Reportajen Agustinha Amaral
Sekretáriu Estadu Igualidade (SEI) hala’o workshop Sektoral ho tema “Hametin Sistema Rede Referal no Jestaun Kaju ba Violénsia Bazeia ba Jéneru iha Timor-Leste” ne’ebé hetan suporta husi UNFPA prezensa husi Asosiasaun Vítima Portugal (AVP) husi Portugal nian, mai ho misaun ida haree kona-ba sistema eleitoral nomos resposta ba vítima sira.
Sekretáriu Estadu SEI, Elvina de Sousa mos hatete, Asosiasaun Vítima Portugal (AVP) iha esperiénsia tinan naruk haree ba vítima sira nomos no suporta vitima sira bainhira sira hetan violénsia, sira nia prezensa klaru ke sei mai apoiu ita hodi bele haree dezevolve di’ak liutan sistema apoiu vítima vitama sira ne’ebe mak iha. Nia hatete, bazeia ba ita nia Planu Nasional, Planu Asaun Nasional ba iha violénsia bazeia ba jeneru fo serbisu no papel importante ba SEII ne’ebé serbisu iha prevensaun, tanba ida ne’e mak sira nia prezensa mai hamutuk ho liñas ministerias sira hanesan Ministériu ba Asuntu Sosial, Ministériu Saúde nomos ba iha Sosiedade Sivil sira ne’ebe durante ne’e apoiu vítima sira.
“Importante mos parseiru sira husi UNFPA, apoiu husi AVP, ita bele haree dezenvolve di’ak liu tan hodi bele iha resposta ida ne’ebé adekuadu, resposta ida ne’ebé tau vítima sentru ne’e intensaun, tanba vítima sira prezisa atensaun no resposta ne’ebé mak di’ak bainhira sira hasoru violénsia bazeia ba jéneru, dehan katak SEII halo advokasia ba promosaun atu hatete katak sei halo nia serbisu bazeia ba papel ne’ebé atribui mai ami maibé sempre hatete iha fatin barak katak papel ba iha serbisu ida ne’ebé atu apoiu vítima sira ne’ebé serbisu husi ministru ida de’it,” dehan Sekretáriu Estadu SEII ba Jornalista iha hotel Timor, 19/01.
Sekretáriu Estadu ne’e hatete, sira mai mos sei haree lejislasaun ne’ebé sei prezisa hadi’a, ami bele avansa ba alterasaun ho proposta ho lei ruma atu hadi’a mos enkuantu ita sei haree lai no estuda tan lai tanba sei iha lei mak ita implementa di’ak maibe ne’e prosesu sei la’o.
Nia hatutan, tan prosesu ba lei revizaun ba lei violénsia doméstika la’o hela ho apoiu husi entidade sira tomak, husi sosiedade sivil sira nafatin halo komunikasaun ho Parlamentu Nasional atu avansa maibé ita hatene katak prosesu barak mak ita la’o ona, mandatu anterior fulan neen ba kotuk ita hatete katak prosesu la’o hela klaru ke husi parte SEII hakarak avansa ho revizaun ba lei ne halo hotu, hein de’it husi Parlamentu nian atu halo diskusaun, dala ida tan atu halo avansa ne’ebé revizaun ba lei kontra violénsia doméstika ne’e klaru sei halo iha tempu badak bazeia ba ajenda husi Parlamentu.
Iha Fatin hanesan Prezidente UNFPA iha Timor-Leste, Presia Arifin Cabo hatete workshop ne’e nia objetivu prinsipal mak atu identifika no sistema apoiu vítima, entaun faktu agora ita iha barak hanesan saúde, justisa, servisu sosial, polisia, ida-idak hala’o sira nia servisu, proteje vítima maibé ita presija iha kordenasaun ne’ebé ke di’ak liu, interasaun ne’ebé di’ak liu, ligasaun ne’ebé ke di’ak liu entre setor hotu-hotu atu asegura nafatin vítima tanba vítima mak sai sentru ba apoiu sira hotu i vítima nia nesesidade, ninia direitu sai sentru ba ita nia intervensaun hotu-hotu, entaun Worksop ne’e atu hadi’a.
“Labarik feto ne’ebe que sai vítima ba violénsia iha ne’ebe ke kompleksu no dala ruma sira lahatene saída mak sira atu halo, entaun dala ruma sira ba iha Polísia, sira ba iha fatin seguru selae ba iha fatin abrivu sira uma mahon sira ne’ebé dala ruma sira hetan apoiu maibé oinsá mak ita bele asegura katak vitima sira ne’e bele hetan informasaun ne’ebé ke naton, sira bele hatene sira nia direitu no depois sira bele asesu ba servisu ne’ebé ke di’ak liu tan.”
Nia dehan, sei iha mos mudansa balun iha lei, hanesan kazu asaltu seksual sei konsideradu hanesan kazu violénsia doméstika, entaun ita presiza iha atensaun espesial ba kazu asaltu seksual ka abuju seksual tanba iha kauza asaltu seksual presiza tratamentu ne’ebé espesial, depois presiza lei ida ne’ebé regula nia ho detalla.
“Ita presiza atu servisu hamutuk mos ho instituisaun sira seluk para i depois bele mellora servisu sira para bele fo atensaun didi’ak ba vítima sira la’os vítima de’it maibé dala ruma inan ida hetan sofre violénsia, nia husu apoiu, nia ba ho nia oan sira, entaun nia oan sira mos dala ruma indiretamente esperiénsia hela violénsia ne’e, entaun ita presiza mos atu fo apoiu la’os ba nia inan de’it maibé maibe ba nia oan sira, tanba iha Timor inan ida iha oan barak entaun dala ruma sira ba iha uma mahon ka ba husu apoiu ne’e, apoiu ne’ebé sira iha ne’e mak atu fo ba de’it nia inan deit la’os ba nian oan, entaun oinsa mak ita bele haree ida nee hodi fo apoiu ba nia inan nomos ba nia oan no nia familia sira depois mak ba prevensaun, ita la’os atu responde de’it ba violénsia maibé ita sei investe maka’as atu halo prevensaun violénsia para labele akontese tan.”










