Cruz Vermelha Timor-Leste, SEJD, Centru Juventude Becora no Sentru Juventude Comoro halo seminar kona ba Asediu Sexual hodi Komemora Loron Internasional Juventude ne’ebe monu iha 12 Agusto 2018. Iha seminar ne’e joven feto, joven LGBTI, joven ho defisiensia koalia kona ba asediu sexual no espasu publik seguru ba joven sira.
UN Residence Coordinator, Ronny Lindstrom, koalia iha nia lia makloke ba seminariu ne’e katak asediu sexual akontese iha mundo tomak no hahu akontese iha Timor-Leste.
“Asediu sexual agora akontese dadaun ona ba joven no labarik sira iha Timor-Leste. Asediu sexual parte ida hosi violensia, akontese dala barak liu ba joven sira mak ba eskola dook, ba kuru bee ka hili ai, mos ba joven transgender ka LGBTI sira.” Lia hirak ne’e Ronny hatete iha Salaun MSS, ohin, 13/08.
Ronny ne’ebe koalia deit ho lian Ingles iha tempu abertura ne’e mos hatete katak kondisaun lampu dalan nian la iha kontribui mos ba hahalok ne’e. Situasaun ne’e sai la diak liutan bainhira aumenta ho presepsaun hosi sosiedade kona ba feto mak lao kalan, LGBTI no grupo sosial sira seluk. Nia mos fo ezemplu kona ba klase ingles ne’ebe organiza iha Ajensia ONU nia fatin. Partisipantes ba klase ingles ne’e mesak mane deit, tanba klase ne’e hahu tuku 7 kalan. Bainhira husu tanba saida mak feto sira lakoi partisipa, feto sira hatan dehan, tanba kalan ne’e halo sira sente la seguru ba fila ba uma, inklui lao ida dalan no mos sae transporte publik.
Ema ne’ebe halo advokasia forte ba LGBTI, Bella Galhos, iha nia intervensaun ba seminar ne’e hatete katak situasaun ne’ebe LGBTI hasoru sei todan teb-tebes, laos deit iha publik maibe mos iha uma laran rasik.
“Hau hetan visitante sira mai hau nia uma. Labarik sira nebe mai besik 8,000. Ne’e foin Dili, Manatuto ho Maliana. Hosi estudus nebe ami halo, ami hetan iha 57 pesoas, mak moris terus, inklui sira hetan liafuan aat, baku, sunu, dada iha estrada laran, la haruka ba eskola, no hetan pemerkosaan. Labarik sira ne’e barak mak buta huruf, tanba inan-aman lakohi investe iha oan sira hanesan ne’e. Sira laos deit hetan diskriminasaun iha uma laran maibe mos iha fatin publik,” dehan Bella.
Reprezentante hosi Young Women Making Change, Yane Maia mos hatete iha ninia aprezentasaun katak asediu sexual dalan akontese ba feto.
“Vitima asediu sexual dala barak mak feto. Husi estudu UN Women nian, asediu sexual halo liu hosi liafuan, liu hosi hateke (visual), no asediu sexual fiziku.” Yane mos konta nia rasik hetan ona hahalok hanesan bainhira lao iha dalan.
Violensia sexual no violensia fiziku kontinua sai dezafiu ba adiantamentu sosiedade. Dadus hosi Fundasaun Asia nian ne’ebe publika iha Maiu 2016 hatete katak 56% feto no labarik feto, idade 15 – 49, hetan tiha ona experiensia violensia sexual no violensia fiziku hosi mane ne’ebe sai nudar sira nia parseiru. Feto no labarik hamutuk 14% mak ‘diperkosa’ hosi ema ne’ebe laos sira nia parseiru.
Hahalok asediu sexual fo imajen ladiak Timor-Leste nian ba mundo. Organizasaun internasional no ajensia viajen nian sira sempre fo hanoin ba turista sira kona ba viajen mai Timor-Leste. OSAC Amerika (Konsellu Seguransa ba Ema Amerika iha Diaspora) relata iha sira nia sitiu (https://www.osac.gov) katak asediu sexual no ‘kaer’ feto sira sira mak aktu krimi ne’ebe regularmente akontese. Relatoriu ne’e publika mos ho situasaun inseguransa sira seluk ho intensaun atu bolu atensaun ba ema Ameriaka sira mak viajen mai Timor-Leste.
Maski nune’e Polisia husu atu maluk feto sira hato’o relatorio ba polisia. Iha relatorio Media Dili Weekly, iha fulan Junnu 2018 nian, sita Segundu Komandante PNTL Munisipiu Dili nian, Superintendente Euclides Belo, hatete katak sira sei foti medida forte ba ema ne’ebe halo asediu sexual. Nia husu ba maluk feto sira atu relata saida mak akontese atu nune’e polisia bele foti asaun lalais.
Seminar ne’ebe halao loron sorin ne’e partisipa hosi estudantes, reprezentante organizasaun juventude hosi LGBTI, Ema ho Defisiensia, no joven hosi sentru juventude Becora no Comoro.