Home Notisia Juventude Agrikultura 13 Hamosu Deklarasaun Gleno Husu Governu Promove Joven Iha Agrikultura

Juventude Agrikultura 13 Hamosu Deklarasaun Gleno Husu Governu Promove Joven Iha Agrikultura

1150
0
Grupu juventude agrikultura FBN iha Gleno. [Foto: Zevonia Vieira | 16.04.2021]

Reportazen ekipa Neon Metin

Oxfam Timor-Leste serbisu hamutuk ho Alumni Parlamentu Foinsa’e (APFTL) halao ona expozisaun ba dahuluk nian iha Gleno, municipio Ermera iha loron 4 Marsu 2021, ho objetivu promove partisipasaun juventude sira iha agrikultura no oinsa diversifikasaun ekonomia iha Timor-Leste. Programa ne’e hetan apoiu fundus hosi governu Australia.

Liu hosi expozisaun refere grupu juventude 13 ne’ebe mak eziste iha seitor agrikultura, hamutuk hodi hamosu Deklarasaun Gleno, fo hanoin ba governu atu kontinua fo prioridade seitor produtivu sira, hodi haburas liutan ekonomia rai laran.

Hanesan ita hotu hatene katak, maioria populasaun Timor-Leste okupa husi joven sira, ne’ebé reprezenta 21% hosi total populasaun tuir rezultadu sensu 2015 nian. Populasaun ho idade joven ne’e sai nu’udar poténsia ba estadu hodi tau importánsia nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu nasionál, liu-liu partisipa iha dezenvolvimentu setór produtivu sira, hodi kontribui ba ekonomia família no nasaun nian.[1]

Liu husi programa espozisaun juveníl iha setór produtivu ne’ebé fasilita husi Oxfam no APFTL iha loron 4 fulan Marsu liu ba iha Gleno, Munisípiu Ermera, fó oportunidade ba grupu joven sira ne’ebé orienta ona sira nia-aan ba setór produtivu, hodi iha espasu hato’o sira nia dezafiu no problema ba autoridade estadu nian, nune’e bele konsidera iha polítika no/ka programa governu nian.

Durante espozisaun juveníl iha setór produtivu, ne’ebé hala’o iha Munisípiu Ermera, grupu joven sira inklui feto no ema ho defisiénsia iha oportunidade hodi hato’o sira nia susesu no mós dezafiu sira ba autoridade estadu nian, problema no dezafiu sira ne’ebé maioria grupu joven sira ne’e hato’o mak hanesan : ‘’Laiha abilidade kona-ba jestaun organizasaun, Finanseiru, lideransa, marketing, Menus Kapasidade Finanseiru, Menus abilidade kona-ba produsaun ho kualidade Ezemplu Produsaun Ai kulat, Laiha fatin própriu hodi halo atividade produsaun, Menus ekipamentu no material ba produsaun, Ezemplu  (Mákina hodi harahun/penggilingan, NTK Tester(hodi hatene kompozisaun husi adubu, Material hodi ukir (Bahat, Gurinda, Mesin Las), Makina produz ai-han ikan, Mákina bomba be’e  hodi halo sistema (Recirculation Aquaculture System), Material sukat be’e (PH Meter, Termomether, Aerator ka Mákina ne’ebé kria oxigenio ba kolan ikan”.

Reflete ba dezafiu no problema hirak ne’ebé temi iha leten, no difikuldade ne’ebé grupu joven sira no ema ho defisiénsia sira hasoru iha sira nia kriatividade durante hala’o sira nia atividade produsaun, presiza governu nia intervensaun hodi konsidera iha polítika no/ka programa governu nian.

Iha Prosesu diálogu aberta ne’e governante sira hato’o mós Polítika no estratéjia kada Ministériu hirak ne’ebé servisu iha setór produtivu sira, nune’e iha karta deklarasaun ne’e grupu joven no ema ho defisiénsia sira hakarak, deskreve kona-ba intervensaun husi governante sira nian, durante diálogu aberta liu husi sira nia mensajen save sira mak hanesan tuir mai:

Polítika Ministériu Turizmu Comercio no Indústria ba Joven sira, tuir intervesaun Sua Exelénsia Sr. José Lucas do Carmo; MTCI nia programa ida mak naran ‘’Centru inkubasaun ba emprezariu foun sira ka movimentu emprezariu juvenil” ne’e loke espasu ba joven sira maibe joven sira tenke lori ita boot sira nia interese hodi ba diskuti iha ministeriu atu bele indentifika lolos ita

  • boot sira nia planu negosiu. MTCI iha programa ida naran ‘’Creditu funan kiik ba emprezariu foun’’, kreditu maximu to’o $ 5.000.00  ho funan 3%.
  • Ministru Agricultura no Pescas, Pedro dos Reis,  Atu hasa’e produsaun agrikola no atividade produtivu sira presiza ema hotu nia partisipasaun no joven sira mos hahu ona ho asaun, atu nune’e ita bele halo produsaun ho kuantidade bo’ot hodi atinji nivel ida ne’ebe bele exporta ba rai-liur, iha nia intervensaun hateten katak ita nia produsaun foos mos sei menus kompara ho ita nia nesesidade  loron-loron neebe presiza 141.000 tonelads kada tinan, maibe ita nia rai foin ho 18-19 Ektares foin bele produs por volta de 39.00  toneledas kada tinan, tanba ne’e mak hakarak ka lakohi ita tenke importa fos husi nasaun seluk, tanba ne’e mak joven sira nia prezensa ita bele hanoin ona oinsa reduz importasaun ba produtu agrikola ho siensia sira mak joven sira aprende no teknoloia sira neebe joven sira aprende. Haree ba produtor agrikola iha rai laran maioria idade la produtivu hotu ona ka ferik katuas hotu ona mak barak, tanba ne’e presiza joven sira ba iha kampu de produsaun agrikola hodi produs hahan kompleta nesesidade ne’ebe ita presiza iha nasaun.
  • Secretario Estadu Cooperativa, Elizáriu Ferreira Programa; Edukasaun, Formasaun no informasaun adopta husi prinsipiu kooperativa internasional katak; (hahu ho edukasaun, dezenvolve ho edukasaun, kontrola ho edukasaun, depedensia ba eduksaun) Kriasaun ba kooperativa (tuir orientasaun Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak iha 2020, hateten katak kooperativa iha suku Minimu 2, kooperativa sei to’o deit iha nivel postu, kooperativa sei mosu iha suku bazeia ba potensia suku.
  • Secretario Estadu ba Juventude no Desportu,  Abrão Nokosiku Saldanha, Tinan ida ne’e (2021) SEJD iha programa ida naran estimulasaun atu orienta joven sira konaba auto empregu, rendimentu sosial ka kria empregu ba nia an rasik iha area setor produtivu sira, iha 120 suku, hodi estimula joven sira hare kampu ne’e hanesan oportunidade servisu (peska, pekuaria, ortikultura, akuakultura, no nst) tuir konservasaun ambiental, tinan ida ne’e iha mos Programa kona-ba festival joven kriadores ne’ebe ita hanoin atu fo premiu ba joven sira ne’ebe  iha kapasidade halo produsaun, inovasaun no kreatividade hodi aprezenta atu publiku bele hare no emita tuir, hodi muda mos publiku nia mindshet ne’ebe hanoin ita joven ne’e mak autor deit problema,

Ho nune’e liu husi karta ida ne’e, grupu joven produtivu sira ne’ebé kompostu husi feto ho mane inklui ema ho defisiénsia sira hakarak hato’o sira nia deklarasaun konjuntu, nu’udar aktu rekomendasaun ba governu hodi bele toma konsiderasaun iha governu nia programa no planu orsamentu estadu ba tinan 2022 no iha futuru mak hanesan:

  • Husu ba VIII Governu Konstitusionál liu husi Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria atu insentiva no fasilita grupu joven produtivu sira hodi asesu ba kréditu ne’ebé ho funan ki’ik, hodi kontribui no dezenvolve di’ak liután grupu joven sira nia atividade produsaun. Alende ne’e fasilita formasaun tékniku ba planu negósiu, oinsá bele asesu informasaun no halo rejistu ba sira nia grupu, fornese ekipamentu ne’ebé bele halo teste ba kualidade produtu sira molok fa’an ba merkadu.
  • Husu ba VIII Governu Konstitusionál liu husi Ministériu Agrikultura no Peskas atu dezenvolve planu orsamentu no investimentu ba grupu joven sira ne’ebé iha kriatividade no halo ona investimentu iha setór agrikultura no setór produtivu seluk,  fornese apoiu tékniku ne’ebé adekuadu fasilita formasaun kona ba oinsá aumenta kapasidade produsaun iha area ortikultura, aquakultura, kafé no poténsia seluk iha setór agrikultura ne’ebé ho valor as no orgániku, tanba investimentu sira ne’e sei fó oportunidade servisu ba ema barak, liu-liu joven sira hadi’ak ekonomia uma kain, no mós bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian iha futuru.
  • Husu ba VIII Governu Konstitusionál, liu-liu Sekretáriu Estadu Kooperativa atu apoiu formasaun kona ba Kooperativa iha setór produtivu sira, hodi hametin servisu hamutuk entre joven sira ne’ebé kriativu no inovativu iha setór agrikultura no setór produtivu seluk, inklui formasaun sira kona ba jestaun organizasaun no Finanseiru, Lideransa, Merkadorias hodi hasa’e sira nia abilidade.
  • Husu ba Sekretariadu Juventude no Desportu atu investe orsamentu adekuadu ba grupu joven inovativu sira hodi promove sira nia kriatividade no inovasaun ne’ebé sira halo iha setór produtivu liu husi festival, espozisaun no maneira seluk ne’ebé bele estimula no fó oportunidade entre joven sira atu aprende hamutuk hodi fahe esperiénsia no matenek ba malu.
  • Husu ba Autoridade Munisípiu Ermera, atu bele apoiu fornese espasu adekuadu, hodi fasilita grupu joven sira nia atividade produsaun iha setór agrikultura no setór produtivu seluk.

Husi rekomendasaun sira ne’e sira grupu juventude agrikultura sira hateten iha kometimentu no hakarak dezenvolve liután kriatividade no investimentu iha setór agrikultura no setór produtivu seluk.  Fahe ami nia hanoin bainhira hahú Ita-boot sira halo planu Orsamentu 2022 nian.

 “Ami mós hakarak atu kontinua servisu hamutuk ho governu atu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia iha setór agrikultura no setór produtivu seluk ne’ebé nudar parte ba diversifikasaun ekonomia iha Timor-Leste. Prosesu hakerek no to’o finaliza deklarasaun Gleno ida ne’e hetan suporta tékniku husi Oxfam no mós APFTL”.

Reprezentante husi Grupu Juventude Produtivu

Timor-Leste Orgániku Fertilizer (Tilofe);Fundus ba Nafatin (FBN);Agua Kultura Ermera (Aker);Ermera Ai kulat Mutin Orgániku (EAMO);Forum Juventude Defisiente Ermera (FJDE);Hally Fuik;Hamutuk Hakbiit Soin Origen (HHSO)Inisiativa Dezenvolvimentu Ortikultura Rural (IDOR);Café Orgániku Atsabe (COA);Tan Crew;Youth for Blue Action Development Initiative (YFBADI);Grupu UNTL;Korpu Rinbawan ETCI.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here