Home Notisia Lu-Olo Louva Solidariedade Internasional ba Masakre Santa Cruz

Lu-Olo Louva Solidariedade Internasional ba Masakre Santa Cruz

1139
0
Presidente RDTL Lu-Olo Halo Diskursu iha Rate Santa Cruz (Foto: Santina Lucia)

Reportajen Francisco JDA

Tuir Presidente da Republika Demokratika Timor-Leste, Francisco Gutteres Lu-olo iha nia diskursu komemorasaun Loron Masakre Santa Cruz, iha Simiteriu Santa Cruz oin, 12/11,  hatete, durante tinan 24 nia laran  ita hotu ne’ebe partisipa iha luta libertasaun nasional iha difikuldades no problemas barak maibe ita konsege liu no hakat difikuldades hirak ne’e hotu.

“Ita nia espiritu nasionalismu, ita nia determinasaun, ita nia brani, ita nia domin ba nasaun no povo ida ne’e boot tebes. Espiritu ida ne’e duni mak lori foinsae sira, la tauk, se an ba mate, iha loron Sakrificiu 12 de Novembro 1991, iha luron Dili nian, iha fatin Santa Cruz ida ne’e duni, masakre ne’ebe akontese iha fatin historiku ida ne’e, durante serimonia religiosa ida ne’ebe ita reza ho lian Portugues, halo ita nia luta avansa liu tan ba oin no komunidade internasional fo atensaun liu tan ba ita nia luta libertasaun nasional,” Lu Olo expresa

Presidente hatutan iha tempo ne’eba Frente Armada no Frente Klandestina konsolida sira nia soliedadriedade kombativa ba malu. Iha linha kombate Frente Klandestina mak sai alvu prinsipal ba forcas invasores sira, iha rai liur Frente Diplomatika nuudar Frente Armada no Frente Klandestinha nia portavoz mak sai fator prinsipal ba kombate politiku diplomatiku hodi buka solusaun ba konfitu iha Timor lete.

“Ita labele haluha mos katak rekoinesementu internasional ida ne’e la akontese karik ita la iha belun brani balun husi nasaun seluk. Governo ka organizasaun internasional sira hamutuk ho ita. Hau hakarak dehan soliedariedade internasional, refere mos ba jornalista sira ne’ebe iha loron ne’eba brani filme masakre 12 de Novembro, no ikus halo filme kona ba ita nia historia libertasaun hodi lori ba rai barak hodi fo sai mensajen foinsae sira nian katak povo Timor-Leste hamriik organizadu no determinado atu ukun rasik an,” dehan presidente RDTL ne’e.

Iha fatin hanesan Presidente Parlamentu, Arao Noe hatete akontesimentu 12 de Novembro loke mundo nia matan, nune’e mundo komesa tau matan hodi foti dezisaun ba eleisaun antisipada  ohin loron ita hetan liberdade.

“Parabens ba juventude loriku asswain sira, no parabens mos ba Loron Juventude Nasional ne’ebe ohin komemora ba dala 14, hau hein katak komemorasaun sira ne’e bele motiva joven sira atu refleta ba tempo pasadu. Akontesimentu sira 12 de novembro 1991 ne’e tenke sai reflesaun, laos komemora deit, maibe tenke reflete, para nune’e hodi implementa iha oin, para tau diferencia de ideas, separa interese individual, tau interese nasional mak importante atu bele lori desenvolvimentu,” Tenik Arao Noe.

Nia salienta liu tan, husu ba juventude sira sei la iha estabilidade, desemvolvimentu sei la iha. Tanba ne’e estabilidade atu iha, depende ba ita hotu, inklui joven sira tamba ohin loron iha konflitus barak ho akontesimentu balun mate. Mate loloos ne’e hotu ona iha tempo pasadu, juventude fo liman ba malu hodi dezenvolve ita nia rai, nune’e iha mehi ida liberta povo husi kiak no mukit.

Masacre Santa Cruz,  12 de Novembro  ba dala 28 ho tema “Juventude mak Futuru no Autor ba  Desenvolvimentu Nasional”  loron importante ba juventude loriku aswain ne’ebé luta, no balun mate atu dignifika no lori nasaun Timor Leste ba ukun rasik an, komemorasaun Loron Masakre Santa kruz sai memoria juventide sira nia mehi ba futuru desenvolvimentu nasional

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here