Home Notisia La’o Hamutuk Hatama Submisaun Ba PN, Fó Sujestaun Ba Proposta OJE 2022

La’o Hamutuk Hatama Submisaun Ba PN, Fó Sujestaun Ba Proposta OJE 2022

693
0
La'o Hamutuk halo konferensia imprensa. [Foto: Adroaldo | 19.11.2021]

Reportajen Adroaldo ‘Saretukau’

La’o Hamutuk hetan konvite hosi komisaun C Parlamentu Nasionál (PN), hodi oferese testemuña no halo submisaun iha loron 15 Novembru ba PN atu ajuda informasaun antes tama debate iha plenária ba proposta OJE 2022, ne’ebé governu aprezenta iha loron 15, Outubru ba PN, nune’e PN iha hela audiénsia hodi rona perspetiva hosi instituisaun no organizasaun sira.

Iha konferénsia imprensa Porta Voz, Eliziaria Febe Gomes hato’o informasaun sira hosi submisaun mak La’o Hamutuk hakerek ba PN hodi tulun iha prosesu sira ba debate OJE 2022 iha plenária, liu-liu iha ezekusaun orsamentu estadu nian.

“Membru parlamentu no públiku presiza informasaun loloos no kompletu antes foti desizaun, sira ne’ebé mai hosi baze faktu no evidénsia forte mak sei hamenus posibilidade ba sala no deside futuru Timor-Leste iha diresaun ne’ebé loos. Nu’udar ezemplu forte mak presiza informasaun kompletu hosi Ministériu Finansan no Timor GAP konabá revalorizasaun investimentu Fundu Petrolíferu iha Greater Sunrise hosi tokon 700 ba zero” hateten Eliziaria.

Nia hatutan prozesaun ba future presiza halo ho sériu konabá despeza rekorente no Fundu Infraestrutura no reseita petrolíferu. Nia hateten katak La’o Hamutuk nia livru 4 despeza rekorente kontinua sa’e 4 pursentu annual iha kada liña, no despeza liu muda hosi 2022 ba 2026, iha informasaun konabá reseita Perolíferu hafoin 2023.

“La’o Hamutuk haree númeru sira ne’e la ho baze planeamentu ida sériu, no husu atu PN diskute kle’an ho governu hodi hatene klaru kada programa no projetu sira ho kustu tomak no nia projeksaun sira”, Porta Voz Eliziaria, iha konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha edifísiu La’o Hamutuk, Bebora, 18/11.

Nia hateten OJE fo projesaun la sustentável ba tina tuir mai no governu halo despeza la tuir situasaun finanseiru Timor-Leste nian, maibé prevé projesaun boot liu iha momentu ne’ebé produsaun mina no gás atu remata, nune’e fundu petrolíferu ameasa atu hotu no kapasidade ekonomia doméstika seidauk forte atu sustenta nesesidade estadu no povu nian.

Eliziaria hatutan tan katak Timor-Leste ni-nia rezerva mina no gás kuaze konverte ona ba osan, ne’ebé agora da-dauk investe hela iha merkadu finanseiru internasionál ne’ebé nia flutuasaun ita labele kontrola hosi Fundu Petrolíferu oi-tuan ne’ebé ita iha, nune’e sei mohu leet de’it kuandu ita la uza ho matenek hodi ajuda harii rekursu uma ida ne’ebé forte no harii setór produtivu ne’ebé sustentável iha rai laran.

“Ezemplu maski governu atuál deklara atu halo avaliasaun ba planu harii projetu tasi mane ho nia komponente sira, to’o agora ami seidauk haree prosesu avaliasaun maibé kontinua aloka osan hanesan tokon 15 iha 2022 no tokon 747 ba tinan haat tuir mai, inklui alokasaun atu dezloka komunidade sira husi fatin ne’ebé karik nunka hetan projetu foun” tenik Eliziaria.

Iha submisaun ne’e La’o Hamutuk mós hato’o konabá informasaun kompletu ba impaktu hosi impréstimu, tanba to’o agora governu Timor-Leste halo ona empréstimu total tokon 500 liu, hosi imprestimu ida ne’e presiza iha liu tan informasaun konabá planu klaru ba dezimbolsu no planu halo tan diskusaun ba empréstimu foun. Iha komunikadu impresa ne’ebé Neon Metin asesu mos hakerek proposta OJE 2022 introdús barreira ba empréstimu foun mak tokon 410, La’o Hamutuk mos sujere ba PN atu diskuti kle’an konabá implikasaun hosi empréstimu ne’e ba tempu naruk Timor-Leste nian.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here