Reportajen Santina Lucia da Costa
Livru ne’e sei hetan espasu espesiál iha biblioteka nasionál, Arkivu Nasionál, Muzeu Rezisténsia, Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, CHEGA no biblioteka instituisaun públika sira-nian no sei tama mós nu’udar material estudu, iha eskola hothotu no Universidade sira”. Lu Olo
Prezidente Republika Dr. Francisco Guterres Lu-Olo konsidera presiza haree ba feto sira, liuliu nu’udar inan, riin forte ne’ebé fó balansu ba ita ida-idak no tanen família ida-idak atu sai forte no saudável ba beibeik.
Prezidente Repúblika hateten inan hatene hakiak no fahe domin, hatene hametin laran-hakmatek no responsabilidade ba sira-nia oan, ho nune’e ita bele sustenta pás no estabilidade iha ita-nia rai doben.
Prezidente Repúblika hein katak livru ne’ e sei loke hotuhotu nia neon atu hasa’e as feto sira, iha aspetu hothotu. Sira prova ona katak sira mós hala’o knaar susesu iha frente luta hothotu.
“Ha’u hein katak livru ne’e sei hetan espasu espesiál iha biblioteka nasionál, Arkivu Nasionál, Muzeu Rezisténsia, Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, CHEGA no biblioteka instituisaun públika sira-nian no sei tama mós nu’udar material estudu, iha eskola hothotu no Universidade sira.” hatutan Prezidente Republika Dr. Francisco Guterres Lu-Olo, iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairu-Pite, Loron, 10/6.
Nia dehan, ita kuda interese nafatin atu haree ba pasadu nu’udar fonte inspirasaun ba ohin loron no aban bainrua, ita bele hametin ba beibeik ita-nia orgullu pertense ba Rai doben ida ne’e, ho Povu ida ho identidade no istória ho karaterístika rasik no úniku.
“Nu’udar atu rekoñesimentu no valorizasaun ba esforsu halibur testemuñu liu atus ualu iha Timor-Leste tomak no prodús duni obra koletiva ida, Prezidente Repúblika deside fó sertifikadu louvor koletivu ida ba Comissão de Pesquisa e Elaboração da História da Luta da Mulher Timor.” Dehan, Lu-Olo.









