Home Saude Governu Ho Parseiru Dezenvolvimentu Halo Kompromisiu Halakon Tuberkuloze

Governu Ho Parseiru Dezenvolvimentu Halo Kompromisiu Halakon Tuberkuloze

646
0
PM, MS ho parseiru dezenvolvimentu hasai foto hamutuk. [Foto: David | 30.09.2021]

Reportajen David da Costa Gusmao

Governu liu husi Ministériu Saude (MS) halo kompromisu liuhusi asinatura ho parseiru dezenvolvimentu sira hodi halakon Tuberkuloze iha Timor-Leste, iha tinan lima oin mai.

Primeiru Ministru Taur Matan Ruak hateten atu halakon Tuberkuloze moras ida-ne’ebé kontajioza makaas, inkapasitante no dalaruma halo ema mate, laós deit objetivu ida-ne’ebé define ona iha Planu Nasionál Saúde ka Programa Governu Konstitusionál VIII nian, nu’udár imperativu Saúde Públika no dever konstitusionál ida nian ne’ebé asume ho sidadaun sira neebé hakarak hetan direitu ba moris saudavel ne’ebé konkretiza ona.

Tuberkuloze ne’e hanesan moras ida-ne’ebé ho podér tranzmisaun boot liuhusi via respiratória no kontajiu lalais tebes, ne’ebé konsidera hanesan flajelu ida husi moras aat 10 neebé hamate ema barak iha mundu ne’e, no sai nu’udár obstákulu sériu ida ba sosiedade ne’ebé hakarak sai moderna no dezenvolvida, bele afeta ba kualkér kualidade moris ema nian la haree ba ninia pozisaun ekonómika no sosiál.

“Maski nune, iha prevalénsia ne’ebé boot  husi moras ida-ne’e, ho ema sira ne’ebé presiza ita-nia tulun no preokupasaun, ema sira neebé presiza liu, vulneravel, desfavoresidu sira país nian, ne’ebé maka hasoru dezafiu sira hodi promove komportamentu saudavel iha alimentasaun, ijiene ka prevensaun ba moras infektokontajioza sira,” dehan Taur bainhira halo diskursu iha Salaun City 8 Manleu, Kuinta 30/09.

Nia dehan ohin halibur malu iha ne’e hodi hafoun objetivu boot ne’ebé asume husi país iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no prevee ona iha Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS), ne’ebé asina ho parseiru dezenvolvimentu sira, kompromisu Timor-Leste nian ida hodi halakon  Tuberkuloze.

“Ita iha esperansa atu alkansa, iha tinan lima oin mai mudansa konkreta no signifikativa sira iha luta ne’ebé boot ita atu kontra moras ida-ne’e,” tenik nia.

Governate haktuir esperansa ne’e sei haforsa husi mobilizasaun meiu foun no rekursu sira, iha kombate ne’ebé lidera husi Ministériu Saúde, nivel nasionál, hodi promove vontade foun, estabelese parseria foun no implementa espíritu saúde familiár foun no komunitária. Espíritu ida ne’ebé bele promove sidadaun, autoridade lokál, organizasaun públika no organizasaun naun-governamentál sira-nia partisipasaun ida diak liu ho objetivu komún hodi harii país ida saudavel liu no livre husi moras ho prevensaun no tratamentu disponivel hanesan Tuberkuloze.

“Ita hakarak halo liután, ho meiu sira ne’ebé maka disponivel, maibé ita presiza ema hotu nia kolaborasaun, ho forma integrada, ho estratéjia multisetoriál, tanba Tuberkuloze laos deit autoridade saude ka governu nia obrigasaun, maibé mós devér síviku ida husi sidadaun ida-idak,” nia hatete.

Investe iha luta hasoru Tuberkuloze no moras sira seluk ne’ebé ho risku hada’et nian ne’ebé aas, la’os de’it despeza ida, maibé desizaun justa ida husi kualkér governu ne’ebé hakarak Povu no País nia susesu.

“Kompromisu ne’ebé ohin ita asina ,  hakarak halo no hadi’a liután iha tinan 5 (lima) oin mai besik ba ema sira ne’ebé iha risku boot liu, ema infetada ka inkapasitada sira ba moras tuberkuloze ho serbisu, esforsu, apoiu maka’as liu no asisténsia ida di’ak liu, ho investimentu no solidariedade boot liu, ne’ebé aloka ba prioridade importante Saúde Públika nian,” nia explila.

Risku ida ne’ebé afeta ema kuaze 508, iha kada abitante 100.000 iha Timor-Leste, ne’ebé reprezenta taxa insidénsia boot liu daruak iha rejiaun Sudeste Aziátiku no ida ne’ebé mak aas liu iha Mundu tomak.

“Ita la kontente ho númeru sira ne’e, ita mós nunka konforma ho rezultadu ne’ebé ita hetan iha tinan hirak ikus ne’e. Iha sentidu ida-ne’e nu’udár  Xefe Governu, ohin ita renova ita-nia komprimisu ne’ebé maka la hatene kole hodi halakon Tuberkuloze,” tenik nia.

Nia haktuir, Komprimisu ida ne’ebé apela ba partisipasaun iha divulgasaun no sensibilizasaun  ba sidadaun sira ba identifikasaun kazu foun sira. Iha referénsia ba instituisaun espesializada sira, iha solidariedade ida-ne’e, ne’ebé feto no mane timoroan sira merese no justifika asisténsia ida boot liu no apoiu ne’ebé koordena entre Governu, ba sosiedade sivil, ukun-na’in relijiozu sira, ukun-na’in lokál sira no família sira, hodi serbisu hamutuk ho forma atu prevene no kura moras ida-ne’e.

Komprimisu ida boot tebes, entre servisu no sidadaun sira, karik bele lori kampaña sosializasaun no prevensaun, ba uma ida-idak, husi odamatan ida ba odamatan seluk, tuir ezemplu sira iha família saúde nian ne’ebé di’ak liu.

PM konsidera, Komprimisu ida ne’ebé iha vantajen ba investimentu hosi parseiru sira dezenvolvimentu nian, sira ne’ebé destaka iha Fundu Globál, Ajénsia Koperasaun Koreana( KOIKA), Organizasaun Mundiál Saúde( OMS), Organizasaun  Mundiál ba Migrasaun sira( OIM), Governu Austrália no organizasaun sosiedade sivil oin-oin ba Timor-Leste.

“Ami konta ho imi-nia esforsu, empeñu no dedikasaun, atu hamutuk, ita bele hapara Tuberkuloze ba Timoroan sira-nia moris.Ba Timor-Leste ida livre husi Tuberkuloze, ba Nasaun ida ho sidadaun saudável no bele dezenvolve ninia potensiál, Ba nasaun ida ho Saúde Públika, ne’ebé modernu liu no Saudável,” nia hakotu.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here