Home Notisia RENETIL: Fallansu Planu Investimentu Iha Seitór Saúde, Hamosu Difikuldade Ba Atendimentu...

RENETIL: Fallansu Planu Investimentu Iha Seitór Saúde, Hamosu Difikuldade Ba Atendimentu Saúde Públiku

945
0
RENETIL halo diskusaun hodi komemora loron RENETIL. [Foto: Silvino | 20.06.2023]

Reportajen Silvino Freitas

Resisténsia Nasionál Estudante Timor Leste (RENETIL) hato’o nia intervensaun ba libertasaun pobu iha seitor saúde nian, tanba tuir sira nia observasaun katak durante ne’e sei iha failansu palnu investimentu ba seitor saúde nian, nune’e halo seitor saúde sei falta rekursu umanu, fasilidade infrastructura no mós atendimentu ba pasiénte sira nia saúde públika ho di’ak.

Membru RENETIL Dra. Telma de Oliveira esplika, durante tinan 20 Timor Leste indepedénsia orgullu ho asesu ba saúde no edukasaun ne’ebé gratuita kompara ho nasaun balun iha rejiaun soudeste asiatiku nian, maske governu hala’o ona buat barak iha seitor saúde maibé saúde nafatin hetan krítika maka aas husi sosiedade-sivil no professionál saúde rasik, tanba iha parte infrastructura, rekursu umanu no medikamentu nune’e durante tinan 20 nia laran haree fila fali ba xave indikadó sira iha seitor saúde nian ne’ebé hanaran demographic health survey iha 2003, 2010, 2016 hatudu katak governu konsege atinji indikadór iha seitor saúde barak.

“Maibé ita haree ba saúde maternidade ba labarik ne’e menus, kazu mal-nutrisaun ne’ebé ema hotu ko’alia ne’e loos duni ita iha mudánsa uituan, mal-nutrisaun ba labarik tinan 5 mai kraik sai nafatin problema anemia iha inan isin-rua sira sai nafatin problema” dehan Dra. Telma iha oradór ba selebrasaun aniversario RENETIL iha salaun CNC Balide, (20/06).

Nia dehan, iha rekursu umanu ne’e importante tebes dezde Timor Leste ukun an to’o dadaun ne’e ho kooperasaun entre governu Cuba no Timor Leste konsege hetan ona mediku 1000 resin inklui mós professional saúde sira ne’ebé eziste tiha ona ne’e investimentu boot atu bele liberta povu iha seitor saúde, liga fali ba iha infrastructura durante ne’e konsege harii infrastructura saúde iha teritório tomak, maibé bele rekoñese mós katak falta insufisiente medikamentu atu bele fó atendimento ba pasiénte sira dalaruma pasiénte sira uza sira nia osan rasik hodi buka ai-moruk, segundu mak ekipamentu diagnostica seida’uk bele adekuadu tanba iha ospitál nasionál de’it sei iha obstakulu atu ba iha diagnostic no laboratoryo ne’ebé adekuadu atu foti desizaun ba pasiénte sira, infrastructura saúde  ne’ebé sai obstakulu nafatin mak bee, eletrisidade laiha iha peskiza lubuk ida ne’ebé haree katak seida’uk bele atinji iha seitor saúde nian.

“Ha’u hanoin failansu ida ne’e tanba laiha planu investimentu iha seitor saúde, sei ita jestór no polítika sira hanoin katak iha planu integradu seitor saúde despeza boot ba seitor saúde ne’e la makaas liu tanba aprova orsamentu jerál ba seitor saúde ho 11, 12 pursentu ne’e ki’ik tebes atu responde ba limitasaun povu ne’e la to’o, maibé oinsá mak jestór no polítika sira hanoin katan planu ne’e tenke integradu, saúde hanoin katak infrastructura atu tau fasilidade iha postu saúde ida, se bele karik labele fó todan ba ministeriu nia planu ne’e tanba seitor no ministeriu relevante bele halo planu relevante atu fasilidade saúde labele sai animál nia fatin, pesoál saúde ida labele ba tuur iha ne’ebá tanba laiha planu” nia dehan.

Mambru RENETIL ne’e salienta liu tan katak, bee no eletrisidade ne’e labele husu todan ba ministeriu saúde, tanba dadaun ne’e governu forma intituisan ne’ebé IP no EP ne’e di’ak ona tanba bele iha poder atu hala’o mudánsa tanbe ne’e interna instituisaun governu nian bele ko’alia ba malu, tanba ne’e presiza servisu hamutuk iha interna servisu govenru nia  iha estrada no eletrisidade sira bele tau osan ba fasilidade sira hotu, maske iha fasilidade saúde maibé laiha dalan atu asesu ba fasilidade sira ne’e difikulta mós lori inan isin-rua ba ba ospitál, tanba ne’e presiza iha planu ne’ebé integradu iha seitor saúde nian la’ós iha infrastructura maibé bele mós ba iha rekursu umanu nian nune’e, númeru pesoál saúde ne’e di’ak ona maibé tuir planu estratejia 2011-2030 katak iha postu saúde tenke iha mediku ida, parteira ida no enfermeiru ida, maibé problema mak iha distribution ekilibradu númeru adukuadu maibé la ekilibru, tanba mediku sira atu ba servisu laiha kondisaun maskí lei funsaun públika iha ona maibé seida’uk bele implementa, nune’e bele koloka ba iha sentru saúde iha terenu tuir kondisaun pesoál saúde nian.

Fatin hanesan membru RENETIL Dr. Marcelino Correia hateten, durante tinan 20 resin ita nia populasaun ne’e sa’e makaas liu milaun ida resin fasilidade sira ne’e kondiz ho agora ka lae, ospitál nasionál dezde Indonesia nia tempu nia volume maka nafatin laiha mudánsa tanba ne’e governu ida agora tenke rezolve problema sira ne’e, uluk kama 10 to’o dadaun ne’e 10 nafatin, dadaun ne’e produz ona rekursu barak iha saúde nian maibé rekursu sira ne’e kualidade ka lae, universidade sira tenke haree kona-ba ida ne’e tanba maioria estudante sira nee ba eskola iha Malaysia ema la simu tanba ne’e tenke muda hanesan iha nasaun seluk, dadaun ne’e sentru ne’ebé atu distribui ai-moruk ne’e maka SAMES ai-moruk laiha kestaun saida, ema husu osan atu aloka atu sosa ai-moruk maibé aprova la tuir pedidu ne’ebé iha.

Nune’e mós membru RENETIL Dr. Flavio Bradão kestiona mós katak, problema saúde ne’e primeiru ne’e tenke oinsá atu hanoin saudavel hodi forma ema ho kualidade no labele tan interese seluk, liga ho problema dezempregu ne’e la’ós problema iha edukasaun, tanba ne’e RENETIL tenke foti asaun libertasaun povu ne’e tenke hala’o intervensaun ho rasionál.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here