Home Notisia Domingas: Hau La Akompanha Partidu Sira nia Kampana, HAK: Kampaña ParPol La...

Domingas: Hau La Akompanha Partidu Sira nia Kampana, HAK: Kampaña ParPol La Umaniza Ema Vulnerável

536
0
Negosiante Kiik, Domingas De Sa. [Foto: Adroaldo | 09.01.2023]

Reportajen Adroaldo Saretukau (Citizen Journalist)

Kampaña polítika ne’ebé akontese iha ita nia rai doben Timor Lorosa’e, polítiku na’in sira ladun foku ba polítika no programa hodi atrai ka dada eleitor sira nia konfiansa hodi fo fiar ba sira atu kaer ukun hodi hadi’a povu nia moris, maibé barak liu mak ko’alia pasadu no hatuun malu. Ida ne’e la fo biban ba grupu vulnerável no marjinalizadu sira, hanesan sira mak iha área rural, negosiantes sira, ema ho difisiénsia no grupu minoria seluk hodi rona kandidatu no partidu polítika sira nia programa.

Negosiante Domingas de Sá (60), hosi Munisípiu Baucau, Postu Administrativu Baucau Vila, Suku Caibada, hato’o, nu’udar negosiante ida nia fa’an sasan iha Díli ba Ataúro no fila ba Baucau, halo rotasaun ba mai de’it. Nia fa’an budu-tasi no sembako. Hosi Díli nia lori sembako ba Ataúro, bainhira hotu nia lori fali budu-tasi hosi Ataúro mai fa’an iha Díli, hodi sustenta nia oan mes-mesak nu’udar feto faluk ida, tanba ne’e nia la iha tempu atu akompaña kampaña polítika, maibé nia husu atu garante partisipasaun inkluzivu iha eleisaun ba ema hotu liu-liu ba grupu vulnerável sira iha baze.

“Ha’u la akompaña sira, ha’u hanesan ba fa’an sasan ba Ataúro mai iha ne’e, la iha tempu ba tuir sira nia kampaña ida. Ha’u hakarak tuir mais tempu mak la admite tanba ha’u feto faluk ha’u la iha tempu atu tuir ida ne’e.”

Nia la apar ho partidu polítika sira nia kampaña tanba nia hala’o de’it nia atividade negósiu. “Ha’u la akompaña tanba iha tempu ne’e, henesan ba Ataúro, mai Díli, la’o ba, la’o mai, uma ha’u la besik be, ha’u ladun akompaña sira nia programa.” Iha tempu votasaun, Domingas de Sá la hili tuir programa mak partidu polítika sira hato’o durante tempu kampaña maibé tuir de’it partidu polítika ne’ebé nia aman uluk envolve ba.

Nia husu ba governu, atu kampaña tinan oin, tenki halo buat ruma di’ak hodi hadi’a sira nia moris iha rai doben Timor Lorosa’e, “tanba durante 23 anus independénsia, ami primeira jerasaun sei iha preokupasaun, tanba la iha modifikasaun ba rai ne’e la iha, ami la iha kontente,” nia dehan.

Nia husu mos ba governu no partidu polítika sira, atu oinsá sira bele partisipa kampaña hodi rona programa sira maibé la husik sira nia aktividade negósiu. “Entaun ha’u husu ba governu, kuandu halo sira nia kampaña agora ba Parlamentu ne’e, bele tuun mos ami merkadu para fo sai sira nia programa ruma, tanba ami fa’an sasan ami la bele la’o sai para tuir sira nia programa kampaña ne’e. Ne’e mak ha’u husu ba polítiku na’in sira, governu sira tenki tuun ne’e halo kampaña mos ami ki’ik-oan sira iha merkadu ne’e, para ami mos akompaña, rona sira nia programa. Ida ne’e mak ha’u nia opiniaun ha’u hato’o ba ne’e.”

Nune’e mos Julião Mendes Perreira (35), negosiante ambulante ida ne’ebé fa’an nuu iha área Praia dos Coqueros to’o mai iha jardim Motael, dehan, durante sira rona kompaña polítika, governante promete hela atu fornese fatin di’ak maibé sira la realiza no hakarak muda sira ba fatin ne’ebé sira la konkorda.

“Ami tuir kampaña ne’e, sira promete dehan, ami fa’an sasan lori hanesan ne’e, sira hatudu fatin ida tasi-ibun ne’e, maibé sira promete fali ba merkadu Manleu, Taibesi ne’e ami la aseita ida, fa’an nuu hanesan ne’e kan tasi-ibun hanesan ne’e bele, merkadu fatin ladi’ak.”

Nia hato’o, durante iha kampaña, fatin ne’ebé besik sira partisipa, maibé dook sira la partisipa, no nia husu atu polítiku na’in sira ne’e halo kampaña tenki ko’ali program ne’ebé bele haid’a sira nia moris. “Hanesan sira kampaña ba distritu ami la ba, mai iha Dili laran ami ba,” nia hatutan, sira nia kampaña balu sira akompaña mos liu hosi kanal televizaun.

Nia husu ba governante sira atu bele prepara kondisaun d’ak ba sira nia negósiu ne’ebé da-dauk ne’e sira halo, la preokupa ho lider partidu polítiku sé. “Ami nia hakarak ne’e, umpama ami fa’an sasan sira ne’e halo fatin di’ak ida para ami mos tenki tuur hakmatek, lakoi la’o ida.” Julião nia esperansa ba polítiku na’in hotu.

Iha sorin sosiedade sivíl nian hodi hatan ba partisipasaun kampaña ida garante ema vulnerável sira nia direitu no partisipasaun durante kampaña polítika, Diretor Asosiasaun HAK, Sisto do Santos, hatan, ámbitu kampaña ne’e rasik la umaniza ema vulnerável sira, la edukativu no la saudável. Tuir HAK nia observasaun, kampaña durante ne’e so ba hatuun malu, insulta malu, maibé oinsá atu konsentiza ema, tenki ba ko’alia programa sira ne’ebé liga ho moris di’ak povu no nasaun nian.

Diretor HAK, Sisto do Santos. [Foto: Adroaldo | 09.01.2023]

Loloos Sisto dehan, partidu polítiku sira tenki ko’alia programa no lori programa ba povu sira ho poténsia mak sira iha, iha sira nia munisípiu rasik, oinsá partidu ne’ebé manan bele propoin programa sira ba hadi’a povu nia moris no hatan ba preokupasaun povu nian hanesan agrikultura, irigasaun hodi mellora produsaun. Sira la ko’alia konabá eskola kondisaun aat sira, sentru saúde la iha no dook hosi komunidade, bee mos iha postu saúde la iha, ai-moruk menus, negosiante sira nia negósiu. Ba feto sira ne’ebé dala barak sai marjinal iha sosiedade nia laran, ka ema komunidade bai-bain mos vulnerável ona iha kontekstu polítika.

Nia akresenta, tanba ita la ko’alia konabá asuntu bee mos, feto no labarik sira, nafatin iha malnutrisaun nia laran. Nia dehan povu tuir kampaña ka lae ne’e depende, importante mak mak tenki ko’alia programa ba povu nia moris di’ak.

“Sira ba tuir kampaña ka la tuir ne’e depende ba posibilidade, pur ezemplu ema bai-bain ne’ebé mak sira tenki soe loron ida tomak, sé mak fo han ba sira nia oan, ba nia bei-oan, sé mak aguenta atu iha dapur ne’e ahi suar nafatin iha loron ida ka loron rua nia laran, só ne’e kestaun ekonómiku, ita iha problema ho ita nia rendimentu uma laran.”

Nia salienta, ema vulnerável sira sente katak, eleisaun ne’e la muda ba sira nia situasaun. Sira apatia tanba kampaña sira ne’e la fo benefísiu direita ba ema vulnerável, la’os de’it ema vulnerável maibé ema povu ordináriu bai-bain, povu bai-bain tanba ParPol sira ko’alia barak maibé la konkretiza povu nia mehi ba moris di’ak, tanba eleisaun ne’e ba ema elite de’it.

“Bainhira ita nia kondisaun eskonomia morat marit, problemátiku, ita labele obriga mos, ita labele dudu, enkoraja vulnerável sira, liu-liu feto ho labarik sira atu ba envolve vida polítika estadu nian, tanba sira mos labele sobre vive ba sira nia família uma laran.”

Konabá oinsá ema kbiit laek rona ParPol sira nia kampaña, Diretor Asosiasaun HAK ne’e sujere atu sira ko’alia programa liga ho moris di’ak povu nian, hanesan hadi’a irigasaun hodi fasilita povu nia produtu fa’an iha merkadu, hadi’a merkadu doméstika atu sasan bele folin, hadi’a infraestrutura estrada no bee mos, eletrisidade atu povu partisipa saída mak akontese iha ita nia rai laran, la’os de’it iha Díli maibé munisípiu ba munisípiu sira bele aprende ba malu, inklui kanaliza programa edukativu iha kanal TV sira.

“Transforma sosiedade ida, povu ne’e la fasil ita ema ba partisipa eleisaun, ita mudansa ona, lae! Ne’e dook tebes, ita tenki transforma ema, tanba edukasaun formal ne’e falla ona.”

Ba kestaun hirak mak hato’o, Prezidente CNE José A. da C. B. Perreira, haktuir vota ne’e la’os obrigatóriu maibé resensiamentu eleitoral ne’e mak obrigatóriu. Meius hotu-hotu CNE halo liu hosi edukasaun sívika ba parte hotu no organizasaun sira hosi suku to’o aldeia, oinsá susesu iha eleisaun jeral ne’e. Entaun komponente sira ne’ebé importante mak ita hakarak sidadaun hotu-hotu partisipa, la deskrimina sidadaun ida, maibé iha sidadaun balu ke ita presiza tratamentu espesial hanesan sira ne’ebé ho difisiénsia.

“Tanba ne’e ha’u hanoin presiza fo biban ba sira, i liu-liu feto, tanba ne’e CNE servisu hamutuk ona ho organizasaun feto sira, la’os de’it partisipasaun kampaña, maibé motiva sira, sira mos bele partisipa iha lista kandidatura ne’ebé mai, katak la’os de’it lei dehan sira númeru 3 iha lista kandidatu Parlamentu, sé bele partidu sira fo biban ba feto sira bele mos sai númeru 1, 2 i barak liutan lei la bandu.”

Ida ne’e hanesan meius ne’ebé lei asegura mais tenki hala’o aprosimasaun i feto nia organizasaun sira mos aprosima ho partidu polítiku sira atu nune’e bele akomoda partisipasaun feto ho máksimu maibé fo mos oportunidade ba sira para bele partisipa eleisaun ativu no pasivu. “Pasivu katak fo de’it sira nia votu, maibé ativu katak sira sai kandidatu, sai mos poténsia kandidatu ne’ebé iha Parlamentu.” Dehan Prezidente CNE.

Kabe ba oinsá garante partisipasaun ema vulnerável sira iha kampaña polítika? Preziente José Belo hatete, “CNE iha programa ida edukasaun sívika, esplika mos papel partidus polítikus sira nian, papel demokrásia, papel no misaun ba nasaun sira ne’ebé demokrátiku, tanba saída mak tenki eleisaun i eleisaun atu hili sé, i hili karik saída mak sira atu fo ba ita, tanba votu ida determina sira nia moris ba futuru.”

Nia hatutan, edukasaun sívika oras ne’e da-dauk sira fahe hela, inklui mos parte feto sira. Nia husu populasaun tomak, liu-liu ba feto vulnerável sira, feto sira mak iha área rural, ba negosiante ambulantes sira, sira hahú fihir ona, liu-liu fihir ba figura, segunda ba programa ne’ebé partidu fo liu hosi akompaña ho meius oi-oin. “Agora hili ba imi nia moris di’ak, entaun sé mak entre partidu sira ne’e, sé mak bele fo moris di’ak. I garantia mos sira ne’ebé fa’an hela sasan iha tasi-ibun.”

Ba preokupasaun negosiante ki’ik sira ne’ebé labele partisipa kampaña polítika, hodi rona ParPol sira nia programa, Prezidente CNE hatete, “sira bele organiza sira nia aan, bele mos aprenzeta sira nia hanoin ruma ne’e mai iha órgaun eleitoral, para órgaun eleitoral bele kanaliza mos ba partidus polítikus sira katak sira iha grupu ida ne’ebé fa’an hela sasan, sira tempu la iha, sira labele ba tuir tanba dook, entaun ita buka took sira, reuniaun ho partidus polítikus sira ita hato’o ba sira (ParPol) katak, aban bairua sira mos organiza sira nia aan i atu iha 20, iha 10 ka iha 5 mos ne’e eleitor, pois mak imi ba hasoru hato’o imi nia programa, atu nune’e para sira mos bele intere di-di’ak saída mak imi hakarak, imi atu lori sira ba ne’ebé, ne’e para fasilita.”

Nia salienta, sira mos bele halo reuniaun ho povu bai-bain sira, esplika konabá partidu hotu-hotu ni-nia programa, ideolojia, sira ukun ona, balu seidauk ukun, ukun karik halo nusa, CNE fo informasaun, nia dehan hanesan mos sosiedade sivíl, estudante sira, jornalista sira mos halo servisu ida. Nia hatutan, ita hotu dudu atu ema labele ba kotuk, hotu-hotu tenki fo sira nia votu, i la ba vota ne’e mak ita sente triste, vota ba mak rezulta, tanba ita Timoroan hotu.

“Antes debate ami fo hela entrevista ba sira ne’ebé iha tasi-ibun, iha fatin seluk, imi nia hanoin ba partidu polítiku sira halo nusa, la dehan partidu A ka B, imi nia hanoin ba líder ne’ebé mai ne’e halo nusa, saída mak imi sente, sira halo ona saída ba imi, gravasaun sira ne’e depois ami putar fali iha tempu debate, atu nune’e sai flashback ida ba ita nia líder sira halo reflesaun, ai kuitadu! Ema ko’alia ne’e tanba mai hosi sira nia interese, imi mai ne’e reprezenta sira, tanba sira mak imi hakarak halo partidu.”

Iha sorin seluk, perspektiva PDHJ relasiona kampaña ida inkluzaun no rekomendasaun sira iha kampaña Prezidensiál. PDHJ nia mandatu prinsipal ne’e mak oinsá halo monitorizasaun, ne’e mandadtu konstituisaun iha artigu 27, iha estatutu PDHJ fo dalan ba PDHJ atu halo monitorizasaun, dehan lae ba diskriminasaun, lae ba ema ho difisiente, la iha diskriminasaun ba ema vulnerável sira, ezemplu difisiente ida ne’e, ida ne’ebá.”

Tuir PDHJ nia observasaun, feto nia partisipasaun iha kampaña ne’e di’ak tebes, “feto mos hola parte iha jurkam, feto mos hola parte iha debate sira ne’e.” Nia dehan jurkam halo durante kampaña sira ne’e halo. PDHJ nia mandatu halo iha 15 dias primeiru, halo to’o mini kampaña sira iha munisípiu sira.

Partisipasaun feto, komunidae LGBT, ema ho difisiénsia, kandidatu sira la tau kestaun maibé ema hotu-hotu partisipa.

Durante PDHJ nia haree iha eleisaun Prezidensiál, iha partidu boot haat ne’ebé apoiu kandidatu Prezidente Repúblika mak kuaze kobre munisípiu hotu, hanesan CNRT, FRETILIN, PD no KHUNTO. Iha kandidatu ki’ik sira la ba to’o munisípiu tanba ho limitasaun balu ne’ebé sira iha hanesan kbiit ba orsamentu no seluk tan.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here