Home Notisia Lú Olo no Alktiri rekoñese Luta FALINTIL durante 24 Anos  ho sakrifisiu...

Lú Olo no Alktiri rekoñese Luta FALINTIL durante 24 Anos  ho sakrifisiu oi-oin no Konsegue Ultrapasa

553
0
Prezidente Partidu Fretilin. Dr. Francisco Guterres Lu Olo. [Foto: David]

Reportajen David da Costa

Relasióna loron FALINTIL ba dala 50 ne’ebé sei komemora iha loron 20 Agostu, ho ida ne’e, eis Prezidente Repúblika, atuál Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres Lú Olo ho Eis Primeiru Ministru, atuál Sekretáriu Jerá Fretilinl Marí Alkatiri hato’o sira nia rekoñesimentu ba luta FALINTIL durante tinan 24 anos iha ailaran liu husi faze oi-oin no mós sakrifisiu oi-oin, maibé sira konsege ultrapasa sakrifisiu sira ne’e hotu.

Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres Lú Olo, hatete, loron 20 Agostu hatene katak instuituisaun F-FDTL nian prepara hela kondisaun atu komemora loron boot FALINTIL ninian, tanba ne’e hanesan Prezidente Partidu Fretilin husik hela rekoñesimentu ba luta FALENTIL ninia durante iha tinan 24 anos nia laran.

“Ha’u hakarak mai husik hela ami nia rekoñesimentu boot tebe-tebes ba luta FALINTIL ninian, durante tinan 24 liu husi faze oi-oin, ho sakrifisiu oi-oin. Maibé sira konsege ultrapasa sakrifisiu sira ne’e hotu, lori ita nia kauza independensia to’o iha nia rohan,” dehan Prezidente Partidu Fretilin Lú Olo ba jornalista sira hafoin konferénsia imprensa situasaun polítika nasionál atuál no direitu demokrátiku Timor-Leste no futuru povu tomak nian, iha Eis Titular Faról, Segunda 11/08.

Tanba líder sira seluk husik hela ninia maluk sira  seluk, hanesan Nicolau Lobato ho sira seluk ikus liu to’o mai Nino Koni Santana, Mahuno Bulere Karataiano ho Ran Kadalak sira hotu husik hela, maibé sira kumpri misaun ida ne’ebé boot no misaun ida ho dignu ba povu Timor-Leste nian, no ba rai Timor-Leste, agora F-FDTL.

FALINTIL ne’e Forsa Armada Libertasaun Nasionál ne’ebé horiuluk kedas hanesan Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin sira mak hahú, tantu kria armada povu maubere ninian, atu bele luta hasoru saida de’it mak akontese defende kauza independensia ne’ebé Fretilin proklma, realmente FALINTIL kumpri nia misaun ida ne’e boot tebe-tebes, dignu tebe-tebes.

“Ne’eduni loron loron 20 Agostu agora daudauk atu komemora, ha’u hakarak atu husik hela parabens ba FALINTIL, F-FDTL empartikular ba ha’u nia kompaneiru luta iha ailaran, veteranu sira, ne’ebé oras ne’e daudauk sei ativu hela iha Forsa Armada. Balun deemobilizadu ona, maibé oportunidade ida ne’e atu hato’o ha’u nia hakuak boot nia saudasaun ba sira, no husik hela ha’u nia rekoñesimentu boot ba sira nia misaun ida ne’e,” Nia hato’o

Nune’e, aproveita mós atu fó hatene katak sira ne’ebé sei dezmobilizadu iha 20 Agostu agora seja ofisiais ka seja soldadu sira Fretilin sei disponivel atu bele simu fila fali sira bainhira sira hakarak atu fila fali mai hamutuk ho Fretilin hanesan vida sivil no vida polítiku nian.

“Tanba espiritu sakrifisiu buat ne’ebé ami halo, halo dala ida tiha ona, atu oferese an mate ninian ida ne’e ami halo tiha ona, purtantu ida ne’e la presiza tan agora atu repete fila fali. Ami só hakarak mak matenek atu bele infrenta situasaun sira hotu agora daudauk, atu bele fó hanesan vizaun ida sempre krítiku nafatin, ba situasaun sira ne’ebé agora daudauk akontese ita nia rai laran,” nia dehan.

Nune’e, juventude sira mós hamriik ho sira nia ain metin ba nia rain, hodi hatutan nafatin obra boot ne’ebé katuas sira husik hela. Klaru ho situasaun sira difisil tebe-tebes maibé sempre hanoin nafatin atu bele husik hela memória di’ak ida nafatin ba joven sira atu bele halo tuir.

“Ha’u fiar katak joven sira sei rekoñese obra boot FALINTIL ninian, memória ida ne’e sei iha nafatin, sei orienta nafatin atu bele la’o ba oin iha futuru, iha sira nia vida tomak agora daudauk, hanesan ba estuda, ba halo servisu sira seluk karik sira sei halo tuir nafatin,” hakotu Lú Olo.

Nune’e mos iha fatin hanesan, Eis Primeiru Ministru, atuál Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin, Marí Alkatiri, hatete, iha tinan 1974-1975 se ko’alia FALINTIL 20 Agostu, ita labele haluha mós ohin loron 11 Agostu 1975 loron ida marka konflitu ida ne’ebé hahú iha rain laran. Tanba UDT kaer kilat, balun dehan halo golpe, dehan la’ós golpe. Atu ezije sasan oi-oin husi Fretilin, atu bele garante ba sira ideia, bele la’o tuir dalan loos ba independensia.

“Loron 11 Agostu konflitu ne’e akontese tuir dalan naruk tebes to’o kedas Abríl 1998 mak ita konsege duni hetan intendimentu Fretilin, UDT hotu-hotu, tanba dehan intendimentu atu la’o hamutuk ba independensia. Ne’e mak dehan hahú konflitu fasil, atu halo kotu konflitu susar tebes, ne’e mak ha’u nia preokupasaun, ha’u hanesan ida hakat liu tiha erói no martires sira nia mate,”dehan Marí.

Tanba depois konflitu 19754-1975 tama konflitu 2008 iha rai laran, dala ida tan Fretilin hatudu katak Fretilin hakarak lori rai ne’e ba oin, lakohi tan Timor ho Timor atu funu malu.

“Biar komité sentrál konfiansa mai ha’u atu kontinua hanesan Primeiru Ministru ha’u rasik rejigna-an, ne’e atu hatudu, tanba ha’u hatene esperiensia uluk kedas katak hahú konflitu ida ne’e fasil mais hakotu susar tebes tanba ne’e mak rejigna-an,” hatutan nia.

Nia esforsa, to’o 2009 dalan ida tan Fretilin loke dalan buka intendimentu, iha 31 Dezembru bainhira tau aifunan iha Faról, konvida Xanana mós ba hotu, ko’alia katak tinan 10 oin mai ne’e tenke sai tinan ba dezenvolvimentu ba unidade.

Nune’e Fretilin hahú halo prosesu foun ida, realmente intendimentu 2009, 2010 mak komesa iha dialógu to’o 2015 buat sira ne’e hotu, hotu-hotu rona kompadre ba, mai nia ba para iha Oekusse.

“Ha’u dehan hakarak ka lakohi FALINTIL iha tanba Fretilin, Fretilin laiha FALINTIL laiha, luta iha to’o fim tanba Fretilin,” tenik nia.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here