Home Notisia MCC Kontinua Kontribui Ba Dezenvolvimentu Timor-Leste Liu-liu Iha Setór Importante Sira

MCC Kontinua Kontribui Ba Dezenvolvimentu Timor-Leste Liu-liu Iha Setór Importante Sira

763
0
During our time as prisoners, they did not give us food, did not give us water, wanted to buy food but had no money. All of our money was stolen by them. Luckily we were both able to go to Pelila Nurep. I live in this prison. [Foto: Joselina | 20.07.2022]

Reportajen estudante estajiadu UNTL Joselina dos Santos

VIII Governu sei kontinua servisu hamutuk ho Ajénsia  Estadus Unidus Amérika (EUA), liu husi Millennium Challenge Corporation (MCC), hodi fó benefisia ba povu Timor-Leste iha prezente no iha futuru liu husi hadi’a kondisaun fízika, sosiál ambiente no ekonomia.

Vise-Prezidente Millennium Challenge Corporation (MCC), Cameron Alford kontinua sei kontinua halo Investimentu ida ne’e, no reprezenta kontribuisaun dezenvolvimentu ne’ebe boot iha istória husi relasaun bilateral, durante tinan 20 no ida ne’e nu’udar sinál husi sira nia kompromisu hodi kontinua apoia Timor-Leste.

“EUA liu-husi MCC no Timor-Leste aproveita oportunidade ida ne’e, hodi hamosu impaktu pozitivu ba povu Timor-Leste nia moris”, dehan, Vise-Prezidente Millennium Challenge Corporation (MCC), Cameron Alford iha nia nia diskursu, iha salaun MNEC Pantai-Kelapa 19/07.

Nia dehan impaktu ida ne’e harii bazeia ba  MCC nia programa iha tinan 2010 ho Timor-Leste, ne’ebé hametin ona esforsu sira, relasiona ho Anti-Korrupsaun no hadi’a hodi asesu servisu imunizasaun liu husi harii sistema saúde komunitária ne’ebe efikás liu tan. Liu husi investimentu transformadór hirak ne’e iha setór bee no edukasaun impaktu no sei mellora saude no kompeténsia populasaun Timor-Leste nian no kontribui ba dezenvolvimentu kontinua no prosperidade futuru nian.

“Iha tempu ne’ebe mundu responde ba dezafiu lubuk ida ne’ebe kontinua aumenta inklui krize klimatika global seguransa bee sai importante liu tan, MCC sei mai ho alvu hodi aloka fundu ho montante $308 millaun ba tratamentu bee, saneamentu no infraestrutura hodi resolve problema saude lubuk ida iha nasaun ne’e”, nia afirma.

Serbisu hamutuk ne’e halo mos konsulta ho sosiedade sivíl no setór privadu, investimentu konjuntu hamutuk $484 milliaun, ho espetativa atu fo benefísiu ba timor-oan besik miliaun ida

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here