Reportajen David da Costa
Relasiona ho Kazu violasaun Sekxuál ne’ebe maka viral iha media sosial, Bainhira vitimia FCL (16) hamlaha fó osan ba ninia kolega na’in rua ba sosa hahan, maibé kalan ona la konsegue hola hahan, iha fali dadersan hale’u tuku 08:30 Otl, maka ba sosan hahan, maka suspeitu na’in haat halo violasaun seksuál ba vitima FCL.
Komadante Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Díli, Superintendente Xefe Polísia Orlando Gomes, hatete, PNTL aprezenta ona kazu Violasaun Seksuál hasoru vitima FCL (16) ne’ebé virál iha média sosial ba iha Ministériu Públiku hodi hein mandadu detensaun, para bele detein suspeitu na’in haat no kontinua buka tuir autór seluk ne’ebé envolve iha kazu ne’e.
“Ita hotu-hotu akompaña iha média sosiál katak iha violasaun Seksuál ne’ebé mak virál ne’ebé akontese iha dia 5 Novembru 2025, foin mak virál entaun Polísia foti medida, foti asaun para nune’e foti vitima mai presta deklarasaun depois ita foti mos suspeitu sira na’in haat mai halo identifikasaun,” Komadante Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Díli, Superintendente Xefe Polísia Orlando Gomes, ba jornalista sira iha Eskuadra Dom Aleixo, Kuarta 21/01.
Nia haktuir, tanba kazu ne’e kle’ur entaun depois halo identifikasaun hotu ba suspeitu sira hafoin aprezenta ba iha Ministériu Públiku (MP) husu mandadu detensaun hodi kazu ne’e kontinua prosesu ba oin.
“Vitima ita bolu ona mai, liuhusi seksaun Vulnerable Polísia Unit (VPU) ninian ba halo prosesu sira ne’e hotu ita nia VPU atende dadauk ita nia vitima ho kondisaun di’ak presta ona deklarasaun vitima mos la hatene saida mak akontese ba nia an, tanba kazu ne’e ita aprezenta ba iha Ministériu Públiku hodi hein mandadu detensaun para bele detein suspeitu na’in haat hodi halo prosesu,” dehan, Orlando Gomes.
Nia konta, deklarasaun husi vitima katak iha momentu vitima sai husi nia hela fatin, ba hader mate uma ida iha STM Bekora, maibé to’o iha ne’ebá ninia kolega bolu sira ba halimar iha Ai-Turi laran. Depois iha ne’ebá mak suspeitu na’in haat ne’e mosu ba lori kedas ho tua sabu balun ho serveja, atu nune’e iha momentu ne’ebá hemu tua.
“Komu sente hamlaha vitima fó osan ba ninia kolega ba sosa hahan, maibé tanba kalan boot ona la konsegue ba sosa hahan iha fali loron dader dia 5 Novembru 2025 dadersan hale’u tuku 08:30 Otl, resin mak ba sosa hahan. Wainhira ninia kolega na’in rua ho sasin ne’e ba sosa hahan mak suspeitu na’in haat halo violasaun seksuál ba ita nia alin feto vitima inisial FCL,” nia esplika kornologia akontesimentu.
Autoridade seguransa, afirma, vitima FCL mos konsumu hotu alkohol depois lanu la hatene an. Maibé iha prosesu investigasaun la’o hela ne’ebe hein tok nia rezultadu.
“Prosesu investigasaun la’o hela depois mak ita hatene nia rezultadu tua ho saida. Ita lahatene nia ne’e aman husi Polísia ga husi ne’ebé de’it, maibé ita konsidera ne’e aktus krimi ne’ebé mak halo ita tenke prosesu tuir krimi ne’ebé mak sira halo, iha prosesu investigasaun mak ita hatene no haree didi’ak,” nia esplika.
Komadante, Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisipiu Díli, ne’e mos husu se mak espalla video iha publiku ne’e mos partisipa komete krimi hotu, tanba ne’e nia hatudu ba publiku desfama ona ema ema nia privasidade.
“Tanba ne’e se karik hetan video hanesan ne’e nia hato’o mai iha Polísia para ita prosesu suspeitu, la’ós atu publika ba iha publiku”, nia subliña.
No mos PNTL liuhusi seksaun VPU sira sei koordena ho Teknologia Informatika (IT) para haree didi’ak ema ida espalla video virál iha média social sira ne’e. tanba ne’e husu ba sidadaun tomak labele espaila tan video sira ne’e.
“Komandu munisipiu Díli hakarak apela ba ita nia sidadaun tomak ita labele repete video sira hanesan ne’e atu publika iha publiku iha média sosiál. Kuandu ita publika ona mak ne’e ita hatudu ona imajen ida ne’ebé la di’ak ba iha publiku depois hatun dignidade ita ema umanu,” nia apela.
Relatoriu PNTL iha suspeitu na’in haat Polísia halo ona identifikasaun depois sei buka tuir suspeitu ne’ebé mak inklui hotu to’o na’in lima ka neen Polísia buka tuir nafatin, prosesu ne’e la’o mak foin hatene suspeitu ne’ebé mak ba Indonesia.
Nune’e mos Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo, dehan, liga ho kazu ne’ebe maka viral iha media sosial ne’ebe maka mane na’in haat halo violasaun Sekxuál ba labarik feto ne’e, tenke kria lei ida ne’ebe forte para, kondena makaas hahalok ne’ebe maka mane na’in haat halo ba labarik feto ne’e.

Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK Feliciano da Costa Araújo (Foto-David)
“Ida ne’e servisu ita hotu-hotu ninia, agora ami atu sama atensaun mak ne’e, ami-nia espetativa lei ne’ebé mak kria liuliu ba iha asaun refere, ne’e presija kondena ida atu forte, tanba dala barak liu ita uza ita nia kultura, ita uza ita-nia kostume hodi rezolve problema sira-ne’e, entaun ida-ne’e ita nafatin fó dalan fo biban, ita iha osan ita halo abuzu Sekxuál ba labarik menoridade ida tanba ita lori osan ba taka entaun buat hotu-hotu hotu, ita rezolve tuir família buat hotu hotu, ne’e labele, ne’ebé prosesu sira hanesan ne’e tenke ba oin, no tau implementa rigor,” nia dehan ba jornalista sira iha FONGTIL Kaikoli, Kuarta 21/01.
Tanba Durante sosiedade sivíl asosiasaun HAK observa, liuliu iha judisiáriu ninia iha prizaun tolu ne’e ema sira ne’e tama maioria ho kazu abuzu Sekxuál, tuir HAK ninia monitorizasaun.
“Dala barak ne’e ita temi dehan edukasaun Sekxuál ne’e hanesan tabou, entaun ita labele esplika ba ita-nia oan sira, maibé ita nia oan sira ne’e tama ona ba faze ida ne’ebé sira bele koñese no hatene informasaun sira ne’ebé kona ba edukasaun Sekxuál,” nia esplika.
Tanba família dalabarak ema tane liu edukasaun moral maibé la fó hanoin ba sira informasaun kona-ba edukasaun Sekxuál, entaun oan sira koñese buat hirak ne’e liuhusi internet, tanba internet ne’e agora la iha buat ida tais, buat hotu-hotu tama ema bele asesu, entaun bainhira sira asesu tiha sira labele kontrola ona oinsá atu espresa situasaun refere, entaun sira tenke hatudu ba feto maluk sira.
“Atu redus ami sosiedade sivíl koopera, liuhusi sensibilizasaun sosializasaun ba foinsa’e sira, fo formasaun ba foinsa’e sira, depois ba ME labele hanoin dehan ida ne’e Tabou, maibé tempu ona ida ne’e tau ona iha kurikulum edukasaun, nune’e ita bele forma ita nia oan sira,” nia esplika.
Nune’e mos implementasaun lei tenke rigor, por ezemplu, se oan komete labele haree ba oan de’it maibé inan-aman tenke responsabiliza, ida-ne’e tenke tau atensaun selae ema abuzu, iha lei maibé ema viola nafatin.
Tanba ne’e inan-aman sira kontrola oan sira oinsá utiliza dijitál, uza ida ne’ebé mak bele eduka sira, ajuda oan sira, dezenvolve sira nia kapasidade no lori benefisiu ba sira.
Iha Pagina Postajen JU,S Jurídico Social, ne’ebe Neon Metin asesu hatete, JU,S reprezenta vítima labarik iha vídeu ne’ebé sirkula iha mídia sosiál ho imajen abuzu seksuál koletivu hosi mane na’in tolu ne’ebe hasoru labarik feto. Tanba ne’e se maka husi video, rai video no fahe tutan video sei hetan kastigu tuir Kódigu Penal (KP) iha aritgu 176.
“Sé mak kaer ka rai vídeu refere komete pornografia infantil, no bele hetan pena prizaun tinan 3 to’o 10 artigu 176 KP. No sé mak fahe vídeu refere komete mós krime devasa ho pena prizaun to’o tinan 1 artigu 183 KP. Sé mak husu atu asesu vídeu refere komete tentativa pornografia infantil ne’ebé bele hetan pena prizaun fulan 7 to’o tinan 3 fulan 4, artigu 176 KP ho artigu 23 no 24 KP,”dehan iha Pagina Ofisiál Facebook JU,S Jurídico Social ne’ebe Neon Metin asesu ohin.
Iha postajen ne’e, JU,S Jurídico Social mos sei halo monitorizasaun ba rede sosiál hotu-hotu inklui tiktok, youtube no Facebook hodi identifika ema hotu ne’ebé fahe vídeu, kaer vídeu no husu atu asesu vídeu. Tanba ne’e JU,S Jurídico Social husu ba sira ne’ebe kaer ka rai video ne’e hamoos tiha video ne’e agora,
Tanba ne’e Prosesu krime hasoru mane abuzu labarik feto hahú ona ho PNTL, inklui ba sira ne’ebé halo vídeu no espalla uluk. Ema idaidak responsabiliza ba ida-idak nia hahalok.
Nune’e mos JU,S Jurídico Social mós halo ona pedidu ba polísia atu identifika profile Facebook no youtube ne’ebé fahe no husu asesu ba vídeu. Tanba labarik ida ne’ebé hetan abuzu seksuál la’ós produtu konsumu públiku. Ne’e abuzu no pornografia labarik.
Tanba ne’e ema halo krime, JU,S Jurídico Social sei ezije responsabilizasaun krime no sivil, tuir Kódigu Penal artigu 176 Pornografia infantile;
1. Ema ne’ebé, ba fim predominantemente seksuál, expoem ka reprezenta ema ne’ebé seidauk iha tinan 17 halo aktividade seksuál, reál ka simulada, ka, ho meiu naran ida, ezibe aktividade ne’e ka menór nia órgaun seksuál sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.
2. Pena ida ne’e sei aplika mós ba ema ne’ebé prodúz, fahe, difunde, importa, exporta, fa’an, detein meiu ba komunikasaun, instrumentu, dokumentu ka rejistu ba fim referidu iha númeru anteriór ka atu divulga aktu sira ne’e.
Entretantu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), liu hosi Ekipa Makikit, kaptura ona adolesente na’in 4 tanba envolve kazu violasaun seksual hasoru vitima FCL (16) ne’ebe kategoria menor idade ne’ebe maka viral iha media sosial.
Hafoin simu keixa no hetan faktus no evidensia hosi vitima, ekipa servisu halo kedas kordenasaun ho ekipa sub seksaun Vulnerable Persons’ Unit (VPU) Munisipiu Dili iha loron sesta feira, 16 janeiru 2026 oras 14:00 otl, no parte investigador VPU kontaktu kedas ba vitima FCL no mos sasin TBCX (16) mai iha fatin VPU hodi presta deklarasaun no buka tuir suspeitu sira ne’e no ikus mai konsege asegura adolesente mane na’in 4 iha sira nia hela fatin.
Iha prosesu kapturasaun ne’e ekipa servisu halo esplikasaun ne’ebé konvensidu ba família suspeitu sira atu koopera ho di’ak hodi la mosu dezentendementu entre família ho autoridade seguransa tanba kazu ne’e envolve labarik sira maioria estudante de’it.
Enkuantu suspeitu hirak ne’e maka hanesan CON alias A (19), JMPA alias M (18), JGFPS alias F (17), GAP alias A (19), JPR alias G (18), suspeitu refere ba eskola ona iha Indonezia.
Hafoin asegura suspeitu na’in 4, ekipa servisu transporta no entrega kedas suspeitu sira ba iha VPU tutela Servisu Investigasaun Kriminál (SIK) Munisípiu Dili, hodi halo prosesu investigasaun nune’e bele hatene motivu hosi akontesementu ne’e.










