Home Notisia La’o Hamutuk: OJE 2022 Tenke Investe Iha Setór Produtivu, Hodi Tulun Povu...

La’o Hamutuk: OJE 2022 Tenke Investe Iha Setór Produtivu, Hodi Tulun Povu nia Moris

358
0
La'o Hamutuk halo konferensia imprensa. [Foto: Adroaldo | 19.11.2021]

Reportajen Adroaldo ‘Saretukau’

Governu sempre aloka Orsamentu Jera Estadu (OJE) ho pursentu ne’ebé ki’ik kada tinan ba iha setór produtivu sira hanesan agrikultura no seluk tan.

Nune’e liu hosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha loron 18, Novembru, La’o Hamutuk enkoraja governu atu diskute no deside hamutuk diresaun orsamentál bazeia ba realidade atuál, no tulun duni povu nia moris, liu-liu iha setór produtivu sira.

Porta Voz, Eliziaria Febe Gomes hatete, iha OJE 2022 governu tenke investe iha setór produtivu ne’ebé importante, atu bele tulun duni povu nia moris.

“Tenki investe liu iha área rekursu umanu, saúde, bee no agrikultura. Ami nota diferensa boot entre natariva governu nia sobre prioridade ba seitor sosial no ekonómiku no alokasaun sira, tanba iha proposta OJE 2022 governu aloka de’it 17 pursentu hosi total ba funsaun importante haat ne’e”, hateten Porta Voz Eliziaria iha iha konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha edifísu La’o Hamutuk, Bebora, 18/11.

Nia hatete governu labele fo subsídiu ba funsionáriu públiku sira bainhira komunidade rural barak enfrenta hamlaha. Peskizadora La’o Hamutuk ne’e hatutan, ami nota katak planu oferese subsídiu tokon 25 ba funsionáriu iha kontradisaun, ho objetivu ne’ebé governu define atu alkansa seguransa ai-han, hadi’a nutrisaun no promove agrikultura sustentável, maibé luta hamutuk mos sujere ba atu governu bele organiza ho ideia estratéjiku liu hodi oferese apoiu ba agrikultor sira duke funsionáriu públiku ne’ebé simu ona saláriu kada fulan.

Iha intrevista ketak konabá asuntu agrikultura, oinsá OJE ni-nia balansu ho produsaun iha rai laran, ba Neon Metin, Peskizadór ba Asuntu Agrikultura La’o Hamtuk, Mariano P. Ferreira hatete tuir sira nia analiza no monitorizasaun ba setór agrikultura durante tinan lima ikus ne’e, setór agrikultura la dun la’o ho di’ak.

“Ita haree katak seitor agrikultura la dezenvolve ho di’ak maske tinan-tinan governu aloka orsamentu mais ou menus 1.5 to’o 2 milloens dolar amerikanu, maibé orsamentu ne’e barak liu sei nafatin foku ba jestaun insititusional no boa governasaun ni-nina, no se ita kompara ho ita nia balansu produsaun ho orsamentu ne’e katak, maske aloka orsamentu pur volta de 200 milloens dolar amerikanu kada tinan, maibé ita nia produsaun tuun tan mak iha no importasaun nafatin sa’e maka’as, ne’e hatudu katak ita nia agrikultura nia dezenvolvimentu ladun susesu” hateten Mariano.

Nia hatutan Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) iha funsionáriu hamutuk 4000 resin inklui estensionista sira, maibé setór agrikultura iha Timor-Leste nafatin iha produsaun no produtividade ne’ebé menus hatudu hosi relatóriu ne’ebé governu aprezenta.

Peskizadór ne’e salienta liu tan katak maski Ministériu iha forsa traballu ne’ebé boot maibé seidauk halo servisu maximal atu dudu kreximentu produsaun agríkola no produtividade iha rai laran.

“Hanesan sasukat mak ita haree katak ita nia ekonomia iha rai laran domina hosi ai-han importasaun hosi kedas Díli ba to’o iha nivel area rural sira, kuaze loja no keos hotu-hotu fa’an fos hosi Tailándia, Vietnam, fa’an mie instant, fa’an produtu importadu, la fa’an produtu ne’ebé mak kuda duni iha ita nia rai laran no iha merkadu ki’ik sira mak fa’an fos rai ka hare kulit mais ne’e la barak”, tenik Mariano.

Nia akresenta atu governu tau matan, fo prioridade liu atu setór privadu investe liu iha area produtiva, selae tinan-tinan aloka orsamentu por volta de 20 millions amerikanu maibé ita la iha susesu hosi rezultadu agrikultura nian.

“Tanba saída ita iha rai, ita iha animal, ita iha tasi, mais ita la promove ho di’ak ita nia seitor ne’e atu fo di’ak ba ita nia ema no ita nia moris rasik” Peskizador Mariano.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here