Companheiro Aceli MacMahon hahu’u ona hamosu diskontentimentu iha ninia néon kona-ba povo nia moris iha hanehan nia okos, molok nia sai ba istuda iha Indonesia. Ninia istudu iha Yogyakarta loke oportunidade ba Companheiro Aceli MacMahon atu kunhese estudante nasionalista Timor-oan sira seluk, inklui estudante sira husi Denpasar, Bali, ne’ebe involve uluk ona iha movimentu estudantil ne’ebe hanaran Resistência Nacional dos Estudantes de Timor-Leste (RENETIL). Husi ninia kontaktu ho estudante nasionalista sira ne’e maka Companheiro Aceli mos tama RENETIL iha tinan 1989, no adopta naran funu nian “MacMahon”. Companheiro MacMahon hanesan ema ida husi ema nain ne’en primeiru husi sidade Yogyakarta ne’ebe sai membro RENETIL, no iha sidade ne’e sira hari’i Região Kalohan, katak Kalan Loron Hanoin. Região Kalohan ne’e ikus mai nakfilak ba Unidade Estratégica da Resistência (UNER) Kalohan.

Iha Região/UNER Kalohan ne’e, Companheiro MacMahon simu responsabilidade nudar Chefe Departamento Informação e Segurança (INFORSEG). Ho ninia profisiensia iha Ingles, Companheiro MacMahon mos simu kn’ar atu tradus dokumentus, notisia no recortes husi Ingles. Iha 19 Novembro tinan 1991, nudar parte husi operasaun “Aurora”, no atu protesta Massacre Santa Cruz 12 Novembro 1991, Companheiro MacMahon hamutuk ho estudantes nacionalistas no militante RENETIL sira seluk ba halao demonstrasaun iha Jakarta, Indonesia. Husi partisipasaun iha aksaun ida ne’e, Companheiro MacMahon hetan kaptura no kastigu semana rua. Maiske sai ona husi kadeia, Companheiro MacMahon, hanesan mos Companheiro sira seluk ne’ebe partisipa iha aksaun Aurora ne’e, kontinua moris iha perseguisaun nia laran.

Hafoin remata ninia estudu no fila hikas mai Timor-Leste iha tinan 1996, Compaheiro MacMahon kontinua aktivu iha luta libertasaun nia hamutuk ho membro RENETIL sira seluk iha Direção Geral da RENETIL em Timor-Leste (DIGERTIL). Durante kampanye ba Konsulta Popular ka Referendum 1999, Companheiro MacMahon halo involve iha kampanye real ka kampanye door-to-door iha Municipio Ainaro. Tamba ninia partisipasaun iha kampanye ne’e, Milisia sira buka atu halo a’at nia, to’o ikus nia ba salva a’an iha Igreja Ainaro.

Maiske nia mos iha partisipasaun markante iha prosesu libertação da pátria, Companheiro MacMahon la iha ambisaun atu ba okupa pozisaun governamental ruma hafoin Timor-Leste ukun rasik a’an. Durante tempu balun, Companheiro MacMahon halao servisu hanesan staf husi ONG Japones ida. Liu tiha ida ne’e, Companheiro MacMahon kontinua sustenta nia moris ho  buat ida ne’ebe nia gosta duni atu halo, maka fahe ninia matenek ho maluk sira seluk. Companheiro MacMahon fo kursu Inglês privadu ba maluk sira ne’ebe hakarak apreende Inglês.

Ema ne’ebe la kunhese ka foin hasoru Companheiro MacMahon bele hanoin katak nia ne’e ema siak ten ida, tambá nia la dun koalia barak no hare’e ba hanesan oin buis hela deit. Ninia oin ne’ebe hare’e hanesan buis hela deit ne’e to’o halo soldadu Indonesia balun mos tauk nia. Durante interrogasaun wainhira Polisia Indonesia kaptura sira iha Novembru 1991, soldado ida komenta nune’e: “Hau mak hasoru nia mesak deit iha dalan klot ruma hau sei halai deit!”. Maibe ba ninia maluk, amigos no companheiro sira, Aceli ne’e hanesan ema ne’ebe gosta halo komik. Liafuan sá deit maka nia hasai sei halo ema hamnasa.

Companheiro MacMahon nia mate ne’e husik hela fatin mamuk ida iha família no amigu sira nia fuan, no hanesan lakon boot ida mai RENETIL. Ninia sakrifisiu no dedikasaun ba rai Timor-Leste sei sai ezemplu ida ba ninia Companheiro sira iha RENETIL atu halo tuir no hatutan. Ninia hahalok midar sei rai metin iha memoria husi ninia família, amigo sira no nia maun-alin sira iha RENETIL.

Adeus Companheiro MACMAHON!

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here