Home Notisia Loron Mundial Ambiente no Oseanu: MTCI, MAP ho UNTL Halo Limpeza Iha...

Loron Mundial Ambiente no Oseanu: MTCI, MAP ho UNTL Halo Limpeza Iha Rai Maran no Tasi Okos

857
0
Limpeza iha rai maran no tasi okos. [Foto: Umbelina | 06.06.2023]

Reportajen Umbelina dos Reis

Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI) ho Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) hamutuk ho estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Departamentu Peskas i Siénsia Mariña selebra loron mundial ambiente no oseanu tinan 2023 liu hosi aktividade limpeza mota no tasi-ibun iha ponte Habibie no limpeza tasi okos liu hosi Scuba (luku) iha tasi Kristu Rei nian.

Diretora Nasional Sentru Edukasaun Infrasturtura Ambiental, Amenica Maçado Fernandes hateten, selebrasaun loron mundial ambiente no oseanu nian ne’e, bolu juventude hanesan ajente transformador, eroi nasaun nian presija halo asaun hodi aplika prinsípiu hodi reduz no reutiliza lixu sira ne’e hanesan asaun simples, asesível, aplikavel no amigavel ba ambiente.

“Ba merkadu ka loja sosa buat ruma sente kaer ho liman di’ak  ne’e kaer de’it, lalika tau plástiku tanba tau plástiku imi soe lemo-lemo depois tempu udan anin lori hotu ba oseanu fo impaktu ba ita nia saúde, maibé realidade haree loja barak mak la uza ona plástiku,  restaurante, warun ki’ik oan sira ne’ebe la uza ona nasi-kotak, ida ne’e progresu hosi polítika zero plástiku, haree mos juventude barak ne’ebe envolve aan iha atividade sira, liu-liu ba asaun defeza ambiente nian hodi hatudu katak juventude sira iha konsiénsia, papel boot halo asaun ba protesaun meiu ambiente nian,” nia dehan.

Nia hatutan, juventude balu kada semana kontinua limpeza ho voluntáriu, hili lixu iha valeta laran maske dois, maibé konsiénsia rasik hatudu sira nia komitmentu ho vontade hodi kontribui ba rai ne’e, maibé komunidade balun kontinua soe lixu arbiru iha jardin, tasi ibun ne’e fo impaktu ba ema nia saúde. Tuir loloos fatin sira ne’e konserva ho di’ak hodi sasukat ba konsiénsia rasik, nune’e husu ba governu presija atu kolabora hamutuk tanba problema lixu la’os ema ida ka ema na’in rua nian, ou instituisaun ida nian no la’os mós Sekretáriu Estadu Ambiente nian de’it, maibé integra ema hotu tenki tau matan orizontalmente no vertikalmente oinsá bele rezolve problema ambiente ne’e rasik.

Fatin hanesan Dosente Departametu Peskas Siénsia Mariña, UNTL, Mario Marques Cabral hateten, tuir loloos komisaun organizadora hosi Fakuldade Agrikultura, Departamentu Peskas Mariña UNTL realiza atividade maratone, primeiru loron 22 maiu ne’e liga ba loron internasional biodiversidade, ohin selebra loron mundial ambiente osean 2023. atividade primeiru Beach clean-up, River clean-up no Underwater clean-up, ohin loron sira limpeza fahe ba grupu 3, hosi oeste, leste, no mota ni-nin, depois mós iha Kristu-Rei, hili lixu plástiku fahe ba parte 2 primeiru plástiku no segundu naun-plástiku, hosi fatin sira ne’e uza métodu simples ne’ebé hili lixu hafoin tetu.

“Objetivu loron ohin ne’e selebra tema jeral iha mundu, oinsá halo solusaun no kombate ba lixu plástiku, tanba kada tinan peskiza bazeia ba mundu 400 miliaun (miliaun atus haat) tonelada, ema pruduz hosi ne’eba entaun nia kuantidade aumenta ba tasi iha 2040 ba dala-tolu, ba tasi nian hamutuk 11 miliaun (miliaun sanulu resin ida), entaun liu hosi atividade sira ne’e bele fo hanoin ba governu nune’e liga ba sirkular ekonomia. Atividade ne’e envolve kompañia sira ne’ebé halo produsaun no konsumidores inklui komunidade sira, oinsá servisu hamutuk hodi reduz lixu plástiku, nune’e hosi Departamentu Peskas Mariña sei limpeza hosi tasi laran, no tasi ni-nin, nune’e hatene nia kuantidade hira, hafoin tetu, hodi hatudu ba mundu internasional katak liu hosi loron selebrasaun ocean 2023 ne’e Timor-Leste halo ona saída.” Dehan Dosente Departamentu Peskas Siénsia Mariña,  Mario Marques ba Jornalista sira iha Bidau Ponte B.J.Habibie, segunda-feira, 05/06.

Nia hato’o katak, estudante universitáriu iha konsiénsia ona maibé presija mós meius ida, oinsá governu fasilita ideia sira ne’e hodi ezekuta, tanba ema barak mak iha movimentu ba ambiente nian, no juventude barak mak limpeza ona ho voluntáriu de’it.

Nia rekomenda ba IX governu atu muda Sekretáriu Estadu Meiu Ambiente ba ministériu ketak nune’e bele rezolve lalais problema ambiente nian, tanba liga ba poluisaun mundu, inklui mós siénsia mariña labele kahur malu, tanba uluk ne’e floresta mós tama kahur malu de’it, satan agora trajetu 30×30, signifika 2030 pelumenus konserva no Timor-Leste proteze rasik hosi rai maran to’o tasi laran ne’e 30% ona.

Atividade ne’e realiza tanba Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTCI) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP), no Universidade Nasional Timor-Lorosa’e (UNTL), ne’ebé suporta hosi Conservation Internasional (CI), Dreamers Dive Academy (DDA), Compass Diving (CD), Timor Telecom (TT), Telkomcel, Underwater Cinema (UC) ho total orsamentu ne’ebé apoiu hosi MTCI hamutuk 3000.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here