Home Notisia Bolsa da Mae ba Jerasaun Foun, Prioridade Ba Labarik Ho Defisiénsia, Inan...

Bolsa da Mae ba Jerasaun Foun, Prioridade Ba Labarik Ho Defisiénsia, Inan Sira Presiza Rejistu Iha Sentru Saúde

1178
0
Diretór Diresaun Nasional Asisténsia Sosiál iha MSSI, Lucas Tois. [Foto: Joanina | 28.08.2023]

Reportajen Joselina, Jony & Joanina

Programa bolsa da mãe jerasaun foun ne’e, ba inan isin-rua no labarik sira husi tinan 0 to’o 6 ho labarik sira, ne’ebé maka ho kondisaun defisiénsia, programa ne’e Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), liuhosi Diresaun Nasional Asistensia Sosial (DNAS), implementa ona iha Munisípiu hitu hanesan Ainaro, Bobonaro, RAOA, Covalima, Liquisa, Manatuto no Viqueque, hodi foka liu ba inan isin-rua no labarik la ho defisiensia no labarik ho defisiénsia husi idade 0-6 anos. Dadus hirak ne’e MSSI sei foti iha Centro Saúde sira ne’ebé inan isin-rua sira rejistu.

Diretór Diresaun Nasional Asisténsia Sosiál, MSSI, Lucas Tois, hateten MSSI liuhosi DNAS, agora parseira ho Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), hodi dizemina informasaun kona-ba bolsa da mãe ba nia rede sira iha Munisípiu liu-liu ba inan isin-rua sira atu bele hakbesik-an ba Centro Saúde sira Ne’ebé MSSI implementa ona, sira mós bele organiza malu iha fatin ida tanba MSSI prontu atu fó atendimentu ba ema hotu para hetan subsidiu bolsa da mãe jersaun foun ne’e.

“Munisípiu hirak ne’ebé ami la temi ne’e, signifika la’os la implementa maibé sei muda ba iha tinan 2024-2025. Iha tinan 2024 Munisípiu Lautem, Baucau, Ermera, Aileu no Manufahi. Depois iha tinan 2025 mak foin tama ba Munisípiu Dili no Atauro, tanba programa ida ne’e importante tebes, entaun presiza tempu naruk no liuhosi prosesu lubuk ida”, dehan, Diretór Diresaun Nasional Asistensia Sosial Lucas Tois ba Neon Metin iha knaar fatin kaicoli, 22/08.

Nia haktuir, iha lei hateten, subsídiu programa bolsa da mãe ba jerasaun foun ne’e hahú kedas ba inan isin-rua to’o nia partus, durante labarik iha inan nia isin fulan-sia, sei hetan subsídiu $15.00 kada fulan. Depois partus inan para ona simu osan, oan mak simu fali, entaun bainhira labarik ne’e moris mai ho kondisaun di’ak sei hetan tan subsidiu $20.00 kada fulan, maibé karik labarik ne’e moris mai ho mal nutrisaun ka kondisaun defisiénsia, sei hetan subsídiu $30.00 dolar kada fulan defende ba mediku sira-nia observasaun.

 “Bainhira labarik ne’e to’o ona tinan 6, entaun iha fali ona programa seluk atu implementa  labele nafatin ho  bolsa da mãe, tanba ida ne’e ba de’it primeira infansia ho objetivu atu hadia inan-oan  nia nutrisaun. Labarik liu tinan 7 to’o 16 iha tan programa seluk mak hanaran programa bolsa da mãe kondisional ne’ebé  dadaun ne’e prepara atu rejusta ba labarik sira ho difisiensia ne’ebé eskola bele benefisia husi programa ida bolsa da mãe tuan nian tuir dekretu lei numeru 18,” nia esplika.

Iha programa kondisionál ne’e mós prioridade liu ba benefisiáriu sira ne’ebé ho labarik ho defisiénsia, tanba labarik ho kondisaun defisiénsia ne’e to’o tinan 16 anos, maibé kuandu tama ona ba 17 anos, ne’e depende halo avaliasaun nia bele tama ona invalidés dadaun ne’e simu ona osan, katak nia tama ona ba 17 anos maibé seidauk atinje 60 anos, maibé ho kondisaun invalides hanesan ferik katuas entaun sira sei hetan subsidiu $ 57, hamutuk ho idosu sira  kada fulan simu.

Nia informa atu hetan subsídiu bolsa da mãe ba jerasaun foun, MSSI husu ba inan isin-rua sira atu hakbesik-an ba Centro Saúde hodi rejistu. Tanba iha ne’eba MSSI koloka ona funsionáriu ida atu atende ba programa bolsa da mãe nian, hafoin simu subsídiu tuir kada munisípiu, maibé karik inan isin-rua balun la rejistu ka nunka mai konsulta entaun nia labele hetan subsidiu.

Iha sorin seluk, diretór ADTL Cesario da Silva hatutan, Programa bolsa da mãe ne’e ba labarik defisiénsia, liu-liu ema ho defisiénsia foku ba liu ba inan isin-rua to’o labarik defisiénsia no labarik la ho defisiensia ho idade 0-6 anos. tanba ne’e husu ba inan aman sira ne’ebé mak iha oan ho defisiénsia idade 0-6 idade, bele ba Centro Saúde no husu informasaun ba sira, atu rejistu ba bolsa da mãe nian, maibé la’os ba Munisípiu hotu, ba Munisípiu hirak ne’ebé MSSI ho Ministériu Saúde implementa ona programa  bolsa da mãe.

Tuir dadus hatudu total ema ho defisiensia iha Timor-Leste hamutuk 93.371 no ema ho defisiénsia hamutuk 17.000 mak mais Vulneravel liu. Ema ho defisiénsia husi Munisípiu hamutuk 195 mak rejistu ona ba bolsa da mãe, maibé Munisípiu hotu kuaze numeru ki’ik, liu-liu iha Munisípiu Bobonaro. Maibé ne’e la signifika ema ho difisiensia menus iha ne’ebá. Tanba atividade ne’e ema seidauk intende, entaun nafatin enkoraza Inan Aman sira entidade hotu labarik ema ho difisiensia ne’ebé idade 0-6 anos merese atu hetan subsidiu bolsa da mãe ne’e.

Sira ne’ebé seidauk hetan programa bolsa da mãe kontinua ba rejistu, tenke hakbesik ba Sentru Saúde sira hodi rejistu liu-liu ba ema ho difisiensia implikasaun di’ak, tanba objetivu prinsipal husi programa ne’e mak atu redus mal nutrisaun no pobreza ema ho defisiensia nian, tanba bain-bain ema ho defisiensia mak infreta problema barak, entaun ida ne’e bele tulun labarik sira ho difisiensia.

Nune’e husu ba komunidade no familia sira atu hakbesik-an ba sentru saúde ne’ebé  besik hodi rejistu karik seidauk hetan, no  rekomendasaun mós ba Ministeriu Saúde no Ministeriu Solidaridade Sosial no Inkluzaun, bele konsidera labarik sira ne’ebé to’o agora seidauk rona informasaun, tenke dezamina informasaun  ho klaru ba sosiadade atu sira bele intende kona-ba programa bolsa da mãe nian, nune’e sira bele rejistu hodi hetan benefisiu ba programa ne’e.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here