Home Notisia PAN 1325 Feto Pás no Seguransa: Importánsia Promove Feto nia Partisipasaun no...

PAN 1325 Feto Pás no Seguransa: Importánsia Promove Feto nia Partisipasaun no Reprezentasaun Iha Esforsu Pás no Seguransa

1225
0
UN Women Realiza Worshop Planu Asaun Nasionál 1325 Feto Pás no Seguransa (Foto Joselina)

Reportajen Joselina dos Santos

UN Women iha Timor-Leste servisu hamutuk Falentil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), hodi realiza “Worshop Planu Asaun Nasionál 1325 Kona-ba Feto, Pás no Seguransa”.  Objetivu husi Sorumutu ne’e mak atu haforsa F-FDTL nia kompriensaun kona-ba instrumentu normativu internasionál no rejionál sira kona-ba igualdade jéneru no direitu feto sira-nian, inklui CEDAW no ninia observasaun, RKSNU 1325, no politika no estratéjia ASEAN nian sira seluk kona-ba igualdade jéneru inklui Planu Asaun Rejional kona-ba FPS.

Iha Diskursu, Reprezenta UN Women iha Timor-Leste, Nishta Satyam hatete, Workshop ne’e atu hametin F-FDTL nia komprensaun kona-ba igualdade jéneru no FPS, no importánsia hodi promove feto sira-nia partisipasaun no reprezentasaun iha esforsu pás no seguransa. Atu hasa’e koñesimentu F-FDTL nian kona-ba sira-nia papél, kompromisu no planu asaun sira ne’ebé deskreve ona iha PAN 1325 (2024-2028), no hametin sira-nia kapasidade iha implementasaun, monitorizasaun no relatóriu PAN 1325 nian. Atu prepara sira ho koñesimentu no abilidade ne’ebé presiza atu hala’o sira-nia knaar ho efetivu tuir Planu Servisu PAN 1325 (2024-2028).

“Semináriu loron 2.5 ne’e sei fasilita husi Sekretariadu Nasional (DNPCC) no ekipa UN Women ho aprezentasaun, servisu grupu, diskusaun interativu, no planeamentu estratéjiku no aprezentasaun grupu. Atu hahú, sei fornese aprezentasaun sira atu asegura komprensaun fundamentál kona-ba konseitu prinsipál sira husi FPS no vizaun jerál kona-ba PAN 1325, no enkuadramentu normativu internasionál no rejionál relevante sira. Sekretariadu PAN 1325 sei lidera aprezentasaun kona-ba estrutura PAN nian, no ninia mekanizmu koordenasaun no Monitorizasaun & Relatoriu no tempu implementasaun ne’ebé relasiona ho ne’e”, dehan,  Reprezenta UN Women iha Timor-Leste, Nishta Satyam iha salaun F-FDTL Fatuhada, Kuarta 22/05.

Aleinde ne’e, sei iha diskusaun grupu atu identifika tendénsia no dezafiu seguransa sira ne’ebe mosu iha Timor-Leste, no ninia impaktu potensiál ba feto no labarik-feto sira, no importánsia husi PAN 1325 jerasaun daruak hodi responde ba dezafiu hirak-ne’e. Atividade ohin ne’e hola parte husi Projetu Rejional ASEAN nian ho naran “Empowering women for sustainable peace preventing violence and promoting social cohesion in ASEAN” (Empodera Feto sira ba Pás ida ne’ebé sustentavel Prevene violénsia no promote Koezaun Social iha ASEAN), ne’ebe hetan suporta maka’as husi Governu Reinu Unidu, hamutuk ho Governu Kanada no mos Koreia du Sul nian.

“Planu Asaun Nasional ba Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU nu. 1325 (PAN 1325) hanesan husi Timor-Leste nian atu hasa’e partisipasaun no lideransa feto Timor-oan sira-nian ne’ebe hanesan, Inkluzivu no signifikativu iha prosesu foti desizaun no protesaun husi violénsia, no atu hametin rezolusaun konflitu ne’ebé sensivel ba jeneru no prátika harii pás. Governu Timor-Leste aprova PAN 1325 (2024-2028) iha fulan Janeiru 2024, no ofisialmente lansa iha fulan Fevereiru hanesan meiu ida hodi avansa ajenda nasionál ba Feto, Pás no Segurans (sigla FPS) nian iha kontestu rekuperasaun depoizde COVID-19 no adezaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziatiku (ASEAN)”, nia informa.

Liu husi PAN 1325, Governu Timor-Leste, liu husi Ministeriu Interior nia lideransa no koordenasaun, kontinua promove igualdade jéneru no direitu feto no labarik-feto sira-nian tanba Timor-Leste servisu halo hela esforsu maka’as atu sustenta pás no aselera progresu dezenvolvimentu iha dekade rua hafoin restaurasaun independénsia iha 20 Maio 2002. PAN 1325 ne’e iha pilár prinsipál haat Partisipasaun, Prevensaun, Protesaun no Harii Pas, hodi responde ba mudansa nesesidade feto no labarik-feto sira-nian atu responde ba risku seguransa tradisionál no risku sira seluk ne’ebe foin mosu, inklui impaktu dezastre ne’ebé kauza husi mudansa klimátika, seguransa sibernetika no tráfiku umanu.

“Hafoin lansamentu PAN 1325 (2024-2028), hodi promove ajenda nasionál ba Feto, Pas no Seguransa (FPS), liu husi parseria ho Ministeriu Interior, UN Women fo ona apoiu tékniku ba instituisaun seguransa nasionál no liña ministériu sira iha arkitetura PAN 1325 nia laran, inklui Ministeriu Interior, Ministeriu Defeza no F-FDTL, hodi haforsa sira-nia kapasidade atu planeia, implementa, investe, monitoriza no relata sira-nia kompromisu ba jerasaun daruak PAN 1325 iha nivel nasional no sub- nasional sira,”Tenik nia.

Tuir Artigu 2 husi Dekretu-Lei No. 15/2006, F-FDTL iha papel no mandatu importante ida hodi asequra independensia nasional, integridade teritoriál, no sequransa populasaun nian. F-FDTL hetan mandatu ho misaun oioin, inklui apoiu autoridade sivil sira, partisipa iha operasaun pás nian, no esforsu umanitáriu sira. No PAN 1325 sai hanesan enkuadramentu estratéjiku ida atu integra perspetiva jéneru iha aspetu hotu-hotu husi esforsu pás no seguransa nian. 

“Tuir prinsipiu sira ne’ebé deskreve ona iha PAN 1325 asegura katak mandatu sira-ne’e hala’o ho maneira ida ne’ebe promove igualdade jeneru no inkluzaun sosiál, no responde ba nesesidade oioin husi feto no labarik-feto sira ne’ebé afetadu husi konflitu ka krize. Tan ne’e hafoin konsulta ho F-FDTL nia Pontu Fokal ba PAN 1325 nian no tuir sira-nia pedidu, UN Women no F-FDTL sei organiza hamutuk sorumutu aprendizajen no planeamentu ida hodi fo introdusaun kona-ba PAN 1325 (2024-2028),” Nia Esplika.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here