Home Analisa Reflesaun Aniversariu ba Dala-35: RENETIL no Kauza Nasional “Libertasaun Povo”

Reflesaun Aniversariu ba Dala-35: RENETIL no Kauza Nasional “Libertasaun Povo”

3644
0
Abel Pires da Silva, PhD** (“Lalehan Novembro -Lanove”, Eis Vice-Responsavel RENETIL ‘Gleno’ -Semarang). [Foto: Doc. Privadu | 20.06.2023]

Hakerek nain Abel Pires da Silva

Hau sei lembra iha tinan 1995 kuandu remata husi escola secundaria, SMA Negeri 2 Dili, hau hetan fatin iha Universitas Diponegoro (UNDIP) Semarang liu husi prosesu selesaun diretamente husi unversidade nebe sira bolu naran PSSB (Program Seleksi Siswa Berpotensi). Momentu neba, hau mesak mak reprezenta husi Propinsi Timor Timur tama ba UNDIP. Tanba tama ba Universitas Negeri sem teste no estuda iha area engenharia (Teknik Elektro), Governu Propinsi Timor Timur tempu neba fo kedas bolsa de estudo mai hau. Fulan nebe hau hahu simu osan bolsa nian iha 1995, hau mos hala’o kedas juramento nudar militante RENETIL (Resistencia Nacional dos Estudantes de Timor-Leste)!! Dezde ida ne kedas, lori osan bolsa de estudo husi Governu Propinsi Timor Timur hodi partisipa fali iha luta contra okupasaun. Ida ne mak izemplu ida husi papel RENETIL nian nudar organizasaun rezistensia formal iha rai Java no Bali.

Iha loron 20 Junnu 2023, organizasaun rezistensia estudantil ida ne sei selebra loron moris ba dala 35. Idade ida nebe mak iha maturidade as ona hodi kontriubui barak liu tan ba prosesu desenvolvimentu Timor-Leste. Papel ida ne’e tuir RENETIL rasik nia doutrina “Libertasaun Patria” no “Libertasaun Povo”.

Ba RENETIL, libertasaun patria nebe mak formalmente ita hetan ona iha 2002, nudar kondisaun ida hodi fo fatin mai ita hotu atu esforsu an makas liu tan hodi liberta ita nia povo husi kondisaun kiak no mukit. Ba RENETIL, Ukun-an laos objetivu final! Liberta povo husi kiak no mukit mak ita nia objetivu ikus liu!

Tanba ida ne mak dezde Kongressu Nasional estra-ordinariu rua, ida halao antes REFERENDUM iha Jakarta, no ida tan halao iha Dili depois de REFERENDUM. Iha kongressu estraordinariu rua ne’e,  RENETIL produz tiha ona estratejia lubuk ida nebe mak ho alvu sentral atu lori moris diak ba povo, husi kestaun importante hanesan rekonsiliasaun, meio-ambiente, to’o sustentebilidade fundo mina-rai.


Iha tinan 21 nia laran, maske hasoru dezafiu oi-oin husi krize politika, pandemia global no mos dezastre naturais, ita orgullu katak esforsu koletiva nebe ita halo dezde kedas Primeiro Governo Constitusional to Oitavo Governo Constitucional, ita atinji tiha ona progressu barak iha area saude, edukasaun, infraestrutura, justisa, no seluk tan.

Maske nune, to’o tinan 2023, Timor-Leste hanesan nasaun no estadu, sedauk konsege rezolve kestaun fundamental lubuk ida mak hanesan:

  1. Infraestrutura básica hanesan estrada, be-mos, eletrisidade no abitasaun (uma) nebe mak sedauk kobre populasaun tomak iha rai-laran.
  2. Pobreza multi dimensional nebe sukat uza dimensaun pobreza tolu mak hanesan saude, edukasaun no padraun moris, kuaze metade husi populasaun rai doben ida ne sei moris iha kiak nia laran.
  3. Número labarik sira nebe mak sofre mal-nutrisaun mos sei as tebes (kuaze 50% labarik idade menus husi tinan 5).
  4. Dezempregu formal mos sei nafatin as (kuaze 10%) no
  5. Diversifikasaun económico mos seidauk metin hodi bele garante sustentabilidade finansial Timor-Leste nian no kore-an husi dependensia total ba fundu minarai.
  6. Dezafiu bot ida tan mak oinsa garante Timor-Leste nia partisipasaun ba komunidade ASEAN nebe sei presiza kontribuisaun masimu COLETIVAMENTE husi entidade tomak no forsa politika hotu-hotu iha rai-doben ida ne’e.

Problema no dezafiu fundamental hirak iha leten sei presiza esforsu koletiva atu rezolve no mos sei presiza tempu barak, minimu tinan 10 nia laran kuandu Timor-Leste, hanesan nasaun no estado, konsege prepara no mantein kondisaun favourabel tomak atu dezenvolve an.

Pergunta bot ba RENETIL mak ida ne: Oinsa RENETIL bele kontribui diak liu tan ba oin hodi hametin liu tan luta naruk ba libertasaun povo ida ne?

Durante ne, RENETIL oferese ona kontribuisaun lubuk ida, liu husi debate iha nivel nasional ho konseitu dezenvolvimentu nebe mak barak produz ona durante kongressu nasional sira. No kontribui mos liu husi knar nebe militante RENETIL ida-idak halao iha instituisaun/organizasaun oin-oin, husi nivel suco to’o nivel alto.

Seluk tan, RENETIL iha kualidade ida mak konsege hatudu ona, ida ne mak kapasidade atu konsolida-an nudar organizasaun nebe hare los deit ba INTERESE POVO no INTERESE ESTADO, maske militante sira bele namkari iha organizasaun ka instituisaun oi-oin, maibe to’o iha RENETIL, ida-idak konfortavel atu kore sira nia identidade partidaria no envolve kedas iha debate kritiku ba povo no estado ida ne nia diak!

Nudar militante RENETIL ida nebe mak durante tinan 21 halao ona papel oi-oin, primeiru nudar jornalista depois ba ONG, profesional iha instituisaun oi-oin (nasional no internasional), academico, partido politico (PLP), membro Parlamento nasional no membru Oitavo Governo Constitucional, hau bele deklara katak iha tempu agora, hetok sei presiza RENETIL nia kontribuisaun barak no bot liu tan ba kauza nasional libertasaun povo ida ne’e. Pelumenus, iha artigu reflesaun badak ida ne, hau bele hato’o proposta rua.

Primeiru, RENETIL presiza tebes kontinua hametin papel nudar “uma fukun” ba militante, simpatizante no populasaun en-jeral tomak hodi debate ba povo no estadu nia diak. RENETIL tenke kontinua sai nudar fatin nebe ema hotu bele konfortavel atu involve iha debate nebe halao francamente no onestamente ba interese comun. Esforsu ida ne sei Hametin liu tan ho media rua nebe mak RENETIL jere hela durante ne hanesan Radio “Lorico Lian” no media  “Neon Metin”.

Segundu, RENETIL presiza iha tempu badak nia laran, hakat tama ba organiza asaun popular iha baze, hodi tau iha pratika kauza libertasaun povo iha seitor oi-oin, liu-liu saude, edukasaun no seitor produtivo sira.

Uluk dezde kedas 1999, RENETIL debate ona movimentu GPK – Gerakan Pulang Kampung ho ideia prinsipal mak atu mobiliza militante sira fila ba sira nia knua rasik no servisu iha baze hamutuk ho povo. RENETIL presiza dezenvolve diak liu tan konseitu ida ne atu bele kondiz ho situasaun atual, hodi nune bele duni inspira militante no populasaun en-jeral atu involve iha movimentu bot ida ne. Pasu ida ne importante tanba kualker debate nebe halao ho honestidade no sinceridade, presiza asaun iha pratika/terenu hodi kontinua hamosu dialektika entre debate no pratika, atu nune kompleta siklu esforsu ba mudansa.

Esforsu bot rua iha leten naton ona atu amplifika RENETIL nia kontribuisaun ba oin atu hadiak povo nia moris.

Ita nasaun kik oan, uniku sucesso iha esforsu hadiak povo nia moris mak sei hamorin Timor-Leste nia naran iha mundu. Atu nune ita bele sai dala ida tan, nudar izemplu ba nasaun seluk atu banati tuir. Timor-Leste uluk iha tempu rezistensia sai ona nudar inspirasaun ba nasaun/ema barak oinsa atu hamrik metin luta kontra opresaun, maske iha kondisaun defisil nia laran.

Agora tempu ona atu dala ida tan, hatudu kualidade reziliensia koletivu nebe ita iha, hodi liberta povo husi kiak no mukit.

Viva RENETIL!

Viva Timor-Leste!

A Luta Continua ba Libertaçao Povo!

*(Abel Pires da Silva, PhD** “Lalehan Novembro -Lanove”, Eis Vice-Responsavel RENETIL ‘Gleno’ -Semarang. Remata Curso Doutorado area Project Management iha the Australian National University (ANU), Canberra, iha 2014)

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here