
Reportajen Filomena da Conceicao
Komunidade sira Iha suku Lauana, kompostu husi Aldeia 10 iha, Postu Administrativu Lete-foho Munisípiu Ermera, Iha Aldeia Lima husi Suku Lauana seidauk asesu ba bee moos maka hanesan Aldeia Leobasa, Halosai, Hatugeo, Liabe no Rebousloi.
Xefe Suku Lauana, Postu Administrativu Lete-foho, Munisipiu Ermera, Miguel Gomes, hateten iha suku Lauana iha nian Aldeia hamutuk 10, maibé husi aldeia 10 ne’e, komunidade husi Aldeia lima mak asesu bee moos ona no Aldeia lima maka seidauk asesu ba bee moos.
”Husi suku ne’e rasik hamutuk Aldeia 10, Aldeia lima asesu ona bee moos mak hanesan aldeia Kirilelo, Rouulu, Limilohi, Grotu no Bandeira hun no Aldeia lima ne’ebe seidauk asesu ba bee moos mak hanesan Aldeia Leobasa, Halosai, Hatugeo, Liabe no Rebousloi ,” dehan Xefe suku Lauana, Miguel Gomes ba jornalista sira iha sede suku Lauana, Tersa 20/11.
Autoridade lokál ne’e dehan tan, Aldeia lima ne’ebe maka seidauk asesu ba bee moos ne’e, Autoridade lokál esforsu hamutuk ho PNDS, maibé seidauk bele atinji, tanba bomba bee ne’e atinji ona, maibé enerjia eletrika mak la dun forsa entaun halo bee nee seidauk halo’o nia funsaun.
Autoridade lokál hamutuk ho PNDS esforsu hela atu instalasaun bee ba aldeia lima inklui eskola ida no postu saúde ida, maibé iha alternativu seluk mak bee matan iha maibé ida ne’e tama iha kategoria mega projetu,tanba bee matan iha Ramelau hun kedas, entaun durante ne’e xefe suku nain tolu hanesan katrai kraik,katrai leten no Lau-Ana esforsu hela doador balun atu haree bee matan ne’e rasik nune’e bele fornese ba komunidade sira.
”Ami mos halo ona pedidu no hato’o ona ba doadór sira nune’e bee matan ne’e sai alternativu ba suku tolu liu liu ba Lau Ana, Katrai kraik no katrai leten entaun husi ne’e empreza balun haree ona, maibé distansia dook no ita hetan tentativu no esforsu sira maibé rezultadu seidauk iha,” nia informa.
Nune’e mós, komunidade Imaculada Soares husi aldeia Fahi-luan, suku Catrai leten, haktuir katak, problema bee moos nee sira enfreta durante tinan naruk ona, maibe la hetan ajudasaun husi parte relevante sira hodi resolve sira nia problema ne’ebe maka sira hasoru.
“Ami iha ne’e, Ami susar tebes atu hetan bee moos, iha tempu bailoron, ami la’o ho distansia dook durante oras tolu mak ami foin to’o iha bematan hodi Kuru bee, Imaculada Hateten ba Neon-Metin.
Nia Konta katak, bainhira atu konsumu bee moos, komunidade iha ne’e tenke la’o ain durante oras tolu hafoin bele to’o iha bee metan hodi asesu bee, no iha tempu udan sira uza udan bee hodi fase roupa no ke’e rasik debu besik uma mak bele uza.
Entertantu, iha suku Lau-Ana totál populasaun hamutuk 3.959 husi ne’e uma kain 991 kompostu husi mane hamutuk 1.989 no feto hamutuk 1.970 husi ne’e komunidade maioria moris ho vida agrikultura.









