
Reportajen David & Silvino
Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) no sosiasaun HAK, husu Parlamentu Nasionál atu tetu fila didi’ak artigu sira kona-ba defamasaun iha proposta alterasaun Kódigu Penál, tanba konsidera dispozisaun balun kontroversiál no bele ameasa liberdade imprensa, liberdade espresaun no espasu siviku iha Timor-Leste.
Prezidente Asosiasaun Jornalsita Timor Lorosa’e (AJTL), Zevonia Vieira, hatete, Horseik AJTL, hamutuk ho sosiédade sivil sira no mós Asosiasaun Defesiensia halo diskusaun ánaliza ba proposta lei defamasaun ba kada artigu balun fó perigozu tebes papél jornalista no média sira.
Tanba iha indikasaun atu hamate liberdade imprensa iha Timor-Leste no mós tanba iha ne’eba artigu ne’ebé forte tebe-tebes hatete bainhira jornalista hakerek notísia ka halo kobertura ida ne’ebé ho deskonfia de’it ka la tuir faktu ne’ebé iha ne’e sira konsidera defamasaun.
Kobertura sira ne’ebé liga ho poder na’in sira, sira sente ida ne’e insulta sira konsidera defamasaun sira direita lori jornalista ba Tribunál, no ninia pena ne’e tinan rua to’o tinan tolu, hela iha Bekora, entaun ida ne’e perigozu tebes.
“La’ós ida de’it tanba afeta mós bainhira útiliza média sosiál share informasaun kona-ba situasaun povu nian, ne’ebé halo krítika ba lideransa sira bainhira ita sira share de’it bele afeta mós kona-ba defamasaun ne’e,” Prezidente AJTL, Zevonia Vieira ba jornalista sira iha farol, kuarta 3/06.
Tanba ida ne’e, sira bele kontrola ema ne’ebé útiliza média sosiál partilla informasaun sira ne’ebé ema seluk hakerek mós bele afeta. Entaun ida ne’e iha indikadór boot atu hamate liberdade imprensa no mós espresaun,
No bainhira sosiédade sivil hakarak espresa ninia hanoin krítiku kona-ba dezenvolvimentu ne’ebé la’o la di’ak ka korupsaun ka violasaun Direitus Umanus liu husi dalan oi-oin konferénsia imprensa ka saida de’it mós sira bele konsidera hanesan defamasaun.
“Entaun ida ne’e bele hamate demokrásia, ita nia indeks liberdade imprensa mós bele monu liu tan kompara ho agora,” nia hatete.
Husi diskusaun horsehik ne’e AJTL ho sosiédade sivil sira esforsu atu hatama submisaun petisaun fahe ba lideransa sira, Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru Ministru atu haree petisaun ne’e inklui lian husi defesiensia sira.
“Ita prosesu kodegu sivil atu lori ida ne’e ba Tribunál bainhira sente defama, la’ós uza kodegu penál atu kriminaliza produtu jornalistiku ida ne’e mak ami halo agora petisaun iha ona, atu fahe ba ninia orgaun internasionál sira, parseiru sira no mós ba governu, estadu atu tetu didi’ak nune’e labele liu iha plenária,” nia subliña.
Nune’e mos Diretór Asosiasaun Hak, Feliciano da Costa Araújo, hatete, husi Hak nia pontu de vista la’ós sosiédade sivil de’it, maibé sira konvida mós parte akadémiku sira, intelektual sira oinsá atu haree kona-ba lei refere.
Sira hakarak atu diskute ka halo análiza ida ba iha projetu lei númeru 17/6 ne’e hakarak haree oinsá mak atu bele halo alterasaun ba iha kodegu penál ninian.
“Entaun ami hanoin katak, ita nia kodegu penál ne’e eziste iha tinan naruk ida, ne’ebé ita útiliza. Agora buat balun ne’ebé sentidu la relevante ita halo renovasaun. No Sosiédade sivil horsehik diskute hamutuk ona, AJAR fasilita husi JUS oinsá atu bele haree ninia kontestu ka real ba iha lei ne’e rasik,” nia dehan.
Nia subliña, “Iha artigu balun ko’alia kona-ba defamasaun ninian, se ita temi ita regula defamasaun, ba ha’u konkorda tebes liu-liu nia sentidu ida ha’u labele ko’alia ema nia privasidade. Tanba ne’e ema ninia direitu privadu ninian, ha’u labele ko’alia, karik ha’u temi ema nia naran, maibé ha’u tenke provas iha buat ruma, ha’u labele du’un”.
Se temi nia kargu ida maibé la temi ema nia naran maibé labele defamasaun buat ida ne’e, tanba lori kargu ida ne’e kargu bele dehan administrasaun públiku ninian signifika sentidu funsaun nia halo buat la loos temi ida ne’e.
“Lei ne’e rasik ita presiza tau atensaun mak labele atu limita espasu siviku ninian, sidadaun hotu-hotu iha liberdade atu espresa. Maibé presiza atu tau atensaun labele tolok ema, labele atu defama ema ne’e privasidade ko’alia hotu ida ne’e buat ketak ida ne’e mak atu tau atensaun,” nia hatete,
Nia sailenta, “Se ita limita ona signifika ita la fó ona, ita halo tiha ona rátifikasaun konvensaun ida ba iha liberdade espresaun ne’e agora ita bandu fali ka. Ne’ebé ita presiza esklarese didi’ak ba ita nia sosiadade nune’e labele tama iha lasu”.
Ba Hak mak labele halakon liberdade siviku ninian, sosiadade hotu-hotu ninia direitu ne’e labele halakon, iha buat balun ne’ebé bele limita. “Ita atu espresa buat ida ne’ebé la justu, la loos ita halo Komunikadu Imprensa depois ita halo manifestasaun pasífiku se ida ne’e ita bandu hotu entaun signifika ema rona loos de’it”.
Nia espera katak lei ne’e tenke refleta katak ida ne’e ninia fó benefisiu ba ema hotu-hotu. La haree nia mak top level ka nia mak lideransa maibé tun to’o ona ema kiik ona sira ne’e tenke komprende, nune’e sira labele sai vítima ba iha lei ne’ebé kria. Tanba lei ida ne’e reprezentante proponente ne’e mak CNRT, PD no KHUNTO, ne’ebé hamutuk ho Prezidente Komisaun F.
Prezidente Konsellu Majeslatura Judisiariu, Prezidente Konsellu Superiór Minsiteriu Públiku, ho defensor públiku jerál hamutuk Asosiasaun Hak, JSMP, se lei ida ne’ebé lori vantazen ba ema hotu-hotu hanoin avansa, tanba hotu-hotu iha lei nia okos, tenke hakruuk ba lei.
Maibé Lei ne’e hanesan regras ida atu orieta atu la’o tuir nia dalan, labele halo buat ida ne’ebé ses husi regras tenke kumpri ida ne’e, se regras laiha ne’e moris hanesan ailaran tuan, se mak forsa nia manan, se mak fraku nia lakon. Maibé ida ne’e tantu forsa no fraku hotu-hotu iha hanesan, tratamentu igual.
Petisaun Sosiedade Sivil Ho ema Defisensia – Hapara Timor-Leste nia Lei Difamasaun Drakonian
Iha komunkadu imprensa ne’ebe maka neon metin asesu husi Sosedade Sivil ho Asosiasaun Difesensia Timor-Leste (ADTL), Koligasaun sosiédade sivil no ADTL sira lansa petisaun públika atu husu Parlamentu Nasionál hapara proposta lei difamasaun ne’ebé konsidera drakonian, tanba bele limita liberdade imprensa, liberdade espresaun no espasu siviku iha Timor-Leste. Sira alerta katak lei ne’e bele krimináliza jornalista no sidadaun sira ne’ebé kritika autoridade públika.
“Ami sidadaun no defensór sira ba liberdade iha Timor-Leste, hakarak hodi hato’o ami nia preokupasaun bo’ot kona-ba proposta lei ida ne’ebé agora iha Parlamentu Nasionál nia oin ne’ebé sei halo difamasaun sai nu’udar krime ida,” Sosedade sivil hatete iha komunikadu ne’e.
Petisaun ida ne’e submete tuir direitu petisaun nian ne’ebé garante hosi artigu 48 hosi Konstituisaun no artigu 3(1) hosi Lei No. 2/2024, hosi loron 8 fulan-Maiu (Ezersísiu hosi Direitu ba Petisaun). Sira husu atu asegura petisaun ne’e sei liuhosi prosedimentu formál relasiona ho simu, rejista no foti desizaun kona-ba petisaun ne’e, hanesan estabelese ona iha Lei Petisaun nian.
Proposta Lei Alterasaun ba Dala Hitu Kódigu Penál (Projetu de Lei), ne’ebé hatama artigu foun 187-A to’o 187-H, karik hetan aprovasaun, sei sujeitu ba promulgasaun hosi Prezidente Repúblika. Ida ne’e hanesan tentativa ba datoluk hodi kriminaliza difamasaun iha Timor.
Istória hatudu katak ema oinoin reprezenta Estadu halo esforsu boot, parese dala 3 ona, hodi kriminaliza espresaun no halo esforsu uitoan de’it ba prevensaun, edukasaun no responsabilizasaun efetivu la’ós ho karáktér kriminál no ne’ebé mak sei proteje duni ema nia dignidade no naran di’ak.
Tanba ne’e sira husu ba Prezidente Republika, difamasaun kriminál la’ós de’it ameasa ida ba liberdade espresaun no liberdade imprensa nian, difamasaun nu’udar krime sei lori i nasaun besik liután ba Estadu ida iha ne’ebé mídia no debate públiku sei nonook tanba tauk sai alvu ba prosesu krime.
“Tanba liberdade fundamentál sira no ita-nia demokrasia agora iha risku nia laran, ho respeitu, maibé ho urjénsia, ami husu ba Parlamentu Nasionál atu rejeita proposta lei ida-ne’e, no ba Prezidente Repúblika atu labele promulga ida-ne’e,” hatete iha komunikadu ne’e.
Nune’e mos iha Komunikadu Imprensa, Asosiasaun Difesensia Timor-Leste (ADTL), nia hatete, ADTL ho membru sira, organizasaun sombriña nasionál nian ne’ebé rejista ho misaun atu promove direitu ema ho defisiénsia sira nian, hakerek ba Exelénsia nu’udar asosiasaun ne’ebé reprezenta ema ho defisiénsia sira iha Timor-Leste.
“Ami hakarak, ho respeitu, lori ba Parlamentu Nasionál nia atensaun asuntu ida ne’ebé afeta ami nia dignidade, ami nia seguransa, no ami nia partisipasaun ho igualdade iha moris no dezenvolvimentu nasionál,” hatete iha komunikadu ne’e.
Tanba husu ba Parlamentu Nasionál, rejeita kualkér proposta atu kriminaliza difamasaun, insultu, ka espresaun online bazeia de’it ba konsekuénsia ofensivu, ka deklarasaun ba faktu sira ne’ebé laloos, ne’ebé bele viola fali kompromisiu Estadu nian ba Konvensaun ONU nian ba Direitu Ema ho Defisiénsia (UNCRPD) artigu 21.
Haforsa forma responsabilizasaun ne’ebé la’ós kriminál, inklui mediasaun, deskulpa, no hamate konteúdu ofensivu, ba sira ne’ebé viola ema seluk nia direitu onra, inklui kria prosedimentu sumáriu iha prosesu sivíl nia laran iha Tribunál sira nia oin. Timor-Leste iha ona Artigu 77 no 78 hosi Kódigu Sivíl hodi kobre kazu responsabilidade sivil ba estragu naran di’ak, nune’e kadiia nian la presiza duni ona.
Husu ba Parlamentu Nasionál atu foti fali pasu hodi troka termu ka liafuan ‘anomalia psíquica’ ne’ebé hatún dignidade umana, hodi troka fali ho termu ‘Ema ho Defisiénsia’ tuir padraun CRPD nian.
“Hala’o Audiénsia Públika urjente hosi Komisaun A hamutuk ho organizasaun reprezentante ema ho defisiénsia sira hodi rona ami-nia argumentu loloos antes projetu de lei ne’e ba Votasaun Global,” dehan iha komunikadu.
Ba petisaun ida ne’e no ba Parlamentu Nasionál nia kompromisu kontínuu atu harii Timor-Leste ida ne’ebé inkluzivu iha ne’ebé sidadaun ida-idak, ho defisiénsia ka laiha defisiénsia hetan tratamentu ho dignidade iha liberdade espresaun nia laran iha sosiedade demokrátika.
“Ami prontu nafatin atu hasoru malu ho Exelénsa na’in deputadu sira seluk hodi kontribui ba solusaun ida ne’ebé sei hametin protesaun ba ema nia direitu naran di’ak no onra ho báze iha edukasaun no kuda respeitu duké kastigu no opresaun,”iha komunikadu ne’e hatete.
Iha komunikadu ne’e subliña “Ami ema ho defisiénsia hosi rai ida ne’ebé orgullu sai rai ne’ebé la lori ema ba prizaun tanba sira-nia opiniaun. Ami espera ami-nia orgullu sei iha nafatin iha future”.
Proponente Defende Lei Difamasaun Atu Proteje Dignidade Ema Nian
Deputadu Proponente defende proposta lei kriminalizasaun difamasaun atu proteje dignidade no naran di’ak ema nian, la’ós atu limita liberdade imprensa no liberdade espresaun. Liberdade tenke akompaña ho responsabilidade atu labele difama ema seluk.
Deputadu proponente ba lei kriminalizasaun difamasaun, Patrocinio Fernandes dehan, inisia proposta lei refere tanba preokupa ba sosiedade timor leste ne’ebe define ninia an iha konstituisaun republika hodi defende sira nia direitu identidade, tanba estadu ne’e defende ema nia direitu demokratiku ba liberdade espresaun maibe ema nia direitu sei lakon bainhira ema seluk nia direitu hahu mosu.
“Ami tenta atu buka haree katak ami presiza tau regras atu oinsa maka tama iha sosiedade ida ne’ebe ohin loron buka atu sensibiliza ninia an tuir valores sosial no kultural ho etika no moral ne’ebe sosiedade opta nuudar valores fundamentais ne’ebe harii estadu ho nasaun ne’e” dehan Deputadu proponente Patrocinio Fernandes ba jornalista sira iha parlamentu nasional, (03/06).
Deputadu proponente Patrocinio Fernandes esplika, sosiedade labele konfundi liberdade imprensa no espresaun tanba liberdade imprensa ne’e ho konseitu ida atu hatuur hodi imprensa sira bele hetan liberdade hetan informasaun no fo impformasaun ba sosiedade hodi hetan informasaun sira ne’ebe kredivel ho faktus atu sosiedade bele hatene progressu nasaun no mundu nian, nune’e lei kriminalizasaun difamasaun ne’e sei la iha implikasaun ba liberdade imprensa.
“Liberdade imprensa ho espresaun la signifika liberdade atu ataka ema seluk nia pesoal se abrigu iha liberdade imprensa imputa faktu falsu para depois ataka ema seluk nia pesoal ataka ema seluk nia naran diak ne’e laos ona konseitu liberdade imprensa no espresaun” dehan Deputadu Patrocinio Fernandes.
Nune’e husi lei kriminalizasaun difamasaun ne’ebe dadaun parlamentu nasional liuhusi komisaun A inisia ona katak lei refere la kriminaliza kritika sira sosiedade sira halo ba governu no entidade estadu sira, maibe lei refere aplika ba ema ne’ebe defama bainhira ema ruma senti nia integridade pesoal ne’e feridu hamonu nia dignidade, nune’e iha nasaun estadu direitu demokratiku ne’e ema labele uza demokrasia sai hanesan abrigu atu bele vincula formasaun ho karakter difama ema seluk nia personalidade.
“Demokrasia ne’e la vincula maldade, entaun ita abrigu iha demokrasia atu eduka ita nia sosiedade ba sosiedade selvajen demkorasia la vincula ba formasaun selvanizmu” dehan Patrocinio Fernandes.









