Home Notisia CAC Lansa Planu Estratéjiku 2021-2025: Priorodade ba Hametin dezenvolvimentu institusional, Prevensaun no...

CAC Lansa Planu Estratéjiku 2021-2025: Priorodade ba Hametin dezenvolvimentu institusional, Prevensaun no Kombate Krimi Korupsaun

946
0
Komisariu CAC Sergio Hornai Koalia ba Jornalista Sira (Foto: Frans JDA)

Reportajen Adroaldo ‘Saretukau’

Komemorasaun loron mundial Anti Korupsaun, Comissão Anti Corrupção (CAC) lansa Planu Estratéjiku (PE) ba tinan lima nian hodi revitaliza no konsolida instituisaun no papel CAC nian iha futuru.

iha komemorasaun Loron Internasional ba Kombate Korupsaun ne’e, Komisáriu Sérgio de J. F. da C. Hornai hateten lansa Planu Estratéjiku CAC nian ba periodu 2021 – 2025. CAC iha tiha ona PE  hosi tinan 2012 to’o iha tinan 2020, planu ida ne’e presiza halo ajustamentu ho ida ne’e CAC presiza halo renovasaun ba planu sira atu bele la’o di’ak liu tan ba oin.

“Tanba ida ne’e ohin CAC halo lansamentu ba planu estratéjiku ida ne’e importante tebes, oinsá ita bele hadi’a loron ba loron esforsu kombate korupsaun . Buat ne’e sai preokupasaun komunidade Internasional ni-nian, la’os ona amesa ka problema nasional maibé, sai ona hanesan transnational ne’ebé ita hotu preokupa,” dehan Komisáriu Sérgio iha nia diskursu, iha Salaun Lalini Larigutu, iha CNE Dili, 9/12.

Komisáriu Sérgio mos dehan katal tinan lima planu estratéjiku ne’ebé implementa ona maibé sei iha diskripánsia ka ni-nia frakeza ne’ebé seidauk bele halo hotu, depende ba vizaun, misaun, objetivu, metas, programa no sub-programa ba iha aktividade.

“Planu Estratéjiku CAC ne’e atu hametin dezenvolvimentu institusional, hametin polítika prevensaun profisional no kombate kriminalidade korupsaun ni-nian, reforsa servisu investigasaun no hametin kuadrus pesoal CAC ni-nian atu bele sai efisiente, kapas no halo preparasaun servisu ne’ebé di’ak liu ba iha sidadaun no liu-liu ba prokuradoria jeral da justisa,” Komisáriu Sérgio aumenta.

Planu estratéjiku ne’e halo prozesaun ba kurtu, médiu no longu prazu, sentru tinan lima nian, maibé ni-nia alinasaun adere aan iha planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasional no planu dezenvolvimentu sustentável ne’ebé ita sai hanesan país organizasaun Internasional.

Iha parte sorin Ministru Prezidénsia no Konsellu Ministru, Fidelis Leite Magalhães hateten iha Timor-Leste luta ida ne’e tenki la’o ho prespektiva ne’ebé global liu tan, tanba impaktu hosi korupsaun sai hanesan dezafiu ida ne’ebé ita koko atu hasoru, orgaun estadu sira hotu, autoridade sira seluk no sosiedade sivil sira, seitor públiku, privadu sira atu hamutuk ho CAC atu nune’e impaktu ida ne’e bele tuun liu tan no sai nu’udar luta nasaun tomak nian.

Hahú iha tinan 2003 Timor-Leste servisu maka’as iha prosesu ratifikasaun nian no to’o 2008 ofisialmente ratifika ona konvesaun Internasional ba kombate korupsaun nian.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here